Komunalna buka i uticaj gradskog zelenila na njen nivo u Sarajevu
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2013.v43.i2.112Ključne riječi:
communal noise, city greenerySažetak
UDK 613.164:711.4]:630*27(497.6 Sarajevo)
Pod bukom se podrazumijeva neželjen, odnosno preglasan, neugodan ili neočekivan zvuk koji se negativno odražava na fizičko i/ili psihičko zdravlje ljudi. Buka ometa odvijanje ljudskih aktivnosti, izaziva neraspoloženje, razdražljivost, nemir, smetnje mentalnog zdravlja i ponašanja, umor i nesanicu, a kod razine buke iznad 80 dB javlja se i agresivno ponašanje. Buka u urbanim sredinama, a to znači svuda gdje čovjek živi i radi, kojoj su ljudi svakodnevno izloženi naziva se okolinska, komunalna ili opća buka. Komunalna buka predstavlja veliki problem užeg ljudskog okoliša, posebno u urbanim sredinama. Jedno od pouzdanih sredstava zaštite od komunalne buke su različite vrste zelenih zasada. Oni djeluju tako što upijaju zvučne talase i na taj način smanjuju nivo buke. Stepen zaštite od buke utoliko je veći ukoliko je veća gustina i dubina zasada, a efektivnost njenog smanjenja zavisi i od karaktera zasada (sastava, rasporeda biljaka, konstrukcije, gustine, prisustva podrasta i sprata žbunja, visine i dr.).
U vezi sa navedenim, u okviru ovog rada obavljena su mjerenja razine komunalne buke na dvije karakteristične lokacije u gradu Sarajevu. Osnovni cilj ovih mjerenja je da se, u komparaciji sa dopuštenim vrijednostima (Zakon o zaštiti od buke Kantona Sarajevo), utvrdi da li i u kojoj mjeri komunalna buka premašuje zakonski propisani nivo. Pored toga, u okviru rada nastojalo se utvrditi u kojoj mjeri gradsko zelenilo utiče na smanjenje nivoa buke.
Rezultati rada pokazali su da izmjereni nivoi buke na oba lokaliteta u velikoj mjeri premašuju dozvoljene vrijednosti propisane pomenutim zakonom. Utvrđeno je također da gradsko zelenilo smanjuje nivo buke za oko 8 %, te su u radu date preporuke o načinu podizanja zelenih gradskih površina u funkciji zaštite od buke.
References
BOGADI-ŠARE, A. (2005): Uloga medicine rada u zaštiti zdravlja od djelovanja buke.
Knjiga sažetaka simpozija „Buka i zdravlje“, Zagreb 08. Prosinca 2005.
CODER, D.R. (1996): Identified Benefits of Community Trees and Forests. University of Georgia Cooperative Extension Service - Forest Resources Publication FOR 96-39.
DIRECTIVE 2002/49/EC of the European Parliament and of the Council.Official Journal of the European Communities.
EUROPEAN COMMISSION (1996): Green Paper on Future Noise Policy, COM (96) 540.
EUROPEAN COMMISSION (2001): Environment 2010: Our Future, Our Choice, 6th EU Environment Action Programme.
GOMZI, M. (2005): Svakodnevna buka i moguće zdravstvene posljedice. Knjiga sažetaka simpozija „Buka i zdravlje“, Zagreb 08. Prosinca 2005.
GREGUREK, R. (2005): Buka i psihološko zdravlje. Knjiga sažetaka simpozija „Buka i zdravlje“, Zagreb 08. Prosinca 2005
NIEMANN, H., MASCHE, C. (2004): WHO LARES – Final report Noise effects and morbidity. World Health Organization.
NIJLAND, H., WEE, V.B. (2008): Noise valuation in ex-ante evaluations of major road and railroad projects. EJTIR, Issue 8 (3), pp. 216-226.
SAMARA, TH., TSITSONI, T. (2007): Road traffic noise reduction by vegetation in the ring road of a big city. Proceedings of the International Conference on Environmental Management, Engineering, Planning and Economics, Skiathos June 24-28, 2007, Pages: 2591-2596
VUJKOVIĆ LJ. (2003): Pejsažna arhitektura - planiranje i projektovanje. “Lion” Beograd.
VIDAKOVIĆ, Z. (2012): Monitoring buke u životnoj sredini na teritoriji grada Subotice u toku 2011. godine. Zavod za javno zdravlje Subotica, godišnji izvještaj.
Zakon o zaštiti od buke Kantona Sarajevo. Službene novine Kantona Sarajevo, br.
/07.
