Opterećenje radnika tokom sječe i izrade motornom pilom u raznodobnim mješovitim sastojinama
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2021.v51.i2.357Sažetak
Negativni efekti izvođenja radova u sektoru šumarstva sa aspekta zdravlja i sigurnosti radnika posebno su izraženi u okviru tehnološkog procesa iskorištavanja šuma. Sječa stabala i izrada šumskih drvnih sortimenata u Bosni i Hercegovinin obavlja se motornim pilama, a privlačenje drveta skiderima u najvećem broju slučajeva. Cilj istraživanja prikazanog u ovom radu je utvrđivanje opterećenja radnika u fazi sječe i izrade šumskih drvnih sortimenata iz razloga djelimične mehanizacije radova, tj. upotebe motor-manuelnog sredstva rada. Težina rada može se procijeniti na osnovu pulsa radnika, poređenjem pulsa mjerenog tokom odmora i rada, što je zbog praktičnosti veoma pogodan metod za istraživanja u oblasti šumarstva. Mjerenje pulsa sjekača obavljeno je uz upotrebu Garmin Forerunner 35 pametnog sata za trčanje (Garmin Ltd., United States) sa kontinuiranim mjerenjem i čuvanjem podataka. Rad sjekača sniman je akcionom kamerom tokom cijelog radnog dana. Istraživanje je provedeno u mješovitim raznodobnim šumama bukve i jele sa smrčom na području kojim gazduju KJP „Sarajevo šume“ i JP „Šumsko - privredno društvo Zeničko - dobojskog kantona“ d.o.o. Zavidovići. Prosječan puls tokom rada uključujući produktivno vrijeme i prekide rada iznosi 117 o/min (otkucaja u minuti) za radnika A, odnosno 113 o/min za radnika B. Rezultati Kruskal-Wallis testa su pokazali postojanje statistički značajnih razlika u vrijednostima prosječnog pulsa u zavisnosti od elementa studija rada (radne operacije i prekidi rada). Najmanje vrijednosti pulsa evidentirane su tokom pripremno-završnog vremena za oba radnika, a najveće vrijednosti tokom hoda do radilišta za radnika A, odnosno rješavanja ustave za radnika B. Prosječni puls tokom rada (%HRR) za radnika A iznosi 47.15%, odnosno 50.00% za radnika B. Rezultati istraživanja su pokazali da opterećenje sjekača prelazi dozvoljenu vrijednost od 40% što odgovara teškom radu i može imati negativni uticaj na zdravlje radnika. Uzimajući u obzir da su utvrđene nešto veće vrijednosti prosječnog pulsa tokom rada (%HRR) u odnosu na rezultate drugih istraživanja neophodno je razmotriti mjere za njegovo smanjene a koje bi podrazumijevale obuku radnika, promjene u organizaciji rada i kontinuiranu procjenu radne sposobnosti radnika.
References
Apud, E., Bostrand, L., Mobbs, I.D.& Strehlke, B. (1989). Guide-lines on ergonomic study in forestry. International Labour Office Geneva
Arman, Z., Nikooy, M., Tsioras, P.A., Heidari, M. & Majnounian, B. (2021). Physiological workload evaluation by means of heart rate monitoring during motor-manual clearcutting operations. International Journal of Forest Engineering, 32(2), 91-102. https://doi.org/10.1080/14942119.2021.1868238
Bačić, M., Šušnjar, M., Pandur, Z., Šporčić, M. & Landekić, M. (2018). Physical workload while working with hedging bill and battery cutter in tending of pedunculate oak. 7 th International Ergonomics Conference ERGONOMICS 2018 – Emphasis on Wellbeing. Zadar.
Bačić, M., Šušnjar, M., Zečić, Ž., Koren, S., Kolarić, M. & Pandur, Z. (2020). Dnevna izloženost vibracijama u šumarstvu: razlika između ručne i ručno-strojne metode čišćenja. Sigurnost, 62(3), 265-274.
Borz, S.A., Talagai, N., Cheţa, M., Chiriloiu, D., Montoya, A.V.G., Vizuete, D.D.C. & Marcu, M.V. (2019). Physical Strain, Exposure to Noise and Postural Assessment in Motor-Manual Felling of Willow Short Rotation Coppice: Results of a Preliminary Study. Croatian Journal of Forest Engineering, 40(2), 377-388. https://doi.org/10.5552/crojfe.2019.550
Ҫalişkan, E. & Ҫağlar, S. (2010). An assessment of physiological workload of forest workers in felling operations. African Journal of Biotechnology, 35(9), 5651-5658.
Cheţa, M., Marcu, M.V. & Borz, S.A. (2018). Workload, Exposure to Noise, and Risk of Musculoskeletal Disorders: A Case Study of Motor-Manual Tree Feeling and Processing in Poplar Clear Cuts. Forests, 9(6), 300. https://doi.org/10.3390/f9060300
Eroglu, H., Kayacan, Y & Yilmaz, R. (2015a). Effects of Work Types and Workload on Certain Anthropometric Parameters in Forestry Workers. Anthropologist, 20(3), 515-522. https://doi.org/10.1080/09720073.2015.11891756
Eroglu, H., Yilmaz, R. & Kayacan, Y (2015b). A Study on Determining the Physical Workload of the Forest Harvesting and Nursery-Afforestation Workers. Anthropologist, 21(1,2), 168-181. ttps://doi.org/10.1080/09720073.2015.11891806
Grzywiński, W. (2015). Influence of working posture during the felling on energy expenditure of a chainsaw operator. Sylwan, 159(10), 824-830. https://doi.org/10.26202/sylwan.2015038
Grzywiński, W., Jelonek, T., Tomczak, A., Jakubowski, M. & Bembenek, M. (2017). Does body posture during tree felling influence the physiological load of a chainsaw operator?. Annals of Agricultural and Environmental Medicine, 24(3), 401-405. https://doi.org/10.5604/12321966.1235177
Halilović, V., Gurda, S., Sokolović, Dž., Musić, J. & Bajrić, M. (2013): Analiza utroška vremena pri sječi i izradi stabala hrasta kitnjaka primjenom sortimentnog metoda rada. Naše šume, 30-31, 4-12.
Halilović, V., Musić, J., Gurda, S. & Topalović, J. (2015). Analysis of the means of forest harvesting in the Federation of Bosnia and Herzegovina. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Special Edition (2015), 55-62. https://doi.org/10.2298/GSF15S1055H
Huber, C. & Stampfer, K. (2015). Efficiency of Topping Trees in Cable Yarding Operations. Croatian Journal of Forest Engineering, 36(2), 185-194.
Kirk, P.M. & Sullman, M.J.M. (2001). Heart rate strain in cable hauler choker setters in New Zealand logging operations. Applied Ergonomics., 32, 389-398. https://doi.org/10.1016/S0003-6870(01)00003-5
Kulušić, B. (2000). Manuskripta – Iskorišćavanje šuma. Faculty of forestry, University of Sarajevo
Leszczyński, K. & Stańczykiewicz, A. (2015). Workload analysis in logging technology employing a processor aggregated with a farm tractor. Forest Systems, 24(2), 1-8. http://dx.doi.org/10.5424/fs/2015242-06607
Lipoglavšek, M. & Staudt, F. J. (2005). Najnovija dostignuća ergonomije u šumarstvu. Nova mehanizacija šumarstva, Posebno izdanje 26(1), 147-151.
Marčeta, D., Petković, V. & Košir, B. (2014). Comparison of Two Skidding Methods in Beech Forests in Mountainous Conditions. Nova mehanizacija šumarstva, 35, 51-62.
Martinić, I. (1995). Evaluation of physical exertion by statistical analysis of worker's heart rate at log skidding. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 46, 23-32.
Martinić, I. (2006). Health protection and safety in forestry work during the transition period of the forestry sector in Croatia. Zbornik savjetovanja “Wood Quality, Technologies, Man and Work in Forest”, Ljubljana.
Martinić, I., Šegotić, K., Risović, S. & Goglia, V. (2006). The Effect of Body Mass on Physiological Indicators in the Performance of Forestry Workers. Collegium antropologicum, 30(2), 305-311.
Melemez, K. & Tunay, M. (2010). Determining physical workload of chainsaw operators working in forest harvesting. Technology, 13(4), 237-243.
Ottaviani, G., Talbot, B., Nitteberg, M. & Stampfer, K. (2011). Workload Benefits of Using a Synthetic Rope Strawline in Cable Yarder Rigging in Norway. Croatian Journal of Forest Engineering, 32(2), 561-569.
Ottaviani Aalmo, G., Magagnotti, N. & Spinelli, R. (2016). Forest Workers and Steep Terrain Winching: the Impact of Environmental and Anthropometric Parameters on Performance. Croatian Journal of Forest Engineering, 37(1), 97-105.
Potočnik, I. & Poje, A. (2017). Forestry Ergonomics and Occupational Safety in High Ranking Scientific Journals from 2005–2016. Croatian Journal of Forest Engineering, 38(2), 291-310.
Robek, R. & Medved, M. (2005). Okolišni stres i vozačevo ergonomsko opterećenje tijekom privlačenja skiderima Woody 110 i Belt GV 70. Nova mehanizacija šumarstva, Posebno izdanje 26(1), 151-161.
Rodahl, K. (1989). The Physiology of Work. Taylor & Francis
Silayo, D.S.A., Kiparu, S.S., Mauya, E.W. & Shemwetta, D.T.K. (2010). Working Conditions and Productivity Under Private and Public Logging Companies in Tanzania. Croatian Journal of Forest Engineering, 31(1), 65-74.
Sokolović, Dž. & Musić, J. (2009). Timber Yarding by Forest Skylines. Naše šume, 14-15, 33-41.
Spinelli, R., Ottaviani Aalmo, G. & Magagnotti, N. (2014). The effect of a slack-pulling device in reducing operator physiological workload during log winching operations. Ergonomics, 58(5), 781-790. https://doi.org/10.1080/00140139.2014.983184
Spinelli, R., Magagnotti, N. & Labelle, E.R. (2020). The Effect of New Silvicultural Trends on the Mental Workload of Harvester Operators. Croatian Journal of Forest Engineering, 41(2), 175-190. https://doi.org/10.5552/crojfe.2020.747
Stampfer, K., Leitner, T. & Visser, R. (2010). Efficiency and Ergonomic Benefits of Using Radio Controlled Chokers in Cable Yarding. Croatian Journal of Forest Engineering, 31(1), 1-9.
Šporčić, M., Landekić, M., Bakarić. M., Nevečerel, H. & Lukec, I. (2015). Promjene nekih vrijednosnih kriterija šumskih radnika u 15-godišnjem razdoblju. Nova mehanizacija šumarstva, 36, 5-18.
Tomanić, S. (1995). Čovjek i šumski rad – vremenske perspektive. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 46, 55-63.
Vitalis, A. (1987). The use of Heart Rate as the Main Predictor of the Cost of Work. Proceedings of the Inaugural Conference of the NZ Ergonomics Society, Auckland.
Vondra, V. (1995). Radne norme i opterećenje šumskog radnika. Mehanizacija šumarstva, 20(4), 189-196.
Yovi, E.Y.Y., Takimoto, Y., Ichihara, K. & Matsubara, C. (2006). A study of workload and work efficiency in timber harvesting by using chainsaw in pine plantation forest in Java Island (2):-thinning operation. Applied Forest Science, 15, 23-31.
Downloads
Objavljeno
How to Cite
Broj časopisa
Rubrika
License
Copyright (c) 2021 Velid Halilović, Jusuf Musić, Jelena Knežević
This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.
