Starost stabala jele (Abies alba mill.), smrče (Picea abies karst.) i bukve (Fagus sylvatica l.) u mješovitim raznodobnim višespratnim sastojinama na planini Igman

Autor(i)

  • Aida Ibrahimspahić Faculty of Forestry, University of Sarajevo
  • Adis Selman Faculty of Forestry, University of Sarajevo
  • Azra Čabaravdić Faculty of Forestry, University of Sarajevo
  • Azer Jamaković UŠITFBIH, Udruženje inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine

DOI:

https://doi.org/10.54652/rsf.2021.v51.i2.355

Sažetak

U ovom radu analizirana je starost stabala jele (Abies alba Mill.), smrče (Picea abies Karst.) i bukve (Fagus sylvatica L.), prsnog prečnika od približno 50 cm (debljinske klase 47,5 i 52,5 cm) u mješovitim raznodobnim višespratnim sastojinama. Podaci istraživanja su dobijeni sa četiri kontinuirane ogledne parcele na planini Igman, sa različitim uslovima lokaliteta i strukturom sastojine na kojima se provodi preborno gazdovanje. Na osnovu broja godova do centra stabla uzetih na visini od 1,3 m, određena je tzv. „dob rasta“ (Flury prema Stamenković, Vučković 1988). Međutim, stvarna starost je veća od utvrđene, za vrijeme potrebno za dostizanje visine od 1,3 m. Istraživanja su pokazala da je starost stabala varijabilna. Raspon za stabla jele je od 70 do 350 godina, za stabla smrče od 65 do 256 godina i za stabla bukve od 113 do 275 godina. Nadalje, istraživanje implicira da razlike u starosti između vrsta drveća unutar jedne sastojine nisu statistički značajne u svim analiziranim slučajevima, dok su razlike između stabala iste vrste drveća iz sastojina različitih lokaliteta i stanja sastojina statistički značajne. Razlike između posmatranih stabala jele i bukve u istoj sastojini nisu statistički značajne, dok su razlike između stabala ovih vrsta drveća i stabala smrče statistički značajne. Za sve posmatrane vrste drveća utvrđeno je da je starost stabala u prosjeku niža na lokalitetima srednjeg kvaliteta, u odnosu na lokalitete boljeg i nižeg kvaliteta. Zaključeno je da su razlike u starosti posmatranih stabala određene vrstama drveća, uslovima lokaliteta i strukturom sastojina (konkurentski odnosi) i drugim faktorima koji nisu obuhvaćeni ovom studijom, te da starost stabala pojedinih vrsta u određenoj mjeri ukazuje na proizvodni potencijal lokacija.

References

Abrams, M. D. (1985). Age-Diameter relationship of Quercus species in relation to edaphic factors in gallery forests in northeast Kansas. Elesevier Science Publishers B. V. 85; p. 181-193. https://doi.org/10.1016/0378-1127(85)90033-7

Blum, M. B.. (1961). Age-size relationship in all-aged northern hardwoods. Forest Research Note NE-125. Upper Darby, PA: U.S. Department of Agriculture, Forest Service, Northeastern Forest Experiment Station. 1-3. https://www.fs.usda.gov/treesearch/pubs/13077

Del Rio, M., Pretzsch, H., Alberdi, I., Bielak, K., Bravo, F., Brunner, A., Conde´s, S., Ducey, J. M., Fonseca, T., Von Lupke, N., Pach, M., Perić, S., Perot, T., Souidi, Z., Spathelf, P., Sterba, H., Tijardović, M., Tomé, M., Vallet, P., Bravo, O. A. (2016). Characterization of the structure. dynamics. and productivity of mixed-species stands: reviewand perspectives. Springer. European Journal Forest Research 135(1):23-49. DOI: 10.1007/s10342-015-0927-6.

Drinić, P. (1974). Dinamika rastenja i prirašćivanja bukve, jele i smrče u najvažnijim tipovima bukovo-jelovih šuma na Igmanu. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, knj. 17, sv. 4-6.

Drinić, P. (1976). Dinamika rastenja jele i smrče u najvažnijim tipovima četinarkih šuma na Igmanu. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, knj. 19, sv. 1.

Frančišković, S. (1938). Prilog proučavanja taksacionih elemenata u prebirnim šumama. Šumarski list, br. 10, p. 469-475. https://www.sumari.hr/sumlist/193808.pdf#page=42

Gibbs, B. C. (1963). Tree diameter a poor indicator of age in west Virginia hardwoods. Research Note NE-11. Upper Darby, PA: USDA. Forest Service Research. Northeastern Forest Experiment Station. 1-4. https://www.fs.usda.gov/treesearch/pubs/11607

Ibrahimspahić, A. (2013). Prirast i razvoj sastojina bukve, jele i smrče u GJ „Igman“. Doktorska disretacija. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

Kenefic, S. L., Nyland, D. R. (1999). Sugar Maple Height-Diameter and Age-Diameter Relationships in an Uneven-Aged Northern Hardwood Stand. USDA. Forest Service Research. Northern Journal of Applied Forestry 16 (1): 43-47. https://www.fs.usda.gov/treesearch/pubs/35683

Klepac, D. (1953). Vrijeme prelaza. Šumarski list 1, p. 37-50. https://www.sumari.hr/sumlist/195301.pdf#page=39

Leak, W.B. (1985). Relationship of tree age to diameter in old-growth northern hardwoodand spruce-fir. Res. Note NE-329. Broomall, PA: USDA. Forest Service Research. Northeastern Forest Experiment Station. 4 p. https://www.fs.usda.gov/treesearch/pubs/21605

Loewenstein, E. F., Johnson, P.S., Harold, E.G. (2000). Age and diameter structure of a managed uneven-aged oak forest. Canadian Journal of Forest Research 30; 1060–1070. DOI:10.1139/CJFR-30-7-1060

Matić,V. (1959). Taksacioni elementi prebornih šuma jele, smrče i bukve na području Bosne, Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu, br 4. Sarajevo.

Matić, V. (1980). Prirast i prinos šuma. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

Pavlič, J. (1987). Završni izvještaj po istraživačkom projektu Prirast i prinos mješovitih šuma bukve, jele i smrče (u najvažnijim tipovima ovih šuma na području privredne jedinice “Igman”). Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

Schütz, J.P. (2001). Der Plenterwald und weitere Formen strukturierter und gemischter Wälder. Parey Buchverlag Berlin.

Stamenković, V., Vučković, M. (1988). Prirast i proizvodnost stabala i šumskih sastojina. Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu.

Downloads

Objavljeno

01. 12. 2021.

How to Cite

Ibrahimspahić, A., Selman, A., Čabaravdić, A., & Jamaković, A. (2021). Starost stabala jele (Abies alba mill.), smrče (Picea abies karst.) i bukve (Fagus sylvatica l.) u mješovitim raznodobnim višespratnim sastojinama na planini Igman. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu, 51(2), 3–14. https://doi.org/10.54652/rsf.2021.v51.i2.355

Most read articles by the same author(s)

1 2 3 > >>