Dinamika debljinske strukture i visine stabala sastojina jele (Abies alba Mill.) i smrče (Picea abies Karst.) u GJ „Igman“ (stalne ogledne plohe 43 i 58)
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2015.v45.i1.92Ključne riječi:
fir, spruce, uneven-aged stand, selective structure, diameter structure, height curveSažetak
UDK: 630*52:630*24(234.422 Igman)
U radu je analizirana dinamika debljinskih struktura i visinskih krivih, kao osnovnih pokazatelja jednostavne strukture sastojina, raznodobnih višespratnih sastojina jele i smrče u GJ „Igman“ u kojim se provode preborne sječe bazirane na principu pozitivne selekcije. Pri tome su korišteni podaci koji su prikupljeni periodičnim premjerima tokom 50 godina na dvije stalne ogledne plohe u šumskim odjeljenjima 43 i 58.
Utvrđeno je da debljinske strukture prvog premjera, zbog značajnog udjela srednje debelih stabala, odstupaju od oblika koji je karakterističan za preborne sastojine i podsjećaju na debljinsku strukturu jednodobnih sastojina. Ove debljinske strukture su vremenom uz sječe debelih i srednje debelih stabala, razvoj novog i postojećeg podmlatka, te prirast stabala i prelazak u naredni viši ili više debljinske stepene postepeno prevedene u debljinske strukture oblika karakterističnog za preborne sastojine. Uz to je, zbog povećanja konkurencije između stabala nižih debljinskih klasa i sječe nižih i nekvalitenijih stabala viših debljinskih klasa, došlo do povećanja visina stabala u cijelom intervalu empirijskih podataka, odnosno pomjeranja visinskih krivih prema većim visinama stabala.
Zaključeno je da se primjenom prebornih sječa na principu pozitivne selekcije vremenom postepeno formira debljinska struktura uz koju je obezbijeđeno funkcionisanje sastojine kao preborne, a visine stabala se mijenjaju prema visinama koje su realno moguće na datom staništu i tek tada se mogu koristiti kao pogodan indikator proizvodnog potencijala staništa.
References
BONČINA , A. (2011): History, current status and future prospects of uneven-aged forest management in the Dinaric region: an overview. Forestry. http://forestry.oxfordjournals.org/
BONČINA, A., DEVJAK, T. (2002): Obravnavanje prebiralnih gozdov v gozdnogospodarskem načrtovanju. Gozdarski vestnik, letnik 60, br. 7-9. S. 317-334. Ljubljana.
DRINIĆ, P. (1974): Dinamika rastenja i prirašćivanja bukve, jele i smrče u najvažnijim tipovima bukovo-jelovih šuma na Igmanu. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, knj. 17, sv. 4-6.
IBRAHIMSPAHIĆ, A. (2012): Homogeneity of fir and spruce forest stands in the management unit “Igman”. International Scientific Conference “Forests In Future - Sustainable Use, Risks And Challenges”. Proceedings. Institute of Forestry. Belgrade.
KLÄDTKE, J. , YUE, CH. (2003): Produktionszielorientierte Entscheidungshilfe für die Bewirtschaftung ungleichaltriger Fichten-Tannen-Wälder und Plenterwälder. Allgemeine Forst und Jagdzeitung. Vol.10-11. S. 196-206.
KOTAR, M. (2003): Ugotavljanje, spremljanje in pomen uravnoteženega stanja v prebiralnem gozdu. Gozdarski vestnik, letnik 61, br. 7-8 . S. 283-301. Ljubljana.
KOTAR, M. (2005): Zgradba, rast i donos gozda na ekoloških in fizioloških osnovah. Zveza gozdarskih društev Slovenije in Zavod za gozdove Slovenije. Ljubljana.
LUČIĆ, V. (1966): Prilog poznavanju klimatskih odnosa na Igmanu. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu. Knjiga 10, sv. 2.
MATIĆ, V. (1959): Taksacioni elementi prebornih šuma jele, smrče i bukve na području Bosne, Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu, br 4. Sarajevo.
MATIĆ, V. (1980): Prirast i prinos šuma. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.
MATIĆ, S. et al. (2001): Uzgojni postupci u prebornim šumama. Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj (monografija). S. 40 - 442. Akademija šumarskih znanosti i „Hrvatske Šume“, p-o. Zagreb.
MILETIĆ, Ž. (1950): Osnovi uređivanja prebirne šume. Knjiga I. Beograd.
PAVLIČ, J. (1987): Završni izvještaj po istraživačkom projektu Prirast i prinos mješovitih šuma bukve, jele i smrče (u najvažnijim tipovima ovih šuma na području privredne jedinice “Igman”). Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.
PRETZSCH, H. (2009): Forest Dynamics, Growth and Yeald. Springer-Verlag Berlin Heidelberg, 664 S.
SCHÜTZ, J. P. (1989): Zum Problem der Konkurrenz in Mischbeständen. Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen 12, S. 1069-1083.
STEFANOVIĆ, V. (1984): Vegetacija olimpijskih planina. Biološki list. Godina XXXI. Broj 9 - 10.
