ŠUMSKA BIOMASA – POTENCIJALNI IZVOR OBNOVLJIVE ENERGIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
Ključne riječi:
biomasa, obnovljiva energija, potencijali šumske biomase, tehnologije pridobivanja i izrade biomase, svojstva energenata, upotreba šumske biomase, ekonomski aspekt bioenergije, ekološki aspekt bioenergije, energetska politika i zakonodavstvoSažetak
Bosna i Hercegovina je u velikoj mjeri ovisna o uvozu energije, posebno o uvozu fosilnih goriva, što je problematično ne samo sa aspekta raspoloživosti i sigurnosti opskrbe, nego i sa stanovišta ekologije i ispunjava niza obaveza iz medjunarodnih konvencija i protokola. Nameće se pitanje korištenja obnovljivih izvora energije, posebno energije iz biomase.
Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta iznosi 53% površine BiH, a glavni izvori šumske biomase su redovne sječe, ostaci sječa, prorede, sanitarne sječe itd. Mogući godišnji obim sječa u šumarstvu BiH iznosi oko 6,8 miliona m3, a u periodu 2002-2003. godina izradjeno je u prosjeku oko 4,5 miliona m3 drvnih sortimenata.
Na osnovu izvršene rekapitulacije, ukupni energetski potencijali koji dolaze od prostornog drva iznose 15,028 PJ/a, od otpatka i gubitaka kod sječe 8,024 PJ/a, sitne granjevine 10,534 PJ/a, pilanskog otpada 7,442 PJ/a, te ostataka kod izrade furnira i ploča 0,350 PJ/a. Ukupni raspoloživi potencijali za Bosnu i Hercegovinu iznose 41,378 PJ/a.
Ukupni energetski potencijali biomase izraženi u energetskom ekvivalentu uglja (mtce) iznose 1.111.201 t/a, odnosno izraženo u energetskom ekvivalentu nafte (mtoe) 777.903 t/a.
Troškovi najbolje tehnološke varijante (deblovni metod sa privlačenjem drva skiderom, izrada na šumskom stovarištu i prevoz kamionom) sa cijenom prostornog drva na panju iznose 24,90 €/m3. Cijena sekundarnih energenata: komadnog drva je 26,04 €/m3 (korištenje procesora za cijepanje i prerezivanje), sječke 25,68 €/m3 (primjena iverača srednje snage sa pogonom od traktora) i peleta 0,11118 €/t (izrada sječke iveračem,
usitnjavanje i vještačko sušenje, te korištenje rabljenog postrojenje za izradu peleta - Nemila).
Jedinična cijena energije za naše uvjete: cijepano (komadno) drvo 0,01127 €/kWh, sječka 0,0352 €/kWh i peleti 0,0222 €/kWh (cijena niska zbog velike "energetske gustoće"), a kao usporedba plin (0,0221 €/kWh) i lož-ulje (0,0791 €/kWh).
Prelazak na nova goriva na bazi biomase, kao što su sječka i peleti, zahtjevaju velika početna ulaganja u peči spremnik (u razvijenim zemljama odobravaju se subvencije za nabavku suvremenih peći). Vjerovatno najbolje rješenje je korištenje energenata na bazi biomase kod kogeneracijskih postrojenja, kao i kod distriktnog i centralnog grijanja. Sa ekonomskog i ekološkog aspekta pokazala se opravdanim praksa da sav materijal tanji od 5 cm (sitna granjevina i lišće/iglice) ostaju u šumi, a slična je situacija sa korištenjem korijenovog sistema i panjevine (posebno sa aspekta mogućih erozija).
Sa ekološkog aspekta može se reći, da ukoliko se šumskim ekosistemima gospodari prebornim metodom i izvozi samo krupno drvo, onda je opasnost od gubitka plodnosti tla usljed iznošenje biomase zanemarljiva. Može se reći da osjetljivost šumskih zajednica na antropogene utjecaje varira i jako ovisi o morfološkim osobinama vrsta, ekološkim osobinama staništa, o sindinamskom momentu, te o ranijim antropogenim utjecajima. Postoji više šumskih zajednica koje su izuzetno osjetljive na antropogene utjecaje, te kao takve ne dolaze u obzir za korištavanje biomase za energetske potrebe.
Pravni i institucionalni okvir mogućeg korištenja šumske biomase kao izvora energije čine Ustav BiH, Dejtonski sporazum, Bijela knjiga EU (White Papir), Evropska energetska povelja (ECT), Direktive EU 92/96 i niz zakona koji reguliraju pitanja energije i okoliša.
Može se reči da se BiH nalazi na samom početku rješavanja svih pitanja vezanih za korištenje biomase (posebno šumske biomase), što je jedan od preduvjeta njenog uključivanja u EU sa aspekta energetske politike.
References
Anon., 1986: Group test of wood cleaving machines, Test Nr. 1181. Vakole, Staate Research Institute of Engineering in Agriculture and Forestry. Vihti, p.18.
Anon., 2004A: Ogrevanje večstanovanjskih in javnih stavb z lesno biomaso . Brošura u okviru programa ALTENER. Agencija za prestrukturiranje energetike(ApE), Ljubljana, p. 1 – 20
Anon., 2004B: Rezolucijo o Nacionalnom energetskom programu(ReNEP). Uradni list Republike Slovenije, No. 57., p. 7390 – 7450
Antić, M., Jović, N., Avdalović, V. 1982: Pedologija. Naučna knjiga, Beograd. p. 1 -403 Bojanin, S., Jeličić, V., Nikolić, S., Todorovski, S., Turk, Z. 1980: Rječnik iz područja iskorišćavanja šuma i šumskih komunikacija, Inštitut za gozdno in lesno gospodarstvo Slovenije, Ljubljana, p. 1 – 287.
Bojanin, S., Sever, S.: Traktor - Šumarska encikolopedija (III dio), Jugoslavenski leksikografski zavod «Miroslav Krleža», Zagreb. p. 513 - 519
Burlica, Č.,1987: Tlo - Šumarska encikolopedija(III dio). Jugoslavenski leksikografski zavod «Miroslav Krleža», Zagreb. p. 479 - 481
Ćirić, M. 1984: Pedologija; Svjetlost, Sarajevo. p. 1 - 311
Dolonšek, M., 1999: Sekalniki. Energija iz lesne biomase. Kmetalčev priročnik, Kmetijska založba Slovenj Gradec, p. 22 – 25.
Domac, J., Beronja, M., Fijan, S., Jelavić, B., Jelavić, V., Krajnc, N., Kajba, D., Krička, T., Krstulović, V., Petrić, H., Raguzin, I., Risović, S., Staničić, L., Šunjić, H., 2001: BIOEN - Program korištenja energije biomase i otpada. Nove spoznaje i provedba. Energetski institute “Hrvoje Požar” Zagreb, p.1 – 144
FAO., 1980: Power and Heat Plants. Wood Energy. Publications on Wood. Energy and Climate Change. (www.FAO.org/Forestry)
FAO.,1983A: Fuelwood supplies in the developing countries. Wood Energy. Publications on Wood. Energy and Climate Change. (www.FAO.org/Forestry) FAO.,1983B: Wood for energy. Wood Energy. Publications on Wood. Energy and Climate Change. (www.FAO.org/Forestry)
FAO.,1986: Wood gas as engine fuel. Wood Energy. Publications on Wood. Energy and Climate Change. (www.FAO.org/Forestry)
FAO., 1990: Energy conservation in the mechanical forestry industries . Wood Energy. Publications on Wood. Energy and Climate Change. (www.FAO.org/Forestry) FAO.,1993: A Decade of wood energy activities within the Nairobi Programme of Action. Wood Energy. Publications on Wood. Energy and Climate Change. (www.FAO.org/Forestry)
FAO., 1996: Forest, Fuel and the Future. Wood Energy. Publications on Wood. Energy and Climate Change. (www.FAO.org/Forestry)
FAO., 2001 : UWET-Unified wood energy terminology UWET. Wood Energy.
Publications on Wood. Energy and Climate Change. (www.FAO.org/Forestry)
FAO., 2002: Economic Analysis of Wood Energy Systems 2002. Wood Energy. Publications on Wood. Energy and Climate Change. (www.FAO.org/Forestry)
Figurić, M., 2003: Izglednost razvoja proizvodnje i preradbe papira u RH. Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, Zagreb, p. 9 – 14
Glavač,V., 1999: Uvod u globalnu ekologiju. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša
i Hrvatske šume, Zagreb. p. 1 - 211
Goglia, V., Sever, S., 1994: Neki problemi korištenja dijela šumske biomase u energetske svrhe. Mehanizacija šumarstva, 19, No. 3, p. 193 – 198, Zagreb
Golob., A., 1999: Sodobne kurilne naprave za lesno biomaso. Energija iz lesne biomase. Kmetalčev priročnik, Kmetijska založba Slovenj Gradec, p. 12 – 21.
Harapin, M., Hrašovec, B., 2001: Entomološki kompleks obične jele. Obična jela u
Hrvatskoj, Ed. Branimir Prpić; Akademija šumarskih znanosti i Hrvatske šume, Zagreb. p. 1 - 895
Janković, B., 1983: Ogrevno drvo. Šumarska enciklopedija. sveska(II dio),
Jugoslavenski leksikografski zavod Zagreb, p. 542 – 543.
Jovanović,B., 1980: Istraživanje utroška vremena za dvije tehnologije rade kod eksploatacije bukovih šuma u SR BiH.Magistarski rad. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1980. p. 1 – 248.
Jovanović, B., 1990: Komparativno istraživanje tehničko-tehnoloških karakteristika traktora pri privlačenju drva. Doktorska disertacija. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1990, p. 1 – 423.
Kaltschmitt, M., Hartmann, H., 2001: Energie aus Biomass – Grundlagen, Techniken und Verfahren. Springer.(Berlin... Tokio), p. 770.
Krajnc, N., 2001: Lesni peleti. Stručna monografija. Gozdarski inštitut Slovenije. Ljubljana p. 1 – 24.
Krajnc, N. 2002: Biomass development and research in Slovenia. Renewable energy: renewables: World´s best energy option: World Renewable Energy Congress VII: 29 juni – 5 juli 2002. Cologne, Germany. Oxford: Pergamon, p. 429
Krajnc, N., 2003: Cost of wood biofuel preparation and use for private forest owners – The case of Slovenia: (abstract): La forest, source de vie: actes du XIIe Congres forestier mondial 21 – 28 septembre 2003, Quebec, Canada: proceeding of the XII World Forestry Congress 21 – 28 septembre 2003, Quebec City, Canada, p. 93 – 94.
Krajnc, N., Dolenšek, M.,2001: Sodobna raba lesne biomase(potenciali in tehnologije). Zbornik simpozija Trendi v razvoju kmetijske tehnike, Radenci, 14. i 15. juna 2001. Društvo kmetijske tehnike Slovenije, Ljubljana, p. 113 – 121.
Krajnc, N., Domac, J., 2004: Modelling socio-economic aspects of bioenergy systems based in natural forests: SCORE model. Second world biomass conference: biomass for energy, industry and climate protection: proceedings of the World Conference held in Roma, Italy 10 – 14 may 2004: ETA; Munich: WIP, p. 2320 – 2323
Krajnc, N., Simončić, P., Robek, R., 2002: Vloga gozdov pri izpolnjevanju kyotskih zahtev v Sloveniji. 11. medjunarodno savjetovanje Komunalna energetika, Maribor, Slovenija, 14 – 16 maja 2002. Program. V Mariboru: Univerza, p.147
Krajnc, R., Pogačnik, N., 2000A: Procesorje za izdelavo polen. Gozdarski vestnik, 58, No. 2., p. 96 – 97, Ljubljana
Krajnc, R., Pogačnik, N.,2000B: Samodejno kurjanje z lesnimi sekanci in peleti.
Gozdarski vestnik, 58, No. 4., p. 207 - 209, Ljubljana
Krajnc, R., Pogačnik, N., 2000C: Sekalniki – stroji za izdelavo lesnih sekancev. Gozdarski vestnik, 58, No. 1., p. 39 – 40, Ljubljana
Krpan, B.P.A., 2003: Bukovi šumski proizvodi i tehnologije pridobivanja drva iz
bukovih sastojina; Obična bukva u Hrvatskoj; Akademija šumarskih znanosti, Hrvatske
šume i Grad Zagreb, Zagreb. p. 1 - 855
Krstevski, K., Jovanović, B., Nestorovski, Lj., 1997: Šumskata biomasa kao energetski resurs vo Republika Makedonija. Zbornik na trudovi. Medjunarodni naučni simpozijum "50 godina – Šumarski fakultet" Skopje, p. 1 – 6
Kružić, T., Posavac, S., Tustonjić, S., 2003: Etatne mogućnosti "Hrvatskih šuma" s
posebnim naglaskom na industrijsko drvo. Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, Zagreb, p. 24 - 34
Kulušić, B., Jovanović, B., Šobat, S., i dr., 1986: Mogućnosti racionalizacije i
unapredjenja radova u iskorišćavanju mješovitih šuma bukve, jele i smrče. Izvještaj o radu na realizaciji programa suradnje Fakulteta sa OOUR-ima šumarstva "ŠIPAD", "KRIVAJA" i "UNICEP" za 1986. godinu. Šumarski fakultet u Sarajevu, novembar 1986, p. 1 – 47
Martinić, I., 1993: Neke činjenice u svezi sa šumskim radovima. Glasnik za šumske pokuse; Posebno izdanje No. 4, Šumarski fakultet, Zagreb
Martinović, J., 2003: Gospodarenje šumskim tlima u Hrvatskoj. Hrvatske šume, Jastrebarsko. p. 1 - 525
Peulić, M., 2003: Energijska raščlamba peleta od drvnoga ostatka. Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet – Drvnotehnološki odsjek., p. 1 – 29.
Pogačnik, N., 2000: Metode svetovanja lastnikov gozdov za učinkovito rabo lesne
biomase v energetske namene. Magistarski rad. Univerza v Ljubljani, Biotehniška fakulteta, Oddelek za gozdarstvo in obnovljive gozdne vire, Ljubljana, p. 1 – 199.
Pogačnik, N., Krajnc, R., 2000A: Les kot kurivo. Gozdarski vestnik, 58, No. 5 - 6., str.
- 285, Ljubljana
Pogačnik, N., Krajnc, R., 2000B: Potenciali lesne biomase, uporabne v energetske namene. Gozdarski vestnik, 58, No. 7-8., p. 330 – 332, Ljubljana
Pogačnik, N., Krajnc, R., 2000C: Sodobne kurilne naprave in sistemi na lesno biomaso. Gozdarski vestnik, 58, No. 3., p. 157 - 158, Ljubljana
Pottie, M.A., Guimier, D.Y. 1985: Preparation of Forest Biomass for Optimal
Conversion. FERIC Special Report No. SR-32, p. 112
Rebula, E., 1988: Tehnologija u šumarstvu na početku idućeg tisućuljeća. Mehanizacija
šumarstva, No. 3 – 4., p. 31 – 40, Zagreb
Risović, S., 2003: Brikete i pelete – Novi energenti na hrvatskom tržištu. Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, Zagreb, p. 123 – 141
Risović, S., Dundović, J., Slunjski, M., 2003: Uporaba šumske biomase – tehnički, gospodarski i drugi uvjeti rasta uporabe cijepanog drva i energetskog iverja. Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, Zagreb, p. 97 – 122
Risović, S., Dundović, J., Slunjski, M., Sever, S., 2003: Razvrstavanje šumarskih strojeva za pretvorbu primarnoga energenta u koji oblik sekundarnoga goriva. Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, Zagreb, p. 54 – 96
Sever, S., 2003: Važnije činjenice i dogadjaji koji su obilježili iskorištavanje šumske fitotvari. Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, Zagreb, p. 42 – 53
Sever, S., Risović, S., 1995: Dobivanje šumske biomase kao primarnog nositelja
energije. EGE., 3(13), p. 30 – 32.
Stefanović, V., 1986: Fitocenologija. Svjetlost, Sarajevo. p. 1 - 269
Stefanović, V., Beus, V., Burlica, Č., Dizdarević, H., Vukorep, I., 1983: Ekološko - vegetacijska rejonizacija Bosne i Hecegovine. Posebna izdanja No. 17. Šumarski fakultet Sarajevo. p. 1 - 51
Šumenjak, M., 1999: Nazaj k naravi. Energija iz lesne biomase. Kmetalčev priročnik,
Kmetijska založba Slovenj Gradec, p. 3 – 4
Vranković, A., Pernar, N., 1993: Oštećenje šumskog tla izvlačenjem drva i njegova regeneracija. Glasnik za šumske pokuse; Posebno izdanje No. 4, Šumarski fakultet Zagreb
Vukelić, J. i Rauš, Đ. 1998: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj.
Sveučilište u Zagrebu, Zagreb. p. 1 – 309.
