Analiza utroška vremena pri sječi i izradi stabala hrasta kitnjaka primjenom deblovnog metoda rada
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2017.v47.i2.57Ključne riječi:
tree felling and sorting works, time and work study method, full-length methodSažetak
UDK: 630*32:658.53(497.6 Olovo)
U ovom radu prikazana je analiza primjene deblovne metode u fazi sječe i izrade hrasta kitnjaka.
Cilj istraživanja je bio utvrditi utroške vremena rada na sječi i izradi stabala hrasta kitanjaka primjenom deblovnog metoda rada PJ „Šumarija“ Olovo, G.J. „Krivaja“, odjeljenje 112.
U sklopu istraživanja ukupno je posječeno 495 stabala hrasta kitnjaka, a ukupna zapremina je iznosila 382,77 m3.
Kod mjerenja utroška vremena rada po pojedinim operacijama primijenjen je trenutačni metod opažanja, sa intervalom opažanja od 20 sekundi. Organizacija sječe je bila 1+1 (sjekač i pratioc).
Provedenom analizom je ustanovljeno da u strukturi ukupnog radnog vremena sječe i izrade čisto (operativno) vrijeme participira sa 67,12%, opća vremena sa 30,79%, a neopravdani prekidi sa 2,09%.
U okviru stablovnog vremena su vremena pripreme radnog mjesta, rušenje stabla, ustave stabla, kresanje grana i uspostava šumskog reda.
Priprema radnog mjesta kao radna operacija u ukupnom vremenu učestvuje sa 3,75%, dok u čistom vremenu njeno učešće je 5,59%.
Rušenje stabla kao faza rada u ukupnom vremenu učestvuje sa 8,46%, dok u čistom vremenu participira sa 12,61%.
Kako se vidi iz strukture čistog (operativnog) vremena, utrošak vremena ustava čini 2,50% ukupnog i 3,72% čistog vremena.
Jedna od faza rada koja najviše participira u procesu sječe i izrade drveta je radna operacija kresanja grana. Vrijednost ove radne operacije u ukupnom vremenu je iznosila 31,78%, dok ta vrijednost u strukturi operativnog (čistog) vremena je iznosila 47,35%.
Nakon ove radne operacije u samoj fazi slijeda događaja je uspostava šumskog reda gdje je ova faza rada participirala u ukupnom vremenu sa 10,57%, a dok je u strukturi čistih vremena ta vrijednost iznosila 15,75%.
Istraživanje pokazuje jaku korelacionu vezu sječe i izrade stabala u odnosu na prsni promjer stabla (R2=0,656).
Iz analize podataka može se vidjeti da se sa povećanjem prsnog promjera stabla smanjuje vrijeme neophodno za izradu debala po jedinici zapremine.
Trenutno nedostaje poticajnost za novim studijama rada, pa čak i studijama provjere radnih postupaka u šumarstvu. Međutim, istraživanja koja se mogu očekivati u narednom periodu trebala bi svakako uključiti ergonomiju, ekonomiju radnih postupaka, sigurnost na radu i ekološke posljedice šumskoga rada.
References
BAJIĆ, V.(2003): Tehnika i tehnologija izvođenja seča pri različitim uzgojnim zahvatima u bukovim šumama, Udruženje šumarskih inženjera i tehničara Srbije i Šumarski fakultet, Šumarstvo 55 (1/2), str. 187 – 196.
BOJANIN, S.(1974): Primjena metode trenutačnih opažanja (MTO) za studij vremena kod obaranja i izrade jelovih stabala, Šumarski list 12, str. 483 – 504.
BOJANIN, S. (1978): Odnos utroška vremena i donje granice izrade sortimenata kod jelovih stabala, Šumarski list 11 – 12, Zagreb, str. 439 – 457.
BOJANIN, S., KRPAN, A. P. B., BEBER, J.(1989): Komparativno istraživanje sječe i izrade u prorednim sastojinama hrasta lužnjaka i crne johe, Šumarski list 113 (9/10), str. 591 – 602.
BOJANIN, S., KRPAN, A. P. B.(1994): Eksploatacija šuma pri različitim radnim uvjetima u Hrvatskoj, Šumarski list 9 – 10, str. 271 – 282.
BOJANIN, S., KRPAN, A. P. B.(1997): Mogućnost tzv. visokog i potpunog mehaniziranja sječe i izrade te mehaniziranja privlačenja drva u šumama Hrvatske, Šumarski list 121 (7/8), str. 371 – 381.
DANILOVIĆ, M., OBUĆINA, Z.(2006): Komparacija troškova rada metoda seče i izrade šumskih sortimenata u zasadima topole, Traktori i pogonske mašine, br. 11, 3 – 4, str. 129 – 136.
HALILOVIĆ, V.(2012): Komparacija metoda dobivanja šumske biomase kao obnovljivog izvora energije iz hrastovih sastojina, Doktorski rad, Šumarski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, str. 1 – 154.
HALILOVIĆ, V., GURDA, S., SOKOLOVIĆ, DŽ., MUSIĆ, J., BAJRIĆ, M.(2013): Analiza utroška vremena pri sječi i izradi stabala hrasta kitnjaka primjenom sortimentnog metoda rada, Naše šume - Časopis za unapređenje šumarstva, hortikulture i očuvanja okoline, Sarajevo, br. 30 – 31, str. 4 – 12.
HÄBERLE, S. (1961): Die Multimomentaufnahme als Hilfsmittel für differenzierte Zeitbedarfsmessung, Forstarchiv, str. 73 – 75.
JAVNO PREDUZEĆE ŠUMSKO – PRIVREDNO DRUŠTVO ZENIČKO – DOBOJSKOG KANTONA D.O.O ZAVIDOVIĆI (2006): Cjenovnik radova u šumarstvu, Sječa, izrada i izvoz drvnih sortimenata kao i drugih faza rada, Zavidovići.
JOVANOVIĆ, B. (1980): Istraživanje utroška vremena za dvije tehnologije rada kod eksploatacije bukovih šuma u SR BiH, Magistarski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1980. str. 1 – 248.
KOŠIR, B. (2005): Studij rada – je li to zaboravljena znanstvena grana u šumarstvu?, Mehanizacija šumarstva 2001 – 2004., Posebno izdanje časopisa Nova mehanizacija šumarstva, br.1, str. 17 – 21.
KRALJIĆ, B.(1974): Problematika prikladnosti i ekonomičnosti snimanja multimomentnom metodom u šumarstvu, Šumarski list 12, str. 475 – 482.
KULUŠIĆ, B.(1977): Istraživanje tehnološkog procesa sječe i zrade drvnih sortimenata u čistim bukovim šumama i mješovitim šumama buve, jele i smrče u SRBiH, Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, Sarajevo, Knjiga 21, Sveska 1 – 2, str. 99 – 154.
KULUŠIĆ, B., MIODRAGOVIĆ, D.(1979): Prilog istraživanja tehnološkog procesa sječe, izrade i privlačenja drveta pri iskorišćavanju borovih i hrastovih šuma u BiH, Radovi Šumarskog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo, Knjiga 22, Sveska 5 – 6, str. 3 – 66.
MARČETA, D., KOŠIR, B. (2016): Comparison of Two Felling & Processing Methods in Beech Forests, Croatian Journal of Forest Engineering: Journal for Theory and Application of Forestry Engineering, 37(1), 163-174.
TOMANIĆ, S. (1975): Komparativna studija vremena kronografskom i multimomentnom metodom pri sječi i izradi drva, Šumarski list 1 – 3, str. 9 – 22.
ZEČIĆ, Ž., PORŠINSKY, T., ŠUŠNJAR, M.(2004): Neki rezultati eksploatacije brdskih sastojina skupnim radom uz osvrt na izbor metode studija vremena, Šumarski list 7 – 8, str. 381 – 389.