Metodika izrade šumskoprivrednih osnova za šume u društvenoj svojini na području SR BiH

Sažetak

UDK 630*2/*9(497.15)           

Gotovo u svim zemljama se donose uputstva za uredjivanje šuma kojim se, izmedju ostalog, reguliše način izrade šumskoprivrednih osnova. Najčešće se pišu na način koji je karakterističan za zvanična akta i daje im se obavezan karakter. Ona su
korisna, izmedju ostalog, po tome što nameću jednoobrazno prikazivanje stanja šuma, jednoobraznu izradu planova osnove itd. Ali mogu biti i štetna. Štetnost se ogleda u tome što mogu kočiti razvoj uredjivanja šuma na bazi tekovina nauke, uglavnom zbog toga što nije moguće na vrijeme preradjivati uputstva u tom smislu. To se naročito dogadja u doba velikih previranja. A takva situacija se kod nas javila u posljeratnom periodu, zbog čega u tom periodu ona nisu donesena, iako su uputstva za uredjivanje šuma iz 1931. i 1937. godine bila zastarjela.

Velika previranja su povukla za sobom, izmedju ostalog, uskladjivanje sistema planiranja (i odgovarajućeg snimanja) u okviru uredjivanja šuma sa općim sistemom planiranja u privredi, primjenu matematičko-statističkih metoda prilikom taksacionih snima-
nja i primjenu tekovina tipologije šuma u klasifikaciji šuma. Previranja su smanjena, ali još nisu prestala. Zbog toga smatramo da još nije došlo vrijeme kada bi se mogla izradjivati uputstva za uredjivanje šuma navedenog karaktera.

Zasad je moguće, kada je u pitanju šumskoprivredna osnova, razradjivati metodiku njene izrade, ali s tim da ona ne bude obavezna nego da ima karakter preporuke. U odnosu na situaciju koja bi se javila kada bi joj se dao obavezan karakter,
ostvariće se dvije značajne koristi. Prvo, projektanti će prilikom izrade šumskoprivredne osnove moći izbjeći primjenu onih preporučenih metoda rada koje se u praksi pokažu kao nesvrsishodne. I, drugo, što će biti omogućeno stručnjacima u praksi da, vršeći svoju suštinsku funkciju (visokokvalifikovanog stručnjaka), na posredan način uzmu učešća u daljnjoj razradi i usavršavanju metodike rada.

Prema tome, ovaj rad treba shvatiti kao prvu fazu u razradi metodike izrade šumskoprivredne osnove za šume u društvenoj svojini. Tome je saobražen i način njegove izrade; budući da se mnogi od predloga mogu prihvatiti kao hipotetični, moralo se pribjeći obrazlaganju predloga, pa se nije metodika mogla pisati na način na koji se obično pišu uputstva za uredjivanje šuma. Primijenjeni način obrade je dogovoren sa predstavnikom "Šipada" (Stanišić Zdravko/ dipl. inž.).

Ova metodika izrade šumskoprivredne osnove za šume u društvenoj svojini ima privremen karakter i pretrpiće znatne izmjene u narednom periodu. Tu mislimo u prvom redu na klasifikaciju šuma.