Tablice taksacionih elemenata visokih i izdanačkih šuma u SR Bosni i Hercegovini
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.1980.v1.i13.271Ključne riječi:
tablice, taksacioni elementi, visoke šume, izdanačke šume, Bosna i HercegovinaSažetak
UDK 582.475:581.4/.5](497.6)
Prve tablice taksacionih elemenata visokih šuma jele, smrče, bukve, bijelog bora, crnog bora i hrasta kitnjaka na području Bosne, objavljene su 1963. godine (Matić, V., et. al. 1963.). U njima su sadržane tablice za procjenu većeg broja taksacionih elemenata stabala i sastojina (čistih i mješovitih) navedenih vrsta drveća. Tablice se koriste u praksi uređivanja šuma, pri izradi šumskoprivrednih osnova i njihovoj realizaciji, kao i pri drugim stručnim radovima u šumarstvu, ali tih tablica više nema u prodaji. Iz prvih tablica taksacionih elemenata objavljene su u ovim tablicama:
tablice zapremine stabala, tablice debljinskog prirasta stabala i tablice tekućeg zapreminskog prirasta sastojina (čistih i mješovitih) jele, smrče, bijelog bora, crnog bora, bukve i hrasta kitnjaka, jer su one i najpotrebnije u praksi uređivanja visokih šuma. U međuvremenu, poslije 1963. godine, na osnovu podataka prikupljenih premjerom dovoljnog broja stabala, prilikom redovnih sječa, izrađene su zapreminske tablice stabala jele i smrče. One su prvi put objavljene u
ovim tablicama. Njihov značaj je u tome što su izrađene na osnovu podataka premjera (sekcionim metodom) stabala u našim šumama. Sortimentne tablice jele, smrče i bukve, u visokim šumama, kriteriji klasifikacije stabala visokih šuma, s obzirom na njihov kvalitet, te faktori za preračunavanje ukupne drvne mase u krupno drvo i obratno, takođe su objavljeni u ovim tablicama. Oni su uzeti iz odgovarajućih radova, navedenih u opisima tablica odnosno kriterija i faktora.
Do sada nismo imali, sabrane na jednom mjestu, tablice taksacionih elemenata stabala i sastojina izdanačkih šuma na području SR Bosne i Hercegovine. U ovim tablicama objavljene su: jednoulazne tablice zapremine stabala, dvoulazne tablice zapremine stabala, tablice zapremine drveta sastojine i tablice tekućeg zapreminskog prirasta sastojine, za izđanačke šume na području Bosne odnosno na području Hercegovine. One su uzete iz radova navedenih u opisu pojedinih tablica.
Na kraju, u ovim tablicama, sadržane su i tablice temeljnica, za prečnike mjerene u mm, odnosno po debljinskim stepenima širine 5 cm. U visoke šume svrstavaju se one sastojine u kojima su stabla nastala iz sjemena (generativnog porijekla), a u izđanačke — one u kojima su stabla nastala iz izbojaka (vegetativnog porijekla). Međutim, u prirodnim šumama u SR Bosni i Hercegovini, veoma često su u istim sastojinama zastupljena zajedno stabla generativnog i stabla vegetativnog porijekla. Zbog toga je granica između visokih i izdanačkih sastojina u ovim šumama veoma fluidna, što u praksi čini velike teškoće prilikom razdvajanja visokih od izdanačkih sastojina, a to se mora činiti pri uređivanju šuma i gazdovanju šumama uopšte.
U Metodu inventure šuma za velike površine (Matić, V., 1964.), usvojen je kriterij da se sastojine svrstavaju u visoke šume onda kada stabla nastala iz sjemena prekrivaju svojim krošnjama 1/3 ili više one površine koju prekrivaju krošnje svih stabala sastojine. Kao stabla nastala iz sjemena smatraju se ona za koja se, na osnovu izgleda žilišta, ne može sigurno zaključiti da su se razvila iz izbojaka. Šubarci i stabla nastala iz šubaraka ne smatraju se stablima nastalim iz sjemena. U visoke šume svrstavaju se i one »izdanačke« sastojine u kojima je započeo proces konverzije u visoke šume, ako je taj proces toliko uznapredovao da su stabla iz sjemena dostigla visinu 1,30 ili više m i ako tih stabala ima najmanje 1.000 komada po hektaru. Ove kriterije bi trebalo koristiti pri odvajanju visokih od izdanačkih šuma. Pod čistim sastojinama podrazumjevaju se one u kojima je glavna vrsta drveća zastupljena sa najmanje 90%, a sve ostale vrste drveća, ukoliko ih ima. do 10%, računato na osnovu udjela zapremine ili temeljnice vrste drveća u ukupnoj zapremini odnosno temeljnici sastojine, pri datoj taksacionoj granici.
Zapremine drveta stabala i sastojina, iskazane u tablicama, podrazumjevaju se sa korom (živa stabla). One su date u različitim mjerama, što je u naslovu svakih tablica označeno. Objašnjenje tih mjera je sljedeće:
- pod ukupnom drvnom masom (cijelo stablo) podrazumjeva se zapremina cijelog stabla, uključujući i drvnu masu sitnih grana (za četinare i četina). To je identično tzv. sveukupnoj drvnoj masi (M a t i ć, V. al. 1971.);
- pod krupnim drvetom podrazumjeva se drvo (dijelovi stabla) debljina iznad 7 cm, na tanjem kraju;
- pod zapreminom drveta debljine iznad 3 cm podrazumjeva se zapremina (dijelovi stabla) debljine iznad 3 cm, na tanjem kraju;
- pod zapreminom debljine iznad 0,5 cm (izdanačke sastojine) podrazumjeva se zapremina drveta (dijelovi stabla) debljine iznad 0,5 cm, u sredini sekcija dužine 1,0 m. Iako ovom zapreminom nisu obuhvaćeni' dijelovi stabla
tanji od 0,5 cm (sa korom), zapremina drveta debljine iznad 0,5 cm se može smatrati ukupnom drvnom masom — cijelog stabla, odnosno sveukupnom drvnom masom, za izdanačke sastojine (lišćari).
Tablice su namjenjene za korišćenje u praksi, uglavnom prilikom uređivanja šuma — izrade šumskoprivrednih osnova i projekata za njihovo izvođenje, kao i za vježbe studenata šumarstva — izrada programa iz uređivanja šuma, dendrometrije i drugih naučnonastavnih disciplina.
Sredstva za štampanje ovih tablica obezbjedili su Šumarski fakultet u Sarajevu i Složena organizacija udruženog rada Šipad, Sarajevo.
References
Drinić, P., 1963.: Taksacione osnove za gazdovanje šumama crnog bora u Bosni; Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju, VIII, broj 8, Sarajevo.
Ezekiel, M., 1956.: Methods of Correlation Analysis; New York, John Wiley and Sons, Inc.
Matić, V 1959.: Taksacioni elementi prebornih Šuma jele, smrče i bukve na području Bosne; Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju, IV, broj 4, Sarajevo.
Matić, V., Vukmirović, V., Drinić, P. i Stojanović, O.: 1963.: Tablice taksacionih elemenata visokih šuma jele, smrče, bukve, bijelog bora, crnog bora i hrasta kitnjaka na području Bosne; Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo i drvnu industriju, Posebna izdanja, Sarajevo.
Matić, V., 19Ш.: Osnovï i rnetođ utvrđivanja normalnog sastava za preborne sastojine jele, smrče, bukve i hrasta na području Bosne; Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju, VIII, broj 8, Sarajevo.
Matić, V., 1964.: Metod inventure šuma za velike površine, I i II dio; Institut za šumarstvo Šumarskog fakulteta, Sarajevo.
Matić, V., Drinić, P., Stefanović, V., Ćirić, M. i saradnici, 1971.: Stanje šuma u SR Bosni i Hercegovini prema inventuri šuma na velikim površinama u 1964—1968. godini; Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo, Posebna izdanja, broj 7, Sarajevo.
Matić, V., 1977.: Metodika izrade šumskoprivrednih osnova za šume u društvenoj svojini na području SR BiH; Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo, Posebna izdanja, broj 12, Sarajevo.
Pavlič, J., 1973: Sortimentne tabele za smrču; Narodni šumar, broj 7-9, Sarajevo.
Pavlič, J., 1973.: Istraživanje zavisnosti procentualnog učešća sortimenata smrče od debljine, visine i kvaliteta stabla; Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo, XVII, knjiga 17, sveska 1-3, Sarajevo.
Prolić, N., 1966.: Taksacione osnove za gospodarenje izdanačkim šumama crnog jasena i bijelog graba na području Hercegovine; Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo, X, knjiga 10, sveska 5, Sarajevo.
Schober, 1952.: Grundner und Schwappach: Massentafeln zur Bestimmung Holzgehaltes stehender Waldbäume und Waldbestände; Berlin-Hamburg.
Stojanović, O., 1966.: Taksacione osnove za gazdovanje šumama bijelog bora u Bosni; Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo, X, knjiga 10, sveska 3, Sarajevo.
Stojanović, O., Pavlič, J. i Prolić, N., 1978.: Ispitivanje zavisnosti zapremine stabala jele i smrče od drugih taksacionih elemenata stabla; Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo, XXIII, knjiga 23, sveska 3—4, Sarajevo.
Vukmirović, V., 1963.: Prirast i drugi taksacioni elementi šuma hrasta kitnjaka u Bosni; Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju, VIII, broj 8, Sarajevo.
Vukmirović, V. i Stojanović, O., 1964.: Zapremina i zapreminski prirast šikara u Bosni; Narodni šumar, broj 7-8, Sarajevo.
Vukmirović, V. i Stojanović O., 1966.: Zapremina i zapreminski prirast šikara bukve, hrasta, graba i jasena u Bosni; Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo, XI, knjiga 11, sveska 4, Sarajevo.
Vukmirović, V., 1971.: Istraživanje učešća sortimenata bukve u čistim i mješovitim bukovim sastojinama u Bosni - sortimentne tablice; Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo, XIV, knjiga 14, sveska 4-6, Sarajevo.
Službeni list SR Bosne i Hercegovine, broj 23., 1978.: Uputstvo o elementima šumskoprivredne osnove za šume u društvenoj svojini.
