Kvalitet sjemenskih sastojina bijelog bora (Pinus sylvestris L.) i crnog bora (Pinus nigra Arnold) u Federaciji Bosne i Hercegovine
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2023.v53.i2.574Ključne riječi:
seed stands; Scots pine; Austrian pineSažetak
This research aims to determine the quality of Scots pine (Pinus sylvestris L.) and Austrian pine (Pinus nigra Arnold) seed stands in Federation of Bosnia and Herzegovina, and to recommend measures for the improvement of these stands for producing the highest quality reproduction material of researched species.
For this research, 23 traits of trees in fourteen seed stands of Scots pine, and twelve stands of Austrian pine in the Federation of Bosnia and Herzegovina were analysed. Four traits were measured, and nineteen traits were assessed.
The results showed the good condition of seed stands of investigated traits for the most of investigated stands. Some of the stands have shown very good quality, and individual selection should be made in them, while in other stands it is necessary to remove part of the trees.
Considering the great ecological-vegetation diversity of Bosnia and Herzegovina, a greater number of Scots and Austrian pine seed facilities is needed. When selecting new seed plants of white and black pine, the focus should be on small stands that grow in extreme conditions.
References
Ballian, D. (2008). Genetika sa oplemenjivanjem šumskog drveća – priručnik sa teorijskim osnovama. Šumarski fakulteti – INGEB Sarajevo. Univerzitetski udžbenik (Str. 1-235).
Ballian, D. (2010). Genetička raznolikost šumskog drveća u Bosni i Hercegovini – važne ekonomske vrste – i njeno očuvanje. Drugi međunarodni kolokvijum ''Biodiverzitet – Teorijski i praktični aspekti'', ANUBiH, Knjiga sažetaka: 24 - 25.
Ballian, D. (2011). Osnovni principi rajonizacije sjemenskih objekata za proizvodnju sjemena na genetičkim principima. Radovi Hrvatskog društva za znanost i umjetnost, 12/13: 18-41.
Ballian, D. (2013). Genetic overload of silver fir (Abies alba Mill.) from five populations from central Bosnia and Herzegovina. Folia Forestalia Polonica, 55(2):49–57.
Ballian, D., Bogunić, F., Konnert, M. (2005). Usporedba molekularno genetičkih svojstava sjemenskih plantaža običnog bora (Pinus sylvestris L.) u Bosni i Hercegovini. Rad. Šumar. Inst. Jastrebarsko, 41(2): 7 -16.
Ballian, D., Božič, G. (2018). Biokemijska varijabilnost smreke (Picea abies Karst.) u Bosni i Hercegovini. Ušit- Silva slovenica. (Str. 1-221).
Ballian, D., Halilović, V. (2016). Varijabilnost obične jele (Abies alba Mill.) u Bosni i Hercegovini. Znanstvena monografija, Ušit – Silva Slovenica (Str. 1-350).
Ballian, D., Memišević Hodžić, M. (2016). Varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Bosni i Hercegovini. Znanstvena monografija, Ušit – Silva Slovenica (Str. 1-322).
Ballian, D., Memišević Hodžić, M. (2023). Struktura sjemenskih sastojina u Federaciji Bosne i Hercegovine i njihove perspektive/ Structure of seed stands in Federation Bosnia and Herzegovina and their perspectives. Naše šume (u štampi).
Ballian, D., Mujanović, E., Čabaravdić, A. (2009). Varijabilnosti običnog bora (Pinus sylvestris L.) u pokusu provenijencija Glasinac – Sokolac (Bosna i Hercegovina). Šumarski list 11/12: 577-588.
Bojadžić, N. (2001). Gazdovanje šumama. IPSA – CETEOR, str. 1-380.
Daničić, V., Isajev, V., Mataruga, M., Cvjetković, B. (2012). Morphological characteristics of pollen of Scots pine (Pinus sylvestris L.) clones from seed orchard at the locality Stanovi. Glasnik šumarskog fakulteta Univerziteta u Banja Luci, 16: 31-44.
Dizdarević, H., Prolić, N., Mekić, F., Mikić, T., Večetić, M., Miloslavić, L., Pintarić, K., Luteršek, D., Gavrilović, D., Uščuplić, M., Lazarev, V., Vukorep, I., Vrljičak, J., Stefanović, V. (1987). Revizija postojećih i izdvajanje novih sjemenskih sastojina i proučavanje bioloških karakteristika smrče, jele, bijelog i crnog bora u funkciji proizvodnje kvalitetnog sjemena za potrebe šumarstva SR BiH. Šumarski fakultet u Sarajevu, str. 1-456.
EC 2000: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:31999L0105&from=GA
Guzina, V. (1981). The Genetics of European Aspen (Populus tremula L.). Anali za šumarstvo, 1(9): 1-38.
https://fmpvs.gov.ba/wp-content/uploads/2022/06/14-sjemenski-objekti-13juni2022.pdf
Lojo, A., Balić, B. (2011). Prikaz površina šuma I šumskih zemljišta. Stanje šuma i šumskih zemljišta u Bosni i Hercegovini nakon provedene Druge inventure na velikim površinama u period 2005 do 2009. godine. 34-48.
Mataruga, M., Isajev, V., Orlović, S., Đurić, G., Brujić, J., Daničić, V., Cvetković, B., Ćopić, M., Balotić, P. (2014). Program očuvanja šumskih genetičkih resursa Republike Srpske 2013-2025. godina. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva I vodoprivrede u Vladi Republike Srpcke, Banja Luka, str. 1-178.
Mikić, T. (1991). Primjena metoda oplemenjivanja u podizanju intenzivnih kultura šumskog drveća u cilju povećanja proizvodnje drvne mase sa kratkim produkcionim periodom. Izvještaj za period 1989-1990 u okviru D.C. VII, Sarajevo.
Omanović, M. (2008). Biokemijska karakterizacija prirodnih populacija običnog bora (Pinus sylvestris L.) u dijelu rasprostranjenja u Bosni I Hercegovini. Magistarski rad, Prirodno matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu. Str- 1- 98.
Stefanović, V., Beus, V., Burlica, Č., Dizdarević, H., Vukorep, I., (1983). Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1983, Šumarski fakultet, Posebna izdanja br. 17:. 23-27.
Stefanović, V., Milanović, S., Međedović, S., Pintarić, K., Rončević, S., Sisojević, D. (1980). Ekotipovi bijelog bora (Pinus sylvestris L) u Bosni. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu I Institut za šumarstvo u Sarajevu, Posebna izdanja br.13.
Vidaković, M., Žufa L. (1966). Sačuvanje genofonda prirodnih šuma za genetska istraživanja. Šumarski List, 1-2: 55-65.
Zakon o sjemenu i sadnom materijalu šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja. Službene novine Federacije BiH, broj: 71/05 od 21.12.2005.g
Downloads
Objavljeno
How to Cite
Broj časopisa
Rubrika
License
Copyright (c) 2023 Dalibor Ballian, Mirzeta Memišević-Hodžić
This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.
