Genetička raznolikost šuma u Bosni i Hercegovini

Autor(i)

  • Dalibor Ballian Faculty of Forestry University of Sarajevo

DOI:

https://doi.org/10.54652/rsf.2010.v40.i2.145

Ključne riječi:

Bosna i Hercegovina, genetički varijabilitet, obična jela, smreka, jasen

Sažetak

UDK 582.475:575.2(497.6)

         582.916.16:575.2(497.6)

Bosna i Hercegovina pripada zemljama jugoistočne Europe, smještena je na sjeverozapadnom dijelu Balkanskog poluotoka između 42° 26' do 45° 15' sjeverne zemljopisne širine i 15° 44' do 19° 41' istočne zemljopisne dužine, sa površinom od nešto preko 5.000.000 ha. Pretežno je planinska zemlja sa 42 % planina, 5 % su ravnice, a 24% na brežuljkasto područje, te 29% kraške goleti.

Inače prema inventuri šuma od proje 45 godina ukupna površina šumskih zemljišta je 2.501.000 ha, od čega na visoke šume dolazi 1 130 000 ha, niske šume i šikare 841.000 ha, te na goleti 530.000 ha. Sa velikim bogatstvom vrsta, posebno endema, te velikom raznolikošću biljnih zajednica, i 93% prirodnih i poluprirodnih šuma.

Kako se stoljećima nalazila na margini europskih kretanja, to su se šume uspjele da očuvaju svoju genetičku strukturu. Tako prije 100 godina počinje razvoj intenzivnog šumarstva. Tada se počinje sa introdukcijom šumskih vrsta, ali u većini bez uspjeha, te je sad Bosna i Hercegovina jedna od rijetkih zemalja koja nije opterećena genetičkim zagađenjem i izmijenjenom genetičkom strukturom glavnih ekonomskih vrsta drveća (jele, smreka, bukva, hrast kitnjak).

Kako je područje Dinarida vrlo je specifično, tako na malom prostoru imamo veliku raznolikost ekoloških uvjeta, a to je ostavilo traga na genetičku raznolikost svih vrsta.

Mnoga genetička istraživanja sa šumskim drvećem iz centralnih Dinarida pokazuju veliku varijabilnost, u odnosu na iste vrste srednje, zapadne i sjeverne Europe.

Genetičkim istraživanjima dobivena velika varijabilnost kod obične jele (Abies alba Mill.), kod smreke (Picea abies Karst.) su nađeni rijetki aleli. Kod listača, običnog jasena (Fraxinus excelsior L.) također je registrirana specifična genetička varijabilnost.

Istraživanja su provođena u cilju olakšavanja kontrole podrijetla sjemena i sadnog materijala, kao i za poslove vezane na osnivanju banki i arhiva gena metodama in situ i ex situ.

References

AUSTERLITZ, F., MARIETTE, S., MACHON, N., GOUYON, P.H., GODELLE, B. 2000: Effect of colonization processes on genetic diversity: differences between annual plants and tree species. Genetics 154: 1309-1321.

BALLIAN, D. 2003a: Procjena genetičke varijabilnosti obične jele (Abies alba Mill.) analizom izoenzima u dijelu prirodnih populacija Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Šumarski list br. 3-4: 135-151, Zagreb.

BALLIAN, D. 2003b: Procjena genetičke varijabilnosti obične jele (Abies alba Mill.) analizom cpDNA u dijelu prirodnih populacija Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Šumarski list br. 7-8: 347-357, Zagreb.

BALLIAN, D.2007: Genetička struktura smreke (Picea abies Karst.) na planini Vlašić.

Radovi HDZU, 9: 211-220.

BALLIAN, D. 2008: Heterozigotnost kao mjera u procjeni otpornosti populacija obične jele (Abies alba Mill.). Glasnik Šumarskog fakulteta u Banja Luci, 9: 1-13.

BALLIAN, D. 2009: Usporedni pokazatelji genetičke strukture obične jele (Abies alba Mill.) iz zapadne i istočne Bosne. Šumarski list 9/10: 501-512, Zagreb.

BALLIAN, D., BOGUNIĆ, F., KONNERT, M., KRAIGHER, H., PUČKO, M., BOŽIČ, G. 2007a: Genetička diferenciranost subpopulacija obične smreke (Picea abies (L.) Karst.) na planini Igman. Šumarski list, 1/2:13-24.

BALLIAN, D., BOGUNIĆ, F., BOŽIČ G. 2007b: Genetička varijabilnost obične smreke(Picea abies /L./ H. Karst.) u bosanskom dijelu Dinarida. Šumarski list, 6/7: 237-246.

BALLIAN, D., MONTELEONE, I., FERRAZZINI, D., BELLETTI, B. 2008: Genetic Characterization of Common ash populations (Fraxinus excelsior L.) in Bosnia and Herzegovina. Periodicum biolgorum. Vol. 110, 4: 323-328.

BALLIAN, D., FERRAZZINI, D., BELLETTI, B., BOGUNIĆ, F., BAŠIĆ, N. (in preparation): The

molecular genetic identification of pedunculed oak (Quercus robur L.) populations in Bosnia and Herzegovina

BEHM, A., KONNERT, M. 1999: Conservation of Forest Genetic Ressources by Ecologically Oriented Forest Menagement- a Realistic Chance?. Forst und Holzwirtschaft, 194: 215-235.

BELLETTI, P., BALLIAN, D., MONTELEONE, I., FERRAZZINI, D. 2004: Genetic differentiation

among populationns from Italy and Bosnia-Hercegovina of European ash (Fraxinus excelsior L.) and identification of regions of provenance. Forum ''Genetik-Wald-Forstwirtschaft 2004'' Results of Genetic Field Trials and Laboratory Studies and Their Applications in Practical Forestry, 11. Arbeitstagung, Teisendorf , 161-171.

BILELA, S., BALLIAN, D. 2008: Genetska varijabilnost obične jele (Abies alba Mill.) iz središnjeg dijela Bosne i Hercegovine na temelju analize biokemijskih biljega. Rad. – Šumar. inst. Jastrebar. 43 (1): 5–18.

BOŽIČ, G., KONNERT, M., ZUPANČIČ, M., KRAIGHER, H. 2003: Genetic differentiation of the indigenous Norway spruce (Picea abies (L.) Karst.) populations in Slovenia investigated by means of isoenzyme gene markers. Zbornih gozdarstva in lesarstva, 71: 19-40.

FELSENSTEIN, J. 1986: GENDIST – Compute genetic distances from gene frequencies. http://evolution.genetics.washington.edu/phylip/doc/gendist.html

GILLET, E.M. 1998: GSED – Geneti Structure from Electrophoresis Dana, Version 1.1e. Institut fuer Forstgenetik und Forstpflanzenzuechtung Universitaet Gettingen.

GÖMÖRY, D., LONGAUER, D., LIEPELT, S., BALLIAN, D., BRUS, R., KRAIGHER, H., PARPAN, V.I., STUPAR, P.I., PAULE, L., ZIEGENHAGEN, B. 2004: Variation patterns of mitochondrial DNA of Abies alba Mill. in suture zones of postglacial migration in Europe. Acta Societatis Botanicorum Poloniae, Vol. 73, No. 3: 203-206.

GOUDET, J. 1955: FSTAT (Version 1.2): a computer program to calculate F-statistics.

Journal of Heredity 86: 485-486.

GREGORIUS, H.R. 1987: The relationship between the concept of genetic diversity and differentiation, Theor. Appl. Genet., 74: 397-401.

HEUERTZ, M., HAUSMAN, J.F., TSVETKOV, I., FRASCARIA-LACOSTE, N., VEKEMANS, X. 2001: Assessment of genetic structure with and among Bulgarian populations of the common ash (Fraxinus excelsior L.). Molecular Ecology 10: 1615- 1623.

HEUERTZ, M., FINESCHI, S., ANZIDEI, M., PASTORELLI, R., SALVINI, D., PAULE, L., FRASCARIA-LACOSTE, N., HARDY, O.J., VEKEMANS, X., VENDRAMIN, G.G. 2004: Chloroplast DNA variation and postglacial recolonization of common ash (Fraxinus excelsior L.) in Europe. Molecular Ecology 13: 3437-3452.

KONNERT, M. 2004: Handbücher für Isoenzymanalyse. www.genre.de/fgrdeu/blag/iso- handbuecher.

KONNERT, M. 2006: Archivements (and limits) for application of isozyme and DNA markers for proof of identity. In: Bohnens, J., Rau, H.-M. (Hrsg.): Forstliche Genressourcen als Produktionsfaktor. 26. Tagung der Arbeitsgemeinschaft Forstgenetik und Forstpflanzenzüchtung vom 20. bis 22. Oktober 2005 in Fuldatal. Hessen-Forst, Hann. Münden, 61-66, 2006.: 49-57.

KONNERT, M., BERGMANN, F. 1995: The geographical distribution of genetic variation of silver fir (Abies alba, Pinaceae) in relation to a migration history. Plant systematics and Evolution, 196 (1-2): 19-30.

MATIĆ, V., DRINIĆ, P., STEFANOVIĆ, V., ČIRIĆ, M., ET AL. 1971: Stanje šuma u SR Bosni i Hercegovini, prema inventuri na velikim površinama u 1964-1968 godini. Šum. fak. i inst. za šum. posebna izdanja br. 7, Sarajevo, Bosna i Hercegovina. 639 pp.

MORAND, M.E., BRACHET, S., ROSSIGNOL, P., DUFOUR, J., FRASCARIA-LACOSTE, N. 2002: A generalized heterozygote deficiency assessed with microsatellites in French common ash populations. Molecular Ecology 11: 377-385.

NEI, M. 1972: Genetic distance between populations. Amer. Nat. 106: 283-292.

NEI, M. 1978: Molecular evolutionary genetic. New York: Columbia Press, str. 159- 164.

RAYMOND, M., ROUSSET, F. 1995: GENEPOP (Version 1.2): population genetics software for exact tests and ecumenism. Journal of Heredity 86: 248-249.

RUETZ, W. F., KONNERT, M., BEHM, A. 1996: Sind Waldschäden auch eine Frage der Herkunft?, Der Wald, 14: 2-3.

STEFANOVIĆ, V., BEUS, V., BURLICA, Č., DIZDAREVIĆ, H., VUKOREP, I. 1983: Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1983, Šumarski fakultet, Posebna izdanja br. 17, str. 50.

VENDRAMIN, G. G., DEGEN, B., PETIT, R. J., ANZIDEI, M., MADAGHIELE, A., ZIEGENHAGEN,B. 1999: High level of variation at Abies alba chloroplst microsatellite loci in Europe, Molecular – Ecology, 8 (7): 1117-1126.

Downloads

Objavljeno

01. 12. 2010.

How to Cite

Ballian, D. . (2010). Genetička raznolikost šuma u Bosni i Hercegovini. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu, 40(2), 1–9. https://doi.org/10.54652/rsf.2010.v40.i2.145

Most read articles by the same author(s)

1 2 > >>