ANALIZA USPIJEVANJA ŠEST VRSTA ČETINARA NA PODRUČJU GOSTOVIČKE RIJEKE
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2006.v36.i1.189Ključne riječi:
četinari, broj stabala, prsni prečnik, visina, zapremina, proizvodne karakteristikeSažetak
UDK 630*5:582.4(497.6)
Dugo prisutan problem u šumarstvu BiH je velika zastupljenost slabo produktivnih, uglavnom nekvalitetnih izdanačkih šuma ili neobraslih površina. Na oko 50% šumskih površina u BiH proizvodni potencijal staništa ne koristi se optimalno, odnosno ne proizvodi se maksimalna količina kvalitetnog drveta. Jedna od primjenjivanih mjera za prevazilaženje ovog problema je unošenje i podizanje zasada autohtonih i alohtonih vrsta drveća koje se odlikuju brzim rastom i kvalitetnim drvetom. Podignuti su brojni zasadi smrče (Picea abies Karst.), bijelog (Pinus sylvestris L.) i crnog bora (Pinus nigra Arn.), te u manjem broju zelene duglazije (Pseudotsuga mensiesii Franco.), evropskog (Larix europaea L.) i japanskog ariša (Larix leptolepis Gord.) i američkog borovca (Pinus strobus L.). Postignuti rezultati su zbog nedostatka iskustva bili različiti. Provedena su istraživanja proizvodnih i strukturnih karakteristika zasada smrče, bijelog i crnog bora u BiH, dok su za alohtone vrste drveća istraživanja provedena samo parcijalno. Prilog tom istraživanju je i istraživanje predstavljeno u ovom radu.
Cilj ovog rada je analiza i ocjena proizvodnosti šest vrsta četinara (3 autohtone i 3 alohtone) u komparativnom ogledu na području Gostovićke rijeke.
References
BALLIAN, D., MIKIĆ, T., PINTARIĆ, K. (1999): Analiza uspijevanja 5 provenijencija zelene duglazije (Pseudotsuga menziesii Mirb. Franco.) u pokusu Batalovo brdo. Šumarski list, br. 9-10, CXXIII, str. 423-430. Zagreb.
BALLIAN, D., MIKIĆ, T., PINTARIĆ, K., ŠČEKIĆ, M. (2003): Analiza rasta zelene duglazije (Pseudotsuga menziesii Mirb. Franco.) u IUFRO pokusu «Gostović» Zavidovići. Radovi.
BALIĆ, B. (2003): Model rasta i prirasta jednodobnih nenjegovanih šumskih zasada bijelog bora (Pinus sylvestris L.) na karbonatnim supstratima u Bosni. Magistarski rad. Šumarski fakultet. Sarajevo.
BEZAK, K. (1992): Tablice drvnih masa cera, crnog bora i običnog bora. Radovi Šumarskog instituta Jastrebarsko. Zagreb.
EKINOVIĆ, S. (1997): Metode statističke analize u Microsoft Exscel-u. Mašinski fakultet. Zenica.
IBRAHIMSPAHIĆ, A. (2004): Regresione analize proizvodnih karakteristika jednodobnih nenjegovanih šumskih zasada crnog bora (Pinus nigra Arn.) na karbonatnim supstratima u Bosni. Magistarski rad. Šumarski fakultet. Sarajevo.
KOPRIVICA, M. (1997): Šumarska biometrika. Institut za šumarstvo Beograd. Knjiga I. Beograd.
MAUNAGA, Z. (1989): Proizvodne i strukturne karakteristike jednodobnih sastojina crnog bora (Pinus nigra Arn.) U Hercegovini. Magistarski rad. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.
ORLIĆ, S. ET AL. (1995): Uspijevanje šest vrsta četinjača u području bujadica i vriština. Šumarski list, br. 5-6, CXIX, str. 169-178. Zagreb.
ORLIĆ, S. ET AL. (1997): Uspijevanje šest vrsta četinjača na lesiviranom tlu na području Bjelovara. Šumarski list, br. 7-8, CXXI, str. 361-370. Zagreb.
PINTARIĆ, K. (2002): Šumsko-uzgojna svojstva i život važnijih vrsta šumskog drveća. Udruženje šumarskih inženjera i tehničara Federacije Bosne i Hercegovine.
SCHOBER, R. (1975): Ertragstafeln wichtiger Baumarten. J.D. Sauerländer’s Verlag. Frankfurt am Main.
(1986) Dugoročni program razvoja šumarstva u BiH za period od 1986. do 2000.godine. Republički Komitet za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu. Sarajevo.
