Interakcija između efekata genetske strukture i stanišnih uslova na rast zelene duglazije u testovima provenijencija u Bosni i Hercegovini

Sažetak

Duglazija (Pseudotsuga menziesii (Mirbel) Franco) je najvažnija i najproduktivnija vrsta u Evropi izvan svog prirodnog areala. Stoga je na području Bosne i Hercegovine od 1966. godine postavljeno nekoliko testova provenijencija, u cilju provjere njene proizvodnosti. Cilj ovog istraživanja je utvrditi da li postoji interakcija između efekata genetske strukture provenijencija iz Sjedinjenih Američkih Država i Kanade i lokaliteta na kojima su postavljeni testovi provenijencija. Rezultati će poslužiti prilikom selekcije najboljih provenijencija po proizvodnosti u svrhu daljeg korištenja u proizvodnji drvne mase.

Za potrebe ovog istraživanja mjerene su visine i prečnici stabala duglazije različitih provenijencija u tri provenijencijska testa, koji se nalaze u različitim ekološkim uslovima, i to  na lokalitetima Zavidovići Gostović (411 m), Bosanska Gradiška Crna Lokva (665 m), Kreševo Blinje (951 m). Za procjenu interakcija za sva tri provenijencijska testa korištene su sljedeće provenijencije: 1029 (Thasis, Britanska Kolumbija, Kanada, NV 17m), 1036 (Alberni, Britanska Kolumbija Kanada, NV 150 m), 1099 (Pine Grove, Washington, USA, NV 800 m) i 1100 (Grand Ronde, Oregon, USA, NV 200 m), koje su zajedničke za sva tri testa. Za procjenu interakcija između testova Bosanska Gradiška i Zavidovići korištene su još dvije provenijencije (1060 Washington Sequim 33-100 m NV i 1090 Washington Cougar 500-600 m NV).  Terenski testovi su postavljeni u proljeće 1972. godine sadnicama starosti 2 + 2 po blok sistemu sa tri ponavljanja, sa razmakom sadnje 2.5x2.5m. Na sve tri eksperimentalne površine izvršen je premjer prečnika svih stabala, te visine 10 stabala po provenijenciji u svakom bloku, za četiri zajedničke provenijencije u tri testa, te dodatno za dvije zajedničke provenijencije u dva testa. Mjerenje je vršeno pri starosti biljaka 32. godine.  Za navedena svojstva pomoću multivarijantne analize ispitivane su interakcije između provenijencija i staništa, i to za četiri provenijencije na sva tri staništa, te za šest provenijencija na dva staništa.

Multivarijantna analiza varijanse za četiri provenijencije na sva tri lokaliteta pokazala je da ne postoje statistički značajne razlike u prečnicima i visinama uzrokovane interakcijom provenijencija x lokalitet.

Rezultati multivarijantne analize za šest zajedničkih provenijencija na lokalitetima Bosanska Gradiška i Zavidovići pokazali su da za svojstvo prečnika ne postoje statistički značajne razlike uzrokovane interakcijama lokalitet x provenijencija, dok za svojstvo visine postoje statistički značajne razlike.

Dobijeni rezultati mogu se koristiti pri introdukciji na unaprijed definiranim staništima koja odgovaraju uslovima koje imaju eksperimentalne plohe, kao i pri selekciji najboljih provenijencija za podizanje klonskih nasada ili sjemenskih plantaža.