ANALIZE NEKIH MORFOLOŠKIH SVOJSTAVA ASIMILACIONOG APARATA JELE (Abies alba Mill.) U EKSPERIMENTU „DELIMUSA“

Autor(i)

  • Velid Halilović Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Dalibor Ballian Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Faruk Mekić Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Ćemal Višnjić Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu

DOI:

https://doi.org/10.54652/rsf.2009.v39.i2.160

Ključne riječi:

jela (Abies alba Mill.), varijabilnost, iglice

Sažetak

UDK 582.475:57.081(497.6 Olovo)

         582.475:581.4(497.6 Olovo)

Na lokalitetu „Delimusa“, odjel 86, gospodarska jedinica „Krivaja“ na ŠPP

„Olovsko“, podignuta je eksperimentalna ploha jele sa devet provenijencija.

U svakoj provenijenciji analizirali smo broj iglica po cm dužnom, njihovu dužinu, širinu i učešće prema starosti. Za sva svojstva analiza varijanse, kao i Duncanov test su pokazali statistički značajne razlike između istraživanih provenijencija.

Dobiveni rezultati mogu poslužiti za diferencijaciju jele, odnosno za procjenu međupopulacijske varijabilnosti.

Downloads

Download data is not yet available.

References

BALLIAN, D. (2003): Procjena genetičke varijabilnosti obične jele (Abies alba Mill.) analizom izoenzima u dijelu prirodnih populacija Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Šumarski list, br. 3-4: 135-151, Zagreb.

BALLIAN, D. (2003): Procjena genetičke varijabilnosti obične jele (Abies alba Mill.) analizom cpDNA u dijelu prirodnih populacija Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Šumarski list, br. 7-8: 347-357, Zagreb.

BALLIAN, D., ČABARAVDIĆ, A. (2005): Međupopulacijska varijabilnost nekih morfoloških svojstava obične jele (Abies alba Mill.) iz središnje Bosne. Radovi Šumarskog instituta 40 (1): 5-18, Jastrebarsko.

BECKER, A. (1971): Ökologische Varianz der Weisstanne und waldbauliche Folgerungen. Allg. Forstztg., 26 (49): 1011.

BRINAR, M. (1976): Fir seed viability in relation to provenance sites and climate, with respect to fir dieback, Zbornik gozdarstva in lesarstva, 14 (2): 155-190, Ljubljana.

COMMARMOT, B. (1992): Internationaler Weißtanne-Herkunftsversuch in der Schweiz. 6 IUFRO Tannensymposium, 79-90, Zagreb.

ĐIKIĆ, S., JOVANČEVIĆ, M., PANOV, A. (1965): Principi i perspektive unapređenja proizvodnje šumskog sjemena i Bosni i Hercegovini. Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo, Posebna izdanja: br.3, str 78, Sarajevo.

FUKAREK, P. (1970): Areali rasprostranjenosti bukve, jele i smrče na području Bosne i Hercegovine. Akademija nauka i umjetnosti BiH, Radovi XXIX, knjiga 11: 231 – 256, Sarajevo.

KAJBA, D. (2001): Unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost obične jele. Obična jela u Hrvatskoj, 322-345, Zagreb.

KRAMER, W., STEPHAN, B. R. (1992): Zur Entwicklung von Herkünften der Weißtanne (Abies alba Mill.) in Nordwestdeutschland, 6 IUFRO Tannensymposium, Zagreb, 15- 23, Zagreb.

LARSEN J. B., MEKIĆ, F. (1991): The geographic variation in European silver fir (Abies alba) gas exchange and needle cast in relation to needle age, growth rate dry matter partitioning and wood density by 15 different-provenances at age 6, Silvae Genetica, 40(5–6): 118-198.

MEKIĆ, F. (1988): Gaswechselphysiologische und morfologische Untersuchungen an 5

– 6 jaehrigen Weisstannen-Provenienze (Abies alba Mill.). Dissertation, Institut für Waldbau der Univerzität Göttingen, 1-144. Göttingen.

MEKIĆ, F. (1991): Morfološke karakteristike petogodišnjih sadnica jele (Abies alba Mill.) sa devet lokaliteta u BiH. Univerzitet u Beogradu, Glasnik Šumarskog fakulteta, br. 73 str. 141 – 152, Beograd.

MILANOVIĆ, S., MEĐEDOVIĆ, S., KOPRIVICA, M. (1980): Uticaj načina sadnje i mineralne ishrane ne neke morfofiziološke osobine jele (Abies alba Mill.), duglazije (Pseudotsuga taxifolia var, viridis.) i bijelog bora (Pinus silvestris L.) u kulturi „Vis“ kod Tarčina. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za Šumarstvo u Sarajevu, 1-60, Sarajevo.

POPNIKOLA, N. (1974): Proučavanje morfološko-fizioloških karakteristika polena jele (Abies alba Mill.) u vezi sa njenom hibridizacijom. Šumarski list, 95 (9-10): 291-308, Zagreb.

RUETZ, W. F., FRANKE, A., STIMM, B. (1998): Der Süddeutsche Weißtannen (Abies alba Mill.) Provenienzversuch, Jungendentwicklung auf den Versuchsflächen. Allg. Fors. Und J. Ztg., 169 (6/7): 116-126.

STEFANOVIĆ, V., BEUS, V., BURLICA, Č., DIZDAREVIĆ, H., VUKOREP, I. (1983): Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Posebna izdanja: br.17, 1-51, Sarajevo.

USČUPLIĆ, M. (1992): Uticaj sistema gazdovanja na pojavu imele (Viscum album L.). Glasnik Šumarskog fakulteta u Beogradu, 7-18, Beograd.

USČUPLIĆ, M., DAUTBAŠIĆ, M., TREŠTIĆ, T., SELMAN, E., MUJEZINOVIĆ, O., NIŠIĆ, T.,

JOKANOVIĆ, J. (2007): Bolesti i štetnici obične jele (Abies alba Mill.) u Bosni i Hercegovini. Društvo za zaštitu bilja u BiH, 115, Sarajevo.

VIDAKOVIĆ, M., KRSTINIĆ, A. (1985): Genetika i oplemenjivanje šumskog drveta. Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

Downloads

Objavljeno

01. 12. 2009.

How to Cite

Halilović, V., Ballian, D., Mekić, F., & Višnjić, Ćemal. (2009). ANALIZE NEKIH MORFOLOŠKIH SVOJSTAVA ASIMILACIONOG APARATA JELE (Abies alba Mill.) U EKSPERIMENTU „DELIMUSA“. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu, 39(2), 15–25. https://doi.org/10.54652/rsf.2009.v39.i2.160

Most read articles by the same author(s)

1 2 3 4 5 > >>