Varijabilnost nekih morfoloških svojstava obične jele (Abies alba Mill.) u nacionalnom pokusu provenijencija
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2013.v43.i1.117Ključne riječi:
silver fir (Abies alba Mill.), provenance, variability, height, diameterSažetak
UDK 582.475:581.4(497.6 Olovo)
Obična jela (Abies alba Mill.) je najznačajnija i ekonomski najvažnija vrsta četinara u Bosni i Hercegovini. Zbog toga joj treba dati posebno mjesto u naučnim istraživanjima s ciljem povećanja njezinog učešća u šumskom fondu. U nizu postavljenih ogleda sa jelom diljem Bosne i Hercegovine izdvajamo jedan koji je trebao dati odgovor koja provenijencija najbolje odgovara Olovskom području.
Istraživanje je provedeno na formiranom ogledu sa jelom u neposrednoj blizini Očevje - Olovo, sa devet provenijencija porijeklom iz prirodnih populacija BiH u starsoti od 22 godine. U istraživanju su posmatrane sljedeće provenijencije: sastojine iz okoline Bugojna, Bos. Petrovca, Olovo – Paleža, Olovo – Klisa, Pala, Konjica, Fojnice, Sokoca i Prozora.
Cilj ovog istraživanja je da se savremenim statističkim metodama, uz primjenu multifaktorijalne analize, utvrdi međuprovenijencijska varijabilnost nekih morfoloških svojstava (promjer korjenovog vrata, prsnog promjera i visine stabala).
Analizom promjera na vratu korijena utvrđeno je da postoji statistički značajna razlika između provenijencija. Također je utvrđeno da je najveće promjere na vratu korijena imala provenijencija Fojnica sa 75,6 mm, a najmanju vrijednost provenijencija Olovo – Klis sa 65,2 mm. Kada je u pitanju promjer na prsnoj visini također su utvrđene statistički značajne razlike tako da je najveću vrijednost imala provenijencija Fojnica sa 47,0 mm, dok je najmanju vrijednost ovog svojstva pokazuje provenijencija Pale sa 41,6 mm.
Analizom visina, devet različitih provenijencija za ispitivani vremenski period od 1999 pa do 2005. godine (7 godina), dobili smo statistički značajne razlike između provenijencija. Najveće vrijednosti pokazala je provenijencija Bosanski Petrovac sa 407 cm, a najmanju visinu imala je provenijencija Olovo – Klis sa 364 cm.
Dobiveni rezultati iz ovog istraživanja daju vrijedne informacije koje se mogu upotrijebiti kao pokazatelj za uspješnu diferencijaciju obične jele, odnosno za procjenu međupopulacijske varijabilnosti kada su u pitanju pomenuti parametri, ali samo za ekološke uvjete koji su slični onim koji vladaju na istraživanoj površini.
References
BALLIAN, D. (1999): Unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost morfoloških i fizioloških svojstava obične jele (Abies alba Mill.) u jednom dijelu prirodnog rasprostiranja u Bosni i Hercegovini, Annales forestales, Vol. 24, Br. 1, str. 1-23, Zagreb.
BALLIAN, D. (2000): Analiza rasta klijanaca obične jele ( Abies alba Mill.) različitih populacija putem half-sib potomstva, Šumarski list br. 11-12: 649-660, Zagreb.
BALLIAN, D. (2003): Procjena genetičke varijabilnosti obične jele (Abies alba Mill.) analizom izoenzima u dijelu prirodnih populacija Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Šumarski list br. 3-4: 135-151, Zagreb.
BALLIAN, D., ČABARAVDIĆ, A. 2005: Međupopulacijska varijabilnost nekih morfoloških svojstava obične jele (Abies alba Mill.) iz središnje Bosne. Radovi Šumarskog instituta 40 (1): 5-18, Jastrebarsko.
DIZDAREVIĆ, H., PROLIĆ, N., MEKIĆ, F., MIKIĆ, T., VUČETIĆ, M., PINTARIĆ, K., LUTERŠEK, D., GAVRILOVIĆ, D., UŠČUPLIĆ, M., LAZAREV, V., VUKOREP, I., STEFANOVIĆ, V.,
MILOSLAVIĆ, L., VRLJIČAK, J. (1987): Revizija postojećih i izbor novih sjemenskih sastojina na području SR BiH. Rukopis. Sarajevo. str. 452.
ELLING, W. (1993): Immission im Ursachenkomplex von Tannenschääund Tannensterben. Algemeine Forst-Zeitschrift 48: 87-95.
ELLING, W., BRETSCHNEIDER, M., SCHWARZFISCHER, C. (1999): Zuwachsdepression an
Tanne durch Schwefel-Emissionen. Algemeine Forst-Zeitschrift 54: 896-898.
FUKAREK, P. (1970): Areali rasprostranjenosti bukve, jele i smrče na području Bosne i Hercegovine. Akademija nauka i umjetnosti BiH, radovi XXXIX, knjiga 11: 231 – 256.
KORPEL, Š., PAULE, L. (1981): Provenienčné výskamné plochy lesných drevín, etapa: jedla biela. VŠLD, Zvolen, str. 60.
KRAL, F. (1980): Waldgeschichtliche Grundlagen für die Ausscheidung von Ökotypen bei Abies alba. 3 IUFRO Tannensymposium: 158-168, Wien.
KRAMER, W. (1979): Zur Herkunftsfrage der Weißtanne (Abies alba Mill.), Forstarchiv, 50 (7-8): str.153-160.
KRAMER, W. (1980): Osteuropäische Herkünften von Weißtanne (Abies alba Mill.) Forstarchiv, 51 (9): str.165-169.
LAFFERS, A. (1975): Výsledky hodnotenia sadencov proveniencií jedle zo Sl’ovenska.
Ved. Pr. výsk. Úst. Lesn. Hosp. Zvolen, 20: str. 195-223.
MEKIĆ, F. (1991): Morfološke karakteristike petogodišnjih sadnica jele (Abies alba Mill.) sa devet lokaliteta u BiH. Univerzitet u Beogradu, Glasnik Šumarskog fakulteta, Beograd br. 73. str. 141 – 152.
PINTARIĆ, K. (2002): Šumsko-uzgojna svojstva i život važnijih vrsta šumskog drveća. Sarajevo: Udruženje šumarskih inžinjera i tehničara Federacije Bosne i Hercegovine. str. 221.
RATKNIĆ, K., VUČKOVIĆ, M., STAMENKOVIĆ, V., STAJIĆ, B. (2002): Silver fir (Abies alba Mill) provenance test in southwestern Serbia u sklopu 10. Internationalen IUFRO- Tannen-symposium am 16. – 20. Sept. 2002 an der FAWF in Trippstadt, 59-67.
USČUPLIĆ, M. (1992): Uticaj sistema gazdovanja na pojavu imele (Viscum album L.). Glasnik Šumarskog fakulteta u Beogradu, str. 7-18.
USČUPLIĆ, M., DAUTBAŠIĆ, M., TREŠTIĆ, T., SELMAN, E., MUJEZINOVIĆ, O., NIŠIĆ, T., JOKANOVIĆ, B. (2007): Bolesti i štetnici obične jele (Abies alba Mill.) u Bosni i Hercegovini. Društvo za zaštitu bilja u BiH. Sarajevo, str 115.
VINŠ, B. (1966): Príspevek k výzkumu promenlivosti jedle (Abies alba Mill.).
Rozpravy. ČSAV, 76 (15): str. 1-82.
WENTZEL, K. F. (1980): Weißtanne = immissionsempfind-lichste heimische Baumart.
Algemeine Forst-Zeitschrift 35: 373-374.
