Analiza rasta provenijencija obične bukve (Fagus sylvatica L.) u međunarodnom pokusu kod Kaknja
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2011.v41.i2.136Ključne riječi:
common beech (Fagus sylvatica L.), provenances, survival, root collar diameter, heightSažetak
UDK 582.632.2:581.43/.44(497.6 Kakanj)
U ovom radu prikazani su rezultati istraživanja raznih provenijencija bukve (Fagus sylvatica L.) kod Kaknja. Pokusi provenijencija osnovani su tokom proljeća 2007. godine s biljkama starosti 2+0 i 3+0 godina. Cilj je bio provesti istraživanja među provenijencijske varijabilnosti obične bukve podrijetlom iz 22 europske populacije.
Biljke su posađene u pokusnom dizajnu randomiziranog blok sistema u tri ponavljanja.
Prikazani su rezultati preživljavanja biljaka u 2007., 2008. i 2009. godini, te promjer korijenskog vrata biljaka i visina biljaka na kraju vegetacionog perioda 2009 godine.
Dobiveni rezultati preživljavanja biljaka pokazuju da je najmanji procent preživljavanja kod provenijencije iz Bugojna „Vranica – Bistrica“ dok je najveći procent preživljavanja biljaka zabilježen kod provenijencije iz Tešnja „Crni Vrh I“. Ukupni prosječni broj preživjelih biljaka za čitavu plohu je 72,9%.
U pokusu su dobivene statistički značajne razlike za svojstvo visina između dvadeset dvije istraživane provenijencije u starosti biljaka četiri i pet godina. Najveće prosječne visine dostigle su provenijencije iz Hrvatske Dilj Čanglinski i provenijencija Varani kamen. Najniže visine imale su Rumunjske provenijencije Alka-Iulia i provenijencija Alesd.
Za svojstvo promjera korijenskog vrata istraživane provenijencije u starosti biljaka od četiri i pet godina pokazale su statistički značajne razlike. Rumunjska provenijencija Alka-Iulia i Švicarska provenijencija Sihlwald imale su najmanje promjere korijenskog vrata. Najviše promjere imale su provenijencije iz Hrvatske Dilj Čanglinski i provenijencija Varani kamen. Dancanovim testom potvrđeno je postojanje statistički značajne razlika za visine i promjere.
Na temelju rezultata može se zaključiti da postoje razlike među populacijama iz različitih ekoloških niša, odnosno da ekološke razlike u ekologiji staništa uvjetuju morfološku diferencijaciju među provenijencijama.
References
BRUS, R. (1999): Genetska varijabilnost bukve ( Fagus sylvatica L. ) v Sloveniji in primerjava z njeno varijabilnostjo v srednji in juvzhodni Evropi. Disertacija, Univerza v Ljubljani, Biotehniška fakulteta, Odelek za gozdarstvo in obnovljive gozdine vire, Ljubljana, 130 str.
FUKAREK, P. (1970): Areal rasprostranjenosti bukve, jele i smrče na području Bosne i Hercegovine. Radovi ANUBIH, Sarajevo, 11: 231-256.
GLAVAŠ, M., HRAŠOVEC, B., DIMINIĆ, D., MARGALETIĆ, J. (1997): Some biotic agents causing damage on seed of majorforest tree species in Croatia. International Scientific Conference „Forest - Wood – Enviroment '97“, Zvolen, 235 str.
GÖMÖRY, D., PAULE, L., BRUS, R., ZHELEV, P., TOMOVIĆ, Z., GRAČAN, J. (1999): Genetic differentation and phylogeny of beech on the Balkan peninsula. J. Evol. Biol., 12: 746-754.
GRAČAN, J. (2003): Obična bukva u Hrvatskoj. Matić, Slavko (ur.). Akademija šumarskih znanosti, Zagreb.
GRAČAN, J., IVANKOVIĆ, M. (2001): Prvi rezultati uspijevanja obične bukve (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj. The first growth results of beech (Fagus sulvatica L.) provenances in Croatia. Znanost u potrajnom gospodarenju Hrvatskim šumama, Znanstvena knjiga, Šumarski fakultet, Zagreb, Šumarski institut, Jastrebarsko, "Hrvatske šume”, pp 175-190.
HOFFMANN, J. (1961): Ergebnisse eines Anbauversuches mit Buchen verschiedener Herkünfte in Tharandter Wald. Fortstwiss. Cbl., 80 (7 – 8): 240 – 252.
IVANKOVIĆ, M., BOGDAN, S., BOŽIĆ. G. (2008): Varijabilnost visinskog rasta obične bukve (Fagus sylvatica L.) u testovima provenijencija u Hrvatskoj i Sloveniji, Šumarski list br. 11-12: 529-541.
KRAHL-URBAN, J. (1958): Vorläufige Ergebnisse von Buchenprovenienzversuchen. Allg. Forstu. Jagd., 129: 242-251
KIENITZ, M. (1886): Über die Formen und Abarten heimischer Waldbäume. Forstl. Z., 1: 241-260.
KLEINSCHMIT, J. (1985): Results of beech (Fagus sylvatica) provenance experiments in Northern Germany. „Symp. Verbesserung und Waldbau der Buche“ in: Mitteilungen der Bundes-forschungsanstalt für Forst-und Holzwirtschaft, Hamburg Nr. 150: 65-84.
LARSEN, B. (1985): Beechprovenances in Denmark. „Symp. Verbesserung und Waldbau der Buche“ in: Mitteilungen der Bundesforschungsanstalt für Forst und Holzwirtschaft, Hamburg, 150: 85-91.
MATIĆ, V., DRINIĆ, P., STEFANOVIĆ, V., ĆIRIĆ, M., BEUS, V., BOZALO, G., GOLIĆ, S., HAMZIĆ, U., MARKOVIĆ, LJ., PETROVIĆ, M., SUBOTIĆ, M., TALOVIĆ, N., TRAVAR, J. (1971): Stanje šuma u BiH prema inventuri šuma na velikim površinama u periodu 1964-1968. god. Sarajevo, Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo u Sarajevu, Posebno izdanje: broj 7.
PINTARIĆ, K. 2000: 30 godina istraživanja na arišu različitih provenijencija u Bosni. Šumarski list, 3-4: 143-156.
VIDAKOVIĆ, M., KRSTINIĆ, A. (1985): Genetika i oplemenjivanje šumskog drveća. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1985.
VON WÜEHLISCH, G. (2008): Euforgen Technical Guidelines for genetic conservation and use for European beech (Fagus sylvatica). Biodiversity International, Rome, Italy. 6 pages.
VON WÜEHLISCH, G. (2010): Genetic resources of beech in Europe – current state. Communicationes Instituti Forestalis Bohemicae. Vol. 25: 8-9.
