Tipovi šuma na eocenskom flišu severne Bosne
Sažetak
U vremenu od 1962. do 1965. godine vršena su fitocenološka i pedološka ispitivanja u šumama Majevice, Trebave i Vučjaka, kao reprezentantima najveće kompaktne rasprostranjenosti eocenskog fliša u sevemoj Bosni. Ispitivanja su vršena u okviru rada Odeljenja za šumska staništa Instituta za šumarstvo u Sarajevu.
Prema postavljenom zadatku,u skladu sa savremenim shvatanjem i potrebom da se fitocenološka, pedološka i druga ekološka ispitivanja povežu međusobno i koriste kao osnova za gazdovanje u našim šumama, ova ispitivanja treba da pruže podatke o šumskim staništima i šumskoj vegetaciji. S obzirom na taj zadatak,u ovom radu daju se glavne osobine šumskih zemljišta i šumskih fitocenoza (biljnih zajednica) u cilju sagledavanja ekološko-proizvodnih mogućnosti staništa na eocenskom flišu severne Bosne. S tim u vezi je i pokušaj tipološke klasifikacije šuma ispitivanog područja kakav se daje u ovom radu.
References
Bertović S., 1960. Tumač klimadijagrama prema Walteru. Obavjesti inst. za šum. i lovna istr. NRH, br. 10:40, Zagreb.
Blečić V., 1958. Šumska vegetacija i vegetacija stena i točila, doline reke Pive. Glasnik Prir. muz. srp. zemlje, ser. B, knj, 11, Bgd.
Borhidi A., 1960. Fagion-Gesellschaften und Waldtypen im Hugel land von Zselic, Ann. Univ. sci. budapest., sect. biol. 3:75-87,Budap.
Borhidi A., 1963. Die Zőnologie des Verbandes Fagion illyricum Acta bot. Acad. sci. hungar., IX, 3-4:259-297, Budapest.
Borisavljević Ljubinka, Jovanović-Dunjić- Rajna i Mišić V., 1955. Vegetacija Avale. Zborn. radova SAN 6, Inst. ekol. biogeogr. 3:1-45, Beograd.
Csapody I., 1964. Die Waldgesellschaften des Soproner Berglandes. Acta bot. Acad. sci. hungar., X, 1-2:43-85, Budapest.
Čičić S., 1964. Geološki sastav i tektonika sjeveroistočnog dijela planine Majevice... Geol. glasn., VI,Pos. izd., Sarajevo.
Ćirić M., 1961, Planinsko-šumska zemljišta Jugoslavije. Jug. sav. centar za polj.i šumar., Beograd.
Ćirić M.,1961. Zemljišta Jugoslavije sa gledišta iskorišćavanja u šumskoj proizvodnji. Jug. sav. centar za polj. i šumar., Beograd.
Ćirić M.,1962. Pedologija za šumare. Jug. sav. centar za poljopr.i šumarstvo, Beograd.
Ćirić M., 1967. Osobenosti obrazovanija počv na izvestnjakah i o snovy ih klasifikacii. Počvoved. 1:70-78, Moskva.
Ćirić M.,1966. Neki problemi geneze, klasifikacije i geografije zemljišta jugoistočne Evrope. "Zemljište i biljka", Vol. 15, No 2: 201-214, Beograd.
Stefanović V., Drinić P., 1966 mnscr. Tipovi čistih bukovih šuma i mešovitih šuma smrče, jele i bukve u Bosni i Hercegovini (uvod), Sarajevo.
Dietrich H., 1962. Die Standortverhältnisse des Vindberges b. Freital. Wiss. Zt. Univ. Dresden, 11, 4:811-836, Dresden.
Em H., 1964. Cerovi šumski zaednici kako oddelen visočinski pojas v nekoi makedonski planini. God. zborn. Zemj.-šum. fak. Univ.Skopje, šumarstvo, knj. XVII, 1963/64, Skopje.
Fabijanić B., 1965 mnscr. Fitocenose hrastovo-grabovih i bukovih šuma planine Majevice, Sarajevo.
Fukarek P. i Stefanović V., 1963. Pregled osnovnih tipova šumske vegetacije. "Lepenica", Pos. izd. Nauč. društvo BiH, knj. III:85-129, tabele I—XI, karta, Sarajevo
Filipovski i Ćirić M., 1963. Zemljišta Jugoslavije. Izd. Jug. društva za prouč. zemljišta, Beograd.
Fukarek P., 1954. Neki osnovni podaci u vezi sa pitanjem "bukve u Bosni i Hercegovini."Narodni šumar" 7-8:273-288, Sarajevo.
Fukarek P., 1959. Radovi na istraživanju i kartiranju šumske vegetacije u Bosni i Hercegovini. "Narodni šumar" 10-12; Sarajevo.
Fukarek P., 1963. Prilog poznavanju nomenklature i rasprostranjenosti hrasta sladima. "Radovi" knj. XXII, Nauč. društvo BiH, odj. privr. tehn. nauka knj. 6:167-236, Sarajevo.
Fukarek P., 1964, mnscr. Fitocenološka istraživanja Igmana.
Fukarek P., 1965. Die Tanne und die Tannenwälder der Balkan - harbinsei. Sweiz. Zt. f. Forstwes. 1-2:1-16 (Separ.), Zürich.
Fukarek P., i Stefanović V., 1958. Prašuma Perućica i njena vegetacija. "Radovi" Polj. šum. fak. u Sarajevu, B. Šumarstvo, knj. III/ 3:93-146, tabele I-VI, karta, Sarajevo.
Fukarek P., i Fabijanić B., 1958. mnscr. šumske fitocenoze planine Veleži u Hercegovini, Sarajevo.
Fukarek P., i Fabijanić B., 1967. Die Tanne und die Tannenwälder, an südlichen Rande des Pannönischen Becken. Mitt. ostalp. dinar. pf lanzensoz. Arbeitsgem. (Tagung Wien). Im Druck (u štampi).
Gajić M., 1952. O vegetaciji Košutnjaka. "Radovi" Šum. fak. u Beogradu 1, Beograd.
Gajić M.,1954. Prilog poznavanju hrastovo-grabovih šuma (Querce to-Carplnetum) Šumadije. Arh. biol. nauka VI, 1-2. Inst. ekol. biogeo gr. SAN, Zborn .radova knj.5. Beograd.
Gajić M., 1954. šumske i livadske fitocenoze Kosmaja. Arh. biol. n VI, 1-2. Inst. bioekol. biogeogr. SAN, Zborn. radova 5. Beograd.
Gajić M., 1961. Bukove i bukovo-jelove šume planine Povlen. Glasnik Šum.fak. u Beogradu, knj. 25:167-190, Beograd.
Glišić M., 1956. Prilog poznavanju areala šume hrastova sladuna i cera u severoistočnoj Bosni. "Narodni šumar" X, 1-2, Sarajevo.
Horvat A. P., 1958. A mecseki gyertyanos-tölgyesek erdötipusai. Janos Pannonius Muzeum, evk. 1957. 137-154, Pecs.
Horvat A. P.,- 1959. A mecseki bükkösök erdötipusai. Janos Panno nius Muzeum, evk. 1958:31-48, Pecs.
Horvat I., 1937. Pregled šumske vegetacije u Hrvatskoj. Šumars. List 61, 7-8:337-344, Zagreb.
Horvat I.,1938. Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj Glasn. za šum. pokuse 6: 9-279, tabele I-X, Zagreb.
Horvat I.,1950. Šumske zajednice Jugoslavije. Inst. za šum. istr NRH, Zagreb.
Horvat I., 1954. Pflanzengeographische Gliederung Südosteuropas "Vegetatio" vol. V-VI, den Haag.
Horvat I.,1959. Sistematski odnosi termofilnih hrastovih i borovih šuma jugoistočne Evrope. Biol. glasnik 12, 1-2:1-40, Zagreb.
Horvat I.,1962. šumske zajednice Jugoslavije. Šumarska encikl. II, Leksikogr.zavod, pp.560-590, Zagreb.
Horvat I.,1962. Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Prirod. istraž. knj.30, Acta biol. II:1-178, Zagreb.
Janeković Gj., 1960. Starost i geneza pseudogleja na beskarbonatnom praporu jugozapadnog oboda Panonskog bazena. Habil. Mns. Sarajevo.
Janković M. M. Mišić V., 1954. Šumske fitocenoze Fruške Gore. Arh. biol. nauka VI, 1-2, Inst. ekol. biogeogr. SAN, Zborn. radova 5, 2:1-1-3, Beograd.
Janković M. M. Mišić V., I960. Šumska vegetacija Fruške gore. Matica srpska, Zbor. za prir.nauke 19, Novi Sad.
Jevtić M., 1962. Unošenje četinara u lišćarske šume. Jug. sav. centar za polj.i šumar., Beograd.
Jovanović B., 1953. O dvema fitocenozama istočne Srbije (Quercetum montanum i Fageto-Maseetum). Zbora. radova SAN, 29, Inst. ekol biogeogr. 3:1-44, Beograd.
Jovanović B., 1955. Šumske fitocenoze i staništa Suve plani¬ne. Glasn. šum.-fak. u Beogradu 9, Beograd.
Jovanović B., 1956. O klimatogenoj šumi jugoistočne Srbije - Qugrcetum confertae-cerris carpinetosum orientalis. Zborn. radova SAN, 7, Inst. fekol. biogeogr.6, Beograd.
Jovanović B., 1959. Prilog poznavanju šumskih fitocenoza Goča. Glasn. Šum. fak. u Beogradu, 165167-186, Beograd.
Jovanović B., 1967. Neke šumske fitocenoza severezapadne Sr¬bije. Zborn. Inst. šumar. drv. ind. knj. VI:19-72, Beograd«
Jovanović B., i Dunjić Rajna, 1951. Prilog poznavanju-hrastovih šuma Jasenice i okoline Beograda. Zborn. radova SAN, XI, Inst. ekol. biogeo gr. 2:203-230, Beograd.
Katzer F., 1903. Geologischer Führer durch Bosnien und Herzego¬wina. Sarajevo.
Katzer F.,1921. Geološka pregledno karta Bosne i Hercegovine.
Kavć Lj., 1959. Pedološki sastav Bosne i Hercegovine. Enciklop. Jugoslavije 2, Leksikogr. zavod, Zagreb.
Lohmeyer W., 1962. Zur Gliederung der Zwiebelzahnwurz-Buchenwalderlder im nördlichen Rheinischen Schiefergebirge. Mitt. flor.- soz Arb.-Gem., N. F. hf.9:187-193, Stolzenau/Weser.
Matić V., 1965. Planiranja i snimanja u okviru uređivanja šuma. Sarajevo.
Matić V.,1969. Uređivanje šuma II dio. Sarajevo.
Mišić V., 1954. Prilog proučavanju strukture i sezonske dinamike bukovih fitocenoza Kopaonika. Arh. biol. nauka 1-2:1-18, Inst. ekol biogeogr. SAN, Zborn.radova 5, No 6, Beograd.
Mišić V., 1956. Šumske fitocenoze Baranje. Arh. biol. nauka VIII,3 -4, Beograd.
Moscheles Julia, 1918. Das Klima von Bosnien und der Hercegovina, Sarajevo.
Mückenhausen E., 1959. Die wichtigsten Böden der BRD dargesteilt an 60 farbigen. Boden-profilen, 2. Aufl., Frankfurt/M.
Nejgebauer StefanoviV. i dr., 1965. Klasifikacija zemljišta Jugosla¬vije. "Zemljište i biljka" 1-3; Beograd.
Pogrebnjak P. S., 1955. Osnovy lesnoj tipologii. Akad. nauk USSR, Kiev.
Popović B., 1964. Tipovi tla na verfenskim pješćarima i glincima istočne i jugoistočne Bosne. "Radovi" Šum. fak. u Sarajevu,9/2; Sarajevo.
Resulović H., 1957. Neke karakteristike geneza tla na fakul¬tetskom dobru "Slatina". "Radovi" polj. šum. fak. u Sarajevu, A. po¬ljoprivreda, VI, 8, Sarajevo.
Rudski I., 1949. Tipovi lišćarskih šuma jugoistočnog dela Šumadije. Glasnik Prir. muz. srp. zemlje, pos. izd. knj. 25, Beograd.
Slavnić Ž., 1952. Nizinske šume Vojvodine. Zbornik Matice srp. ser. prir. nauka, knj. 2, Novi Sad.
Stefanović V., 1960. Tipovi šuma bijelog bora na području i stočne Bosne. "Radovi" XVT, Nauč. društvo BiH, odj. privr. tehn.nauka, knj. 4:85-142, Sarajevo.
Stefanović V., 1964. Šumska vegetacija na verfenskim pješčarima i škriljcima istočne i jugoistočne Bosne. "Radovi" IX/3 Šum fak. i Inst. za šum. u Sarajevu, pp. 5-86, Sarajevo.
Stefanović V., 1964 a. Šumska vegetacija šireg područja Trebevića. "Radovi" XXV Nauč. društvo BiH, odj. privr. tehn. nauka, knj. 7 p. p. 57-153, Sarajevo.
Stefanović V., -i Popović B.,1962. Tipovi šuma na verfenskim pješčarima i škriljcima na području istočne i jugoistočne Bosne. "Radovi" VI/6 Šum. fak. i Inst. za šum. u Sarajevu, pp. 79-102, Sarajevo.
Stefanović V., i Manuševa Loti, 1965. Tipovi šuma na permkarbonskim pje ščarima i škriljcima u Bosni i Hercegovini, Rukopis, Sarajevo.
Stefanović V., i Manuševa Loti, 1966. šumska vegetacija i zemljišta na permkarbonskim pješčarima i škriljcima u Bosni. "Radovi" Šum. fak i Inst. za šum. u Sarajevu XI/3:5-98, Sarajevo.
Soo R., 1960. Magyarorsag erdötarsulasainak es erdötiptisainak atte kintese. "Az Erdö", 9:321-340, Budapest.
Soo R. 1964. A magyar flora es^ vegetacio rendszertani növenyföld-rajzi kezikönyve I. Akad. kiado, Budapest.
Soo R.1964 a. Die regionalen Fagion-Verbände und Gesellschaften - Südosteuropas. Akad. kiado, Budapest.
Vemić M., 1954. O klimi Bosne i Hercegovine. III Kongres geografa Jugoslavije 1953; 30-35, Sarajevo.
Wohlfarth E.. 1964. Bemerkungen zu einigen standortkundlichen Begriffen. Allg. Fost-u. Jg. Zt. 135, Hf, 12:293-298, Frankfurt/M.
Wraber M., 1960, Fitocenološka raščlenitev gozdne vegetacije v Sloveniji. Separ. ex: Ad Annum Horti Botanici Labacensis solemnem p. p. 49-96, Ljubljana.
Wraber M.,1961. Gozdna vegetacija Slovenskih goric. Biol. vest. IX, p. p. 35-57, Ljubljana.
Vukićević Emilija, 1959. Šumske fitocenoze u neplavljenom području Posavine. Separ. 1-19 (381-399), Beograd.
Vukmijrović V., 1963. Prirast i drugi taksacioni elementi šuma hrasta kitnjaka u Bosni. "Radovi" Šum. fak. u Sarajevu, VIII/8: 83-146, Sarajevo.
Zolyomi B., 1957. Der Tatarenahorn-Eichen-Lösswald der zonalen Waldsteppe (Acereto-tatarici-Quercetum). Acta bot. Acad. sci. hung. 3:401-424, Budapest.
