Zajednica bukovo jelove šume na peridotitu i serpentinitu Bosne
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.1979.v27.i6.539Abstract
Peridotitsko-serpentinitska područja predstavljaju specifična staništa, što se odražava na flori i vegetaciji, koja se odlikuje mnogim osobenostima, zbog kojih se ona floristički i vegetacijski izdvajaju od drugih. Ove činjenice privlačile su pažnju brojnih istraživača koji su se, medjutim, više orijentisali na izučavanje flore i vegetacije kserotermnih staništa gdje je, zbog ekstremnijih stanišnih uslova, jače ispoljen uticaj supstrata pa su florističke i vegetacijske osobenosti izraženije. Ponekad su to bile čisto florističke studije bez analize vegetacijskih odnosa ili je istraživanju vegetacije dato manje značenje.
Iz tih razloga mezofilne zajednice u analizama flore i vegetacije peridotitsko-serpentinitskih područja, kod većine autora, zauzimale su znatno manje prostora. Ovo je slučaj i sa šumama bukve i jele, koje predstavljaju najzastupljenije mezofilne zajednice na ovim supstratima.
Dosadašnjim istraživanjima ovih šuma u nas, na osnovu kojih su opisane i izdvojene kao različite sistematske kategorije, od varijante do asocijacije, date su ekološko-florističke karakteristike ovih šuma uglavnom na osnovu fitocenoloških snimanja manjeg obima. Pri tome su neka pitanja ostala nedovoljno razjašnjena, naročito odnosi ovih šuma prema drugim šumama bukve i jele, te uopšte njihov sistematski položaj.
Ocjenjujući potrebu za novim istraživanjima ovih šuma,napisan je ovaj rad sa težnjom da se da novi doprinos njihovom poznavanju. On se zasniva na velikom broju fitocenoloških i pedoloških snimaka koji su prikupljeni prilikom sprovodjenja inventure šuma na velikim površinama (1964-1968) i tipoloških i pedoloških kartiranja (1969-1976) iz svih područja rasprostranjenja šuma bukve i jele na peridotitsko-serpentinitskim zemljištima u Bosni.
References
Ćirić, M. (1961): Ein Beitrag zur Bodenbildung auf Serpentin. Zeitschrift f'ur Pflanzenernahrung, Dungung, Bodenkunde, 96 (141 .) Band, Heft 2.
Ćirić, M. (1962): Pedologija za šumare. Jugoslovenski savjetodavni centar za poljoprivredu i šumarstvo, Beograd.
Ćirić, M., Stefanović, V., Drinić, P. (1971): Tipovi bukovih šuma i mješovitih šuma bukve, jele i stnrče u Bosni i Hercegovini. Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo u Sarajevu, Posebna izdanja: br. 8, Sarajevo.
Ćirić, M., Stojanović, O., Beus, V., Golić, S., Travar, J. (1972). Proizvodni potencijal šumskih zemljišta BiH. Zemljište i biljka, Vol . 21, No 1 , Beograd.
Ćirić, M., Pantović, M. (1974): Uticaj reliktne kore raspadanja na modi-fikaciju pedogenetičkih procesa na ultrabazitima. Zemljište i biljka, Vol. 23, No 2-3, Beograd.
Fabijanić, B., Burlica, č., Vukorep, I., Živanov, N. (1966): Tipovi šuma na eocenskom flišu sjeverne Bosne. Institut za šumarstvo u Sarajevu, Manuscr.
Filipovski, G., Ćirić, M. (1963): Zemljišta Jugoslavije. Jugoslovensko društvo za proučavanje zemljišta, No 9, Beograd.
Fukarek, P., Fabijanić, B. (1967): Die Tanne und die Tannenvvalder am s'u'-dlichen Rande des Pannonischen Beckens. Manuscr.
Fukarek, P. (1970): Areali rasprostranjenosti bukve, jele i smrče na području Bosne i Hercegovine. ANUBiH, Radovi - XXXIX, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Knj. 11, Sarajevo.
Fukarek, P. (1970a): Die Fichte und die Fichtenwalder an ihren sudlichen Arealgrenzen in der Bal kaniandern. ANUBiH, Radovi - XXXIX, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Knj. 11., Sarajevo.
Fukarek, P., Beus, V., Travar, J. (1974): Drveće i grmlje koje ne raste ili je veoma rijetko na peridotitsko-serpentinitskim staništima. ANUBiH, Radovi - LIV, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Knj. 15, Sarajevo.
Gajić, M., Kojić, M., Ivanović, M. (1954): Pregled šumskih fitocenoza planine Maljena. Glasnik šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, br. 7.
GajićM. (1960): Sadašnja i nekadašnja staništa bukovo-jelovih šuma (Abieto-Fagetum Jov.) u šumadiji. šumarstvo, 1-2, Beograd.
Gajić, M. (1970): Neka zapažanja o bukovo-jelovim šumama (Abieti-Fagetum) u Jugoslaviji, ANUBiH, Posebna izdanja - XV, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Knj. 4, Sarajevo.
Golić, S. (1974): Pedološka i tiploška karta P.j."Mala Ukrina" (R 1:25000). Institut za šumarstvo u Sarajevu, Manuscr.
Golić, S., Miloš, B., Talović, N. (1975): Pedološka i tipološka kartaP.j. "Varda-Rzav" (R 1:25000). Institut za šumarstvo u Sarajevu, Manuscr.
Jovanović, B. (1959): Prilog poznavanju šumskih fitocenoza Goča. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Knj. 16, Beograd.
Kišpatić,M. (1897): Kristalinsko kamenje serpentinske zone u Bosni. Rad JAZU, CXXXIII. Zagreb.
Krause,W., Ludvvig, W. (1957): Zur Kenntnis der Flora und Vegetation auf Serpentinstandorten des Balkans. II.Pflanzengesel1schaften und Standorte im Gostović-gebiet (Bosnien). Flora od. allgem. Zei- tung, Bd. 145, Jena.
Maksimović, Z. (1966): Minerali i hemijski sastav fosilne kore raspadanja harcburgita u Golešu. IV savjetovanje geologa, Ohrid.
Maksimović, Z. (1968): Halloysite and kaolinite Formed through A1teration of Ultramafic Roks. XXIII Inter. geol. Congress.
Matić, V. (1964): Metod inventure šuma za velike površine (I i II dio). Institut za šumarstvo šumarskog fakulteta u Sarajevu.
Milosavljević, R. (1973): Klima Bosne i Hercegovine (doktorska disertacija). Sarajevo.
Pamić, J. (1964): Magmatske i tektonske strukture u ultramafitima bosanske serpentinske zone. Posebna izdanja Geološkog glasnika, Knj. II. Geološki zavod u Sarajevu.
Pamić, J. (1972): Osnovne petrografske karakteristike najvažnijih geoloških supstrata na području BiH. Skripta, Sarajevo.
Pamić, J. (1974): Ofiolitski kompleks Borje i Mahnjače. Manuscr., Sarajevo.
Pavlović, Z. (1951): Vegetacija planine Zlatibor. Zbornik radova Instituta za ekologiju i biogeografiju SAN, 2, Beograd.
Pavlović, Z. (1953): Prilog poznavanju serpentinske flore Ozren Planine kod Sjenice. Glasnik Prirod, muzeja srpske zemlje, Serija B, Knj. 5-6, sv. 1., Beograd.
Pavlović, Z. (1955): Prilog poznavanju serpentinske flore i vegetacije Ozrena kod Sjenice (II). Glasnik Prirod, muzeja, Seri ja B, Knj. 7, sv. 1., Beograd.
Pavlović, Z. (1962): Karakteristični elementi serpentinske flore Srbije. Glasnik Prirod, muzeja, Serija B, Knj. 18, Beograd.
Pavlović, Z. (1964): Borove šume na serpentinima Srbije. Glasnik Prirod, muzeja, Serija B, Knj. 19, Beograd.
Riter-Studnička, H. (1963): Biljni pokrov na serpentinimau Bosni. Godišnjak biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu,God.XVI,Fasc. 1-2, Sarajevo.
Riter-Studnička, H., Klement, O. (1968): Uber Flechtenarten und deren Ge- sellschaften auf Serpentin in Bosnien. Osterr. Bot. Z. 115, 93- 99.
Riter-Studnička, H. (1969): Uber die Flora Bosnischer und Toskanischer Serpentinvorkommen. Mitt. ostalp. din.planzensoz. Arbeitsgem., Camerino.
Riter-Studnička, H. (1970): Die Flora der Serpentinvorkommen in Bosnien. Bibliotheca botanica, Heft 130, Stuttgart.
Riter-Studnička, H. (1970a): Die Vegetation der Serpentinvorkommen in Bosnien. Vegetatio acta Geobotanica, Vol. XXI, Fasc. 1-3.
Soð Rezső (1964): A magyar flora ds vegetžcio rendszertani-nflvenyfttldra- jzi kdzikflnyve I. Akaddmiai Kiadd, Budapest.
Soð Rezső (1966): A magyar flora ds vegetacid rendszertani-nttvenyfdrajzi kdiziktinyve II. Akaddmiai Kiadd, Budapest.
Soð Reszti (1968): A magyar fldra ds vegetdcid rendszertani-novenyfdldrajzi kdzikonyve III. Akademiai Kiadd, Budapest.
Soð Resző (1970): A magyar fldra ds vegetdcid rendszertani –novenyfdldrajzi -novdnyfoldrajzi kezikonyve IV. Akademiai Kiadd, Budapest.
Stefanović, V. (1964): šumska vegetacija na verfenskim pješčarima i glincima istočne i jugoistočne Bosne. Radovi šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju, God. IX,Knj. 9, Sv. 3, Sarajevo.
Stefanović, V. (1970): Die Fichte und Fichtenwalder in Bosnien und Hercegovina in den Vegetationsverhaltnissen der Dinariden. Ekologija, Vol. 5, No 1, Beograd.
Talović, N. (1975-76): Pedološka i tiploška karta P.j. "Lim Rudo" (R 1:25000). Institut za šumarstvo u Sarajevu, Manuscr.
Talović, N., Miloš, B. (1974): Pedološka i tipološka karta P.j. "Velika Ukrina" (R 1:25000). Institut za šumarstvo u Sarajevu,Manuscr.
Tatić, B. (1969): Flora i vegetacija Studene Planine kod Kraljeva, Glasnik Botaničkog zavoda i bašte Univerziteta u Beogradu, Tom IV, No 1-4, Beograd.
Trubelja, F., Ramović, M., Karamata, S., Varićak, D., Pamić, J. (1974): Geologija Bosne i Hercegovine, knj. IV, Magmatizam i metalogenija, Geoinženjering, Sarajevo, Manuscr.
Živković, M.( 1952):Zemljišni pokrivač Zlatibora.Zemljište i biljka,No 1, Bgd.
