Varijabilnost pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) na osnovu morfoloških karakteristika lista u prirodnim populacijama Bosanske Krajine
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2012.v42.i1.130Sažetak
UDK 582.632.2:581.45(497.6 Bosanska krajina)
Pitomi kesten (Castanea sativa Miller) je prastara vrsta tercijarne flore koja se očuvala kroz ledeno doba do danas. U Bosanskoj Krajini (sjeverozapadna Bosna), ova vrsta se javlja u sklopu prirodnih populacija, naročito u Cazinu, Bužimu i Velikoj Kladuši. Iako se ovo područje smatra jednim od bogatijih kestenovih područja u Bosni i Hercegovini, još uvijek nema informacija o fenotipskoj varijabilnosti ovih populacija. Cilj ovog istraživanja jeste utvrditi unutarpopulacijsku i međupopulacijsku varijabilnost prirodnih populacija kestena u Bosanskoj Krajini na osnovu morfologije lista. Selekcionisano je 16 subpopulacija i 146 stabala na području Cazina (Gornja Koprivna), Bužima (Zaradostovo) i Velike Kladuše (Vrnograč), a sa svakog stabla je sabrano po 30 listova. Ukupljeno je skupljeno 4.380 listova ujednačenih dimenzija na kojima su mjerena i analizirana svojstva: dužina plojke lista (DPL), širina plojke lista (ŠPL), dužina peteljke (DPE), oblik baze lista (OBL) i usječenost oboda lista (UL). Iz poznatih vrijednosti, izračunati su odnosi širina plojke lista/dužina plojke lista (ŠPL/DPL) i širina plojke lista/ukupna dužina lista (ŠPL/UDL). Jednostrukom analizom varijanse (ANOVA) utvrđeno je postojanje varijabilnosti kako između istraživanih subpopulacija, tako i unutar subpopulacija. Aglomerativnom cluster analizom (AHC) istraživane subpopulacije su se grupirale u tri grupe na osnovu morfologije lista, dok je metoda glavnih komponenata (PCA) korištena kako bi se izvršilo razdvajanje istraživanih morfoloških svojstava lista u međusobno nezavisne komponente. Kumulativna varijabilnost za prva tri PC faktora iznosi 91,5 %, sa najvećim učešćem prvog PC1 faktora sa 49,7 % varijabilnosti. Na osnovu dobivenih rezultata, može se zaključiti da su morfološki parametri lista pogodne varijable za utvrđivanje nivoa varijabilnosti u prirodnim populacijama pitomog kestena.
References
ÁLVAREZ-ÁLVAREZ, P., BARRIO-ANTA, M., DIÉGUES-ARNANDA, U. (2006): Differentiation of sweet chestnut (Castanea sativa Mill.) cultivars by leaf, nut and burr dimensions. Forestry. Institute of Chatered Foresters.
ARAVANOPOULOS, F.A., DROUZAS, A.D., ALIZOTI, P.G. (2001): Electrophoretic and quantitative variation in chestnut (Castanea sativa Mill.) in Hellenic populations in old-growth natural and coppice stands. For. Snow Landsc. Res., 16 (3): 429-434.
ARAVANOPOULOS, F.A., BUCCI, G., AKKAK, A., BLANCO SILVA, R., BOTTA, R., BUCK, E., CHERUBINI, M., DROUZAS, A.D., FERNANDEZ-LOPEZ, J., MATTIONI, C., MARINONI, D., PAPADIMA, A., RUSSEL, K., ZAS, R., VILLANI F. (2005): Molecular population genetics and dinamics of chestnut (Castanea sativa Mill.) in Europe: Inferences for gene conservation and tree improvement. Acta Hort. (ISHS) 693: 403-412.
BALLIAN, D., MEMIŠEVIĆ, M., BOGUNIĆ, F., BAŠIĆ, N., MARKOVIĆ, M., KAJBA, D. (2010): Morfološka varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na području Hrvatske i zapadnog Balkana. Šumarski list br. 7-8, CXXXIV, 371-386.
BOLVANSKY, M., UZIK, M. (2005): Morphometric variation and differentiation of European Chestnut (Castanea sativa Mill.) in Slovakia. Biologia (Bratislava), 60 (4): 423-429.
BRUSCHI, R., GROSSONI, R., BUSSOTII, F. (2003): Within- and among-tree variation in leaf morphology of Quercus petraea (Matt.) Liebl. natural populations. Trees, 17:164-172.
ERTAN, E. (2007): Variability in leaf and fruit morphology and in fruit composition of chestnuts (Castanea sativa Mill.) in the Nazilli region of Turkey. Genet Resour Crop Evol 54:691–699.
FERNÁNDEZ-LÓPEZ, J., ALIA, R. (2003): Technical Guidelines for genetic conservation and use for chestnut (Castanea sativa) - EUFORGEN-NH (EUFORGEN- Noble Hardwoods), EUR (Regional Office for Europe).
KOYUNCU, F., CETINBAS, M., YILDRIM, A.N. (2008): Pomological Properties and Proximate Analysis of Nativ Chestnut (Castanea sativa Mill.). Journal of the American Pomological Society, Vol 62, Number 3, pp. 300-306.
MUJAGIĆ-PAŠIĆ, A., BALLIAN, D. (2011): Systematical position of sweet chestnut (Castanea sativa Mill.) within the genus Castanea in Bosnia and Herzegovina. Naše šume. Časopis za unapređenje šumarstva, hortikulture i očuvanja okoline. Broj 24-25, godina X, Sarajevo.
MUJIĆ, I., ALIBABIĆ, V., IBRAHIMPAŠIĆ, J., JAHIĆ, S., MUSLIMOVIĆ, D. (2006): Characteristics of the chestnuts from Una Sana Canton in comparison to other chestnut varieties and the influence of different preservation techniques on nutritive values. ISHS Acta Horticulturae 768: XXVII International Horticultural Congress - IHC: International Symposium on The Role of Postharvest Technology in the Globalisation of Horticulture.
MUJIĆ, I., ALIBABIĆ, A., ŽIVKOVIĆ, J., JAHIĆ, S., JOKIĆ, S., PRGOMET, Ž., TUZLAK, Z. (2010): Morphological characteristics of chestnut Castanea sativa from the area Una-Sana Canton. Journal Central European Agriculture, Volume 11, No.2, 185-190.
NEOPHYTOU, CH., PALLI, G., DOUNAVI, A., ARAVANOPOULOS, F.A. (2007): Morphological differentiation and hybridization between Quercus alnifolia Poech and Quercus coccifera L. (Fagaceae) in Cyprus. Silvae Genet., 56 (6):271-277.
PANDIT, A.H., KOUR, A., WANI, M.S., MIR, M.A. (2009): Genetic resources of chestnut in Kashmir valley. Acta Hort. (ISHS) 815:51-56.
RAMOS-CABRER, A.M., PERIERA-LORENZO, S. (2005): Genetic relationship between Castanea sativa Mill. trees from north-western to south Spain based on morphological traits and isoenzymes. Genetic Resources and Crop Evolution 52: 879-890.
SERDAR, U., KURT, N. (2011): Some Leaf Characteristics are Better Morphometric Discriminators for Chestnut Genotypes. J. Agr. Sci. Tech. (2011) Vol. 13: 885-894.
SKENDER, A. (2010): Genetska i pomološka varijabilnost populacija pitomog kestena u Bosni i Hercegovini. Doktorska disertacija, Univerzitet u Sarajevu, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet, Sarajevo.
SOLAR, A., PODJAVORŠEK, A., ŠTAMPAR, F. (2005): Phenotypic and genotypic diversity of European chestnut (Castanea sativa Mill.) in Slovenia – opportunity for genetic improvement. Genetic Resources and Crop Evolution 52: 381–394.
SUČIĆ, J. (1953): O arealu pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) na području Srebrenice, sa kratkim osvrtom na ostala nalazišta kestena u NR BiH. Institut za naučna šumarska istraživanja u Sarajevu, Sarajevo, knjiga II, sveska 4.
TREŠTIĆ, T., DAUTBAŠIĆ, M., MUJEZINOVIĆ, O. (2009): Štetni organizmi ploda pitomog kestena. Naše šume. Časopis za unapređenje šumarstva, hortikulture i očuvanja okoline. Broj 14-15, godina VIII, Sarajevo.
UPOV (1989): INTERNATIONAL UNION FOR THE PROTECTION OF NEW VARIETIES OF PLANTS. Guidelines for the conduct of tests for distinctness, homogeneity and stability: Chestnut (Castanea sativa Mill.). Geneve, p. 23.
USČUPLIĆ, M., MIDŽIĆ, S. (1967): Razvoj raka pitomog kestena u Cazinskoj krajini. Narodni šumar, Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije SR Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 7-8:379-387.
WRABER, M. (1958): Biljnosociološki prikaz kestenovih šuma Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, god. IX, fasc. 1- 2:139-182.
ZARAFSHAR, M., AKBARINIA, M., BRUSCHI, R., HOSSEINY, S. M., YOUSEFZADEH, H., TAIEBY,
M., SATTARIAN, A. (2010): Phenotypic variation in chestnut (Castanea sativa Mili.) natural populations in Hyrcanian forest (north of Iran), revealed by leaf morphometrics. Folia oecol., 37:113-121.
ZELIĆ, J. (1998): Pitanje autohtonosti i dalji uzgoj pitomog kestena (Castanea sativa
Mill.) u Požeškom gorju. Šumarski list, Zagreb, 11-12, CXXII, 525-536.
XLSTAT 2011: http://www.download3k.com/Business-Finance/Personal- Finance/Download- XLSTAT-Win.html
STATISTICA 10: http://www.statsoft.com/support/free-statistica-10-trial/
