Proučavanje hemijskog sastava zelenila šumskog drveća - Sirovine za proizvodnju koncentrata stočne hrane

Autor(i)

  • Dušan Terzić Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu

DOI:

https://doi.org/10.54652/rsf.1970.v1.i6.264

Ključne riječi:

šumsko drveće, hemijski sastav, sirovina, hrana

Sažetak

UDK  581.192:630*28]

            636.085                                                                                                                                

Poznata je činjenica da se naše šume, koje predstavljaju značajnu sirovinsku bazu trajne vrijednosti i različitog asortimana, nedovoljno iskorišćavaju. U sadašinjim uslovlma koristi se uglavnom drvna masa, pa i ona nedovoljno, dok se iskorišćavanje ostalih njenih proizvoda nalazi skoro u početnoj razvojnoj fazi.

Svako nastojanje da se postojeća sirovinska baza naših šuma što potpunije iskoristi nailazi na opštu podršku, a naročito stručnih šumarskih organizacija.

Institut za Šumarstvo u Sarajevu, konkretno autor ove studije, preduzima mjere da se u BiH pristupi iskorišćavanju tzv. biljnog zelenila, koje se trajno stvara u šumi i na ostalom zemljištu.

Biljno zelenilo se dobiva sječom šumskog drveća, zatim od grmlja i od prizemne flore u šumi i izvan šume.

Do sada se ova vrsta sirovine kod nas nije iskorišćavala za ove svrhe. Njenim Iskoišćavanjem povećao bi se obim i asortiman iskorišćavanja jedne sasvim nove sirovine, dok će privreda zemlje dobiti jedan sasvim novi finalni proizvod, tj. vttaminsko-mîneralno brašno - visokovrijedni prirodni koncen-
trat za prihranjivanje stoke (goveda, ovaca, konja, svinja, peradi, riba, divlja-
či itd.) a naročito njihovih mladunaca.

Dosadašnji rezultati prihranjivanja stoke pomenutlm koncentra-
tom u svijetu dali su neočekivano dobre rezultate. Oni se pokazuju u povećanju
prirasta, u povećanoj proizvodnji mlijeka, jaja, vune i poboljšanju kvaliteta svih
prehranbenlh proizvoda i. t.d.

Za ovakvu vrstu koncentrata naša zemlja je veoma zainteresovana, pogotovo kad se prelazi na industrijsku proizvodnju stoke u farmama.

References

AbolIn's, J.T, i dr.:Ceh proizvodstva hvojnoj i drevesnoj muki. Trudi Akad, Nauk L.SSR, Br. XVIII, Riga, 1960.

Arnon, D.t; Lotsay. 3, 31 (1950) cit, prema Kraljević M. Diplomski rad, Sarajevo, 1969.

Asatiani, V.S.Biohi mičeška ja fotometrija, Moskva,1957.

Bergman, G. G,Metodi opredelenija mikroelementov,Moskva, 1950.

BiohimIja i fiziologija vitaminov: Metodi opredelenija vitaminov, sv.4, II,1951.

Bubanović, Fr. Kemija, knj. II, Zagreb, 1950.

Devjatnin, V.A. Vitaminy, Moskva, 1948.

Džambazov, G. Vlijanieto na bralno ot borovi lista,morkovi i njakoi antibiotici vrhu rasteža i razviti eto na piletata. Selskostopanska mis'I, br. 3, Sofija, 1959.

Ebele, V.E. Vozmožnosti ispol'zovanija ekstraktivnyh veičestv hvoi. Trudi Akad. Nauk L.SSR, br. XVI, Riga, 1958.

Fiziologija rastenij, Moskva, 1950, clt. prema Kraljević M. Diplomski rad, Sarajevo, 1969.

Fiziologija sei'skohozjajstvennih rastenij, Moskva, 1963.

Golub, N.Lesnye othody - na službu životnovodstvu, Les. Hoz. br. 1, Moskva, 1960.

Grohovski, V.Les production forestier secondaires en Pologne. Rev. Forest, France No 3, Nancy, 1966.

Guyton, A.C.Medicinska fiziologija, Beograd“Zagreb, 1965, cit. prema Kraljević M.: Diplomski rad, Sarajevo, 1969.

Hacskaylo, J.Fiziologija i ishrana šumskog drveća. Izd.Polj.šums. centar, Beograd, 1964.

Hucišvili, G.I.O proizvodstve hvojnoj hlorofiIlo-karotinovoj pasty, Les. Hoz. br. 2, Moskva, 1956

Ievin'š , I.K. i dr.Izučenie processa mehaničeskogo otdelenija drevesnoj zeleni.Trud. Akad.Nauk L. SSSR, br. XXVI, Riga, 1963

Kalnin'š, A.l. i dr.Voprosy modernîzacii tehnologii proizvodstva hvojnoj vitaminnoj muki. Trudi Akad. NaukL.SSR, br. XXVI, Riga, 1963.

Kaludin, K.Der Gehalt an Vitamin C, Karotin und Vitamin E In Nadeln von Pinus silvestris. Arch, vür Forst, Band 13, Heft 4, Berlin, 1964

Lavrukina, A.K.Metodika opredelenija mikroefementov, Moskva, 1950.

Maksimović, D. I dr.Praktikum ~ Ishrana domaćih životinja, Sarajevo, 1962.

Mikrœlementi (Zbornik statej), Moskva, cit. prema Kraljević M. Diplomski rad, Sarajevo, 1969.

Mohaček, M.Organska kemija, Zagreb, 1951.

Nauka - sei'skomu hozjajstvu, Akademija Nauk. L.SSR. Riga, 1961.

Njegovan, V.N.Osnovi hernije, Zagreb, 1950.

Palamaru, E. und Mitarb. Deutsch. Akad. Landwlrschaftwls, Berlin, 1962.

Praktikum po biohimii piščevogo rastitel'nogo sirja, Moskva, 1965

Prahov, R. i dr,Vlijanieto na izsušenite borovi letorasti v'rhu polovata funkcija na kravata sled raždane . . Nauč. trudove, tom II, Sofija, 1960,

Radkov, D.Opredeljane vremeto za prigotovijavane na listnikov furaž ot najrasprostranenite naši d'rvesnt vidove v zavisnost ot pramenite i himičeskija s'stav no listala. Gor. stop. nauka br. 3, Sofija, 1964

Radkov, D. i dr.Proučvane v'rhu kimičeškija s'stav na listnikovija furaž v zavisnost ot vremeto na negovoto dobivane. Gor. stop. Nauka br. 5, Sofija, 1965

R. I. i dr.Drevesnaja zelen' i ee ispal'zovanie.Les. Prom,, Moskva, 1966,

Sandel, E.Kolorimetričeskie metodi opredelenija sledov metalov, Moskva, 1964 (prevod sa engleskog)

Savinov, B.G; Lučevskaja, G.M. (Ukrain. Him. Žurnal, (16, 370), 1950.

Smirnov, V.V.Zapasy hvoi v jel'nikah, Les, Hoz, br. 6, Moskva, 1963

Solodkij, F.T,i dr.Ob ispol'zovanij živyh elementav dereva. Trudi Akad. Nauk. L. SSR. br. XVI, Riga, 1958

Solodkij, F.T. i dr. Proizvodstvo hvojnoj hlorofilla-karotmovoj pasty. Goslesbum, Moskva, 1956

Stančev, H.Iglolistata sa bogat iztočnik na mikro i makroelementi i vitamini. Gor, stop, br. 9, Sofija, 1965

Sviridjuk, K.A.Proizvodstvo hvojno-vitaminnoi muki na predprijatijah Permskoj oblasti, Les. Prom. br. 8, Moskva, 1966

Šipčanov, I.Proučvanija v'rhu fotosintezata na belija bor t sm'rča v zavisnost ot nadmorskata visočina. Gor. stop, nauka, br. 5, Sofija, 1965

Škirja, T.M. i dr.Peredvižnoj hvoeodelitel', Les, Prom, br. 11, Moskva, 1964.

Šolaja, B.Organska hernija, Zagreb, 1950.

Terzić, D. Eterična ulja od domaćih četinara -istraživanja sirovinske baze - Radovi Šum.fak.i inst. God. XI, Knj, 11, sv. 1, Sarajevo, 1964.

Tomčuk, R. I.Pervij zavod hvojno-vitammnoj muki na Dal'nem Vostoke, Les. Hoz. br. 10, Moskva, 1961.

Tomčuk, R. I. i dr.Drevesnaja zelen' i ee ispol'zovanie, Moskva, 1966

Topalović, A.Biohemija, Beograd, (S.a)

Uljarević, M. Diplomski rad, Sarajevo, 1969.

Vitamioanalyse, Chemische Methoden, E. Merck, Darmstad (S.a.)

Wetlesen, C.U.Anal. Chim. Acta, 16, 268, (1957)

Downloads

Objavljeno

01. 10. 1970.

How to Cite

Terzić, D. (1970). Proučavanje hemijskog sastava zelenila šumskog drveća - Sirovine za proizvodnju koncentrata stočne hrane. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu, 6(1), 1–118. https://doi.org/10.54652/rsf.1970.v1.i6.264

Most read articles by the same author(s)