Eterična ulja od domaćih četinara — istraživanja sirovinske baze
Sažetak
Skoro svaka biljna vrsta ima svojstven miris. Taj miris može biti ravnomemo raspoređen po celoj biljci ili je koncentrisan, u većoj ili manjoj meni, na pojedinim dolovima biljke (lišće, četine, cvet, koren, kora itd.). Postoje biljne vrste koje sadrže u sebi više vrsta mirisnih materija. Sve ove mirisne materije poznate su pod opštim imenom »eterična ulja«. Ovim nazivom ćemo se i mi služiti pri daljoj obradi postavljenog tematskog zadatka. Kao sirovina za industrijsku proizvodnju eteričnih ulja dolazi u obzir oko 200 vrsta bilja grupisanih u oko 80 biljnih porodica. Nabrojaćemo samo neke biljne vrste koje se koriste za proizvodnju eteričnog ulja: Anis (Pimpinella anisum L), koriandor (Coriandrum sativum, L), mirodija (Foeniculum vulgare, Mili.), kim (Carum carvi, L.), na na (Mentha piperita, L.), matičnjak (Melissa officinalis, L.), ružmarin (Razmarinus officinalis, L.), kadulja (Salvia officinalis, L.), lavandula (Lavandula vera, L.), ruža (Rosa domestica, Mili.), ljubičica (Viola odorata, L.) itd (27). Sem citiranih vrsta mirisnog bilja, eterična ulja se nalaze i u svim vrstama četinara. Ona se nalaze u iglicama (četinama), u mladoj kori, pupoljcima i šišaricama. Kod nas su kao nosioci eteričnog ulja poznate sledeće vrste četinara: jela (Abies pectinata), koja daje eterično ulje poznato pod imenom: oleum abietis pectinalae; beli i crni bor (Pinus silvestris i Pinus nigra), koji daju eterična ulja pod nazivom: oleum pini silvestrae i oleum pini nigrae; smrča (Picea excelsae), koja daje eterično ulje pod nazivom: oleum piceae excelsae; kleka (Juniperus communis), koja daje eterično ulje pod nazivom: oleum juniperi, i, najzad, planinski bor, klekovina, krivulj (Pinus pumilio, montana), koji daje eterično ulje pod nazivom: oleum pini pumilionis. U okviru postavljenog tematskog zadatka uzeli smo u obzir za proučavanje sledeće vrste četinara: smrču, jelu, beli bor i crni bor stoga što ove četiri vrste četinara u našoj zemlji tvore osnovnu sirovinsku bazu koja se koristi za proizvodnju eteričnih ulja.
References
Albert N. N.: Proizvodstvo pihtovogo masla, Moskva, 1936.
Adameit G. R., Kazan ski M. P.: Pihtovarenije, Moskva, 1935.
Abolinš A. T., Baško J. J., Gavrilov V. A.: Ceh proizvodstva hvoinoi i drevesnoi muki. Trud. inst, lesohoz. problemi i himiidrevesini, Riga, 1960, XVIII.
Bartel: Eterična olja naših iglavcev, Les N. 9. 10—1949, N. 3—1950, Ljubljana.
Drinić P.: Taksacione osnove za gazdovanje šumama crnog bora u Bosni, Radovi Šum. fakult. i Instituta za šum, i drv. ind. God. VIII, br. 8, Sarajevo 1963.
Ebele V. E.: Vozmožnost ispoljzovanii živih elementov dereva. Trudi inst. lesohoz. problem, Riga, 1958, XVI.
Ećimović J.: Osnovi statističke reprezentativne metode, Beograd, 1961.
Kurt H., Devetak Z.: Prilozi za poboljšanje proizvodnje eteričnog ulja od Kleke, Glas. druš. hesrnič. BiH, Sarajevo, knj. 6, 1957.
Kurt H., Devetak Z.: Eterično ulje iz cveta Hercegovačkog duvana, Glas. Dr. hem. BiH. Sarajevo, Knj. 6, 1957.
Ivanov L. A.: Biologičeskie osnovy ispoljzovandja hvoinih SSSR v terpentinom proizvodstva, Moskva, 1934.
Korotjaev L. A.: Ves krony elovyh derevev v lesonasaždenia se vera, Les, žum. 5, 1959.
Obuhov A. N.. Kohdrackij A. P.: Tehnologia efiirno masličnogo proizvodstva, Moskva, 1946.
Meštrović R.: Eterična ulja iz četinara.
Gildermeister E., Hoffman F. R.: Die Eterische öle, Berlin, 1956.
Sanderman W.: Über das schwedische Kiefemađeiöle und seine Be standteile. Der Parfümeur, Nr. 43, 1939.
Kalniš A. J., Abold nš J. T., Jukna A. D., Jevdnš J. K.: Vaprosy modernizacii tehnologii proizvodstva hvoinoi vitamdnod muki. Trudi inst, lesohoz. problemi! drevesiny XXVI, Riga. 1963.
Mayer H.: Entstellung und Verteilung Sekretensorgane der Fichte und Lärche. Bot. Centralbl., Bd. 20, 1884.
Postnikov AL: Eterična ulja četinara. Šum. List, br. 9, 1940, Zagreb.
Vasečkim V. S.: Tehnologia ekstraktivnyh vešćeetv dereva. Gosles., Moskva, 1953.
Solodkii F. T.: Ob ispoljzovanii živyh elementov dereva, Trudi in stituta lesohoz. problem i himii drevesiny, Riga. 1958, XVI.
Stancev N.: Iglolistata sa bogat istočnik na mikro i makro elementi i vitamini. Gorsko stop. br. 9, 1965.
Solodkii F. T., A granat A. L.: Proizvodstvo hvoinoi hlorofilo-karotinovoi pasti. Gosles., 1956. Moskva.
Stefanović V.: Prilog poznavanju mikroklime nekih šumskih sta ništa u području istočne Bosne. Radovi Sum. fakulteta i Instituta za šumarstvo, God. VI, br. 6, 1961, Sarajevo.
Stefanović V.: Areal prirodnog rasprostranjenja bijelog bora (Pinus silvestris L.) u NR Bosni i Hercegovini. Radovi Polj. šum. fakulteta, god, III, br. 2, 1958, Sarajevo.
Stefanović V.: Tipologija šuma. 1963, Sarajevo.
Terzić D.: Smolarenje crnog bora primenom sone kiseline kao stimulatora. Radovi Sum. fak. i Instit. za šum i drv. ind. u Sarajevu, god, IX, br. 9, sv. 4, Sarajevo, 1964.
Obuhov A. N., Kondrackii A. P.: Tehnologija efimo-masličnogo proizvodstva, Pišćepromizdat, Moskva, 1946.
