Vlasnici privatnih šuma u izabranim državama jugoistočne Evrope: u potrazi za informacijama
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2015.v45.i2.84Ključne riječi:
Private forest owners, Information, Forest policy, South-east European countriesSažetak
UDK: 630*92(4)
Mnogobrojne promjene u državama jugoistočne Evrope uslovile su značajne izmjene u obrascima nacionalnih šumarskih politika, kreirajući potpuno novu paradigmu po pitanju šumarstva i gospodarenja šumskim resursima. To je, između ostalog, dovelo i do povećanja heterogenosti vlasnika privatnih šuma, koja se ogleda u promjenama u njihovim očekivanjima, ciljevima, stavovima i aktivnostima gospodarenja. U tom kontekstu je interesantno istražiti kako vlasnici privatnih šuma prikupljaju informacije korisne za gospodarenje, ali takođe i analizirati na koji način karakteristike vlasnika utiču na zadovoljenje potreba za informacijama. Ovaj rad je imao za cilj da analizira izvore informacija koje vlasnici privatnih šuma najčešće koriste, te da se utvrdi kako karakteristike vlasnika i njihovog šumoposjeda, te intenzitet i način gospodarenja utiču na izbor izvora informacija. Istraživanje je provedeno u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj (u sve tri države je broj ispitanika bio po 350) i Sloveniji (broj ispitanika je bio 322), na slučajno izabranom uzorku vlasnika privatnih šuma. Dobijeni podaci su analizirani korištenjem modela logističke regresije. U radu je analizirano sljedećih pet modela izvora informacija: udruženja vlasnika privatnih šuma (1), rođaci (2), javna šumarska administracija (3), ostali vlasnici privatnih šuma (4) i javna šumarska preduzeća (5). Kad su u pitanju izvori informacija, uočene razlike po državama su uglavnom uzrokovane važnošću šuma za njihove vlasnike i različitom organizacijom nacionalnih sektora šumarstva. U poređenju sa drugim analiziranim državama, vlasnici privatnih šuma u Sloveniji su znatno aktivniji u traganju za informacijama. Javna šumarska administracija je najčešći izvor informacija za vlasnike u Sloveniji, dok su u Bosni i Hercegovini, pored javne šumarske administracije, najčešći izvor informacija javna šumarska preduzeća. U Srbiji i Hrvatskoj su to takođe šumarska preduzeća. Udruženja vlasnika privatnih šuma su identificirana kao izvor informacija jedino u Sloveniji. Tradicionalni izvori informacija (npr. ostali vlasnici privatnih šuma) su još uvijek važni u Sloveniji i Bosni i Hercegovini. Veličina i usitnjenost posjeda, intenzitet gospodarenja i životna dob vlasnika utiču na izbor izvora informacija. Model logističke regresije “javna šumarska administracija” je statistički značajan u Bosni i Hercegovini i Sloveniji, dok je model “javno šumarsko preduzeće” značajan u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Nijedan od pet analiziranih modela nije statistički značajan u Hrvatskoj. U Sloveniji je značajan još i model “ostali vlasnici privatnih šuma”. Rezultati ovih ustraživanja ukazuju na važnu ulogu javne šumarske administracije i šumarskih preduzeća kao ključnih izvora korisnih informacija za vlasnike privatnih šuma. Ne zanemarujući ulogu tradicionalnih izvora, kao što su susjedi, rođaci i drugi vlasnici, evidentno je da postoji veliki potencijal u kreiranju asocijacija privatnih šumoposjednika kao izvora informacija. Rezultati ranijih istraživanja ukazuju na postojanje kritične mase vlasnika privatnih šuma za formiranje takvih asocijacija. S obzirom da su vlasnici privatnih šuma u analiziranim državama jugoistočne Evrope, prilično heterogena skupina, javna šumarska administracija treba razviti i implementirati miks instrumenata šumarske politike koji bi na najbolji način zadovoljio specifične interese različitih tipova vlasnika. S obzirom da informacioni instrumenti šumarske politike, kao što su savjetodavna služba, mašinski krugovi, edukacija i sl., nisu u dovoljnoj mjeri razvijeni u analiziranim državama (izuzetak je donekle Slovenija), postoje značajne mogućnosti za njihovu primjenu, a samim tim i unaprijeđenje nacionalnih šumarskih politika u smislu boljeg zadovoljenja potreba vlasnika privatnih šuma za informacijama.
References
AVDIBEGOVIĆ, M., PEZDEVŠEK MALOVRH, Š. (2015): Sources of information for private forest owners – comparative analysis between Slovenia and Bosnia-Herzegovina. In: ŽIVOJINOVIĆ, I. et al. (ed): Concepts, methods and findings in forest ownership research in Europe. Mid-term Proceedings of the COST Action FP1201 Forest Land Ownership Changes in Europe: Significance for Management and Policy, FACESMAP, EFICEEC-EFISEE Research Report. University of Natural Resources and Life Sciences, Vienna (BOKU), 37-44.
BANKOVIĆ, S., MEDAREVIĆ, M., PANTIĆ, D., PETROVIĆ, N. (2009): The National Forest Inventory of the Republic of Serbia - the growing stock of the Republic of Serbia. In: RANKOVIĆ, N. (ed), Ministry of Agriculture FaWMotRoS, Forest Directorate, Belgrade, pp 244.
BOON, T.E., MEILBY, H. (2007): Describing management attitudes to guide forest policy implementation. Small-scale Forestry 6(1), 79-92.
BOON, TE., MEILBY, H. THORSEN, BJ. (2004): An Empirically Based Typology of Private Forest Owners in Denmark: Improving Communication Between Authorities and Owners. Scandinavian Journal of Forest Research 19(4), 45-55.
CORP, I. (2011): IBM SPSS Statistics for Windows. 20.0 edn. IBM Corp., Armon, New York.
EMTAGE, N., HERBOHN, J., HARRISON, S. (2007): Landholder Profiling and Typologies for Natural Resource–Management Policy and Program Support: Potential and Constraints. Environmental Management 40(3), 481-492.
FIELD, A. (2009): Discovering statistics using SPSS. 3rd edn. SAGE, Los Angeles.
FINLEY, AO., KITTREDGE, DB., STEVENS, TH., SCHWEIK, CM., DENNIS, DC. (2006): Interest in cross-boundary cooperation: identification of distinct types of private forest owners. Forest Science 52, 10-22.
GLÜCK, P., AVDIBEGOVIĆ, M., ČABARAVDIĆ, A., NONIĆ, D., PETROVIĆ, N., POSAVEC, S., STOJANOVSKA, M. (2010): The preconditions for the formation of private forest owners' interest associations in the Western Balkan Region. Forest Policy and Economics 12(4), 250-263.
GLÜCK, P., AVDIBEGOVIĆ, M., ČABARAVDIĆ, A., NONIĆ, D., PETROVIĆ, N., POSAVEC, S., STOJANOVSKA, M. (2011): Private forest owners in the Western Balkans - Ready for the formation of interest associations. In: Hasenauer H (ed) EFI Research Report 25, Institute EF, Joensuu, Finland, pp 234.
HAMUNEN, K. et al. (2014): Defining Peer-to-peer Learning – from an Old ‘Art of Practice’ to a New Mode of Forest Owner Extension? The Journal of Agricultural Education and Extension 21(4), 293-307.
HOGL, K., PREGERNIG, M., WEISS, G. (2005): What is new about new forest owners? A typology of private forest ownership in Austria. Small-scale Forest Economics, Management and Policy 4(3), 325-342.
HOSMER, DW., LEMESHOW, S. (2000): Applied logistic regression. 2nd edn. John Wiley & Sons, New York.
HUJALA, T., TIKKANEN, J. (2008): Boosters of and barriers to smooth communication in family forest owners’ decision making. Scandinavian Journal of Forest Research 23(5), 466-477.
KARPPINEN, H. (1998): Values and Objectives of Non-industrial Private Forest Owners in Finland. Silva Fennica 32(1), 43-59.
KUULUVAINEN, J., KARPPINEN, H., OVASKAINEN, V. (1996): Landowner Objectives and Nonindustrial Private Timber Supply. Forest Science 42(3), 300-309.
LEBAN, V. (2014): Efficiency analysis of forest owners associations in Slovenia and Germany. Master thesis, University of Ljubljana, Biotechnical Facutly, Department of Forestry and Renewable Forest Resources.
LÖNNSTEDT, L. (1997): Non‐industrial private forest owners' decision process: A qualitative study about goals, time perspective, opportunities and alternatives. Scandinavian Journal of Forest Research 12(3), 302-310.
MA, Z., KITTREDGE, D., CATANZARO, P. (2012): Challenging the Traditional Forestry Extension Model: Insights from the Woods Forum Program in Massachusetts. Small-scale Forestry 11(1), 87-100.
NI DHUBHÁIN, Á., COBANOVA, R., KARPPINEN, H., MIZARAITE, D., RITTER, E., SLEE, B., WALL, S. (2007): The Values and Objectives of Private Forest Owners and Their Influence on Forestry Behaviour: The Implications for Entrepreneurship. Small-scale Forestry 6(4), 347-357.
NI DHUBHÁIN, Á., MAGUIRE, K., FARELLY, N. (2010): The harvesting behaviour of Irish private forest owners. Forest Policy and Economics 12(7), 513-517.
PEZDEVŠEK MALOVRH, Š., (2010): Influence of institutions and forms of cooperation on private forest management. Doctoral dissertation, University of Ljubljana, Biotechnical Faculty, Department of Forestry and Renewable Forest Resources.
PEZDEVŠEK MALOVRH, Š., HODGES, DG., MARIĆ, B., AVDIBEGOVIĆ, M. (2011): Private forest owners expectations of interest associations: comparative analysis between Slovenia and Bosnia-Herzegovina. Šumarski list CXXXV(9-10):1-10.
PEZDEVŠEK MALOVRH, Š., NONIĆ, D., GLAVONJIĆ, P., NEDELJKOVIĆ, J., AVDIBEGOVIĆ, M., KRČ, J. (2015). Private Forest Owner Typologies in Slovenia and Serbia: Targeting Private Forest Owner Groups for Policy Implementation. Small-scale Forestry:1-18.
PEZDEVŠEK MALOVRH, Š., ZADNIK STIRN, L., KRČ, J. (2010): Influence of property and ownership conditions on willingness to cooperate. Šumarski list 134(3-4), 139-149.
RICKENBACH, M., ZEULI, K., STURGESS-CLEEK, E. (2005): Despite failure: The emergence of “new” forest owners in private forest policy in Wisconsin, USA. Scandinavian Journal of Forest Research 20(6), 503-513.
SCHMITHÜSEN, F., HIRSCH, F. (2010): Private forest ownership in Europe. In: (ed) Geneva Timber and Forest Study Paper 26, UNECE, Geneva, Switzerland, pp 110.
SCHUBERT, JR., MAYER, AL. (2012): Peer Influence of Non-Industrial Private Forest Owners in the Western Upper Peninsula of Michigan. Open Journal of Forestry 2(3), 150-158.
SMARS (2007): Relational databases from the Landowner register. Ljubljana.
WIERSUM, KF., ELANDS, BM., HOOGSTRA, M. (2005): Small-scale forest ownership across Europe: Characteristics and future potential. Small-scale Forest Economics, Management and Policy 4(1), 1-19.
ZIEGENSPECK, S., HÄRDTER, U., SCHRAML, U. (2004): Lifestyles of private forest owners as an indication of social change. Forest Policy and Economics 6(5), 447-45.
ŽIVOJINOVIĆ, I. et al. (2015): Forest Land Ownership Change in Europe. COST Action FP1201 FACESMAP Country Reports.
