Diverzitet i autekologija šumskih mrava u centralnoj Bosni i Hercegovini (Formicidae: Formica s. str.)

Autor(i)

  • Adi Vesnić Faculty of Sciences University of Sarajevo
  • Rifat Škrijelj Faculty of Sciences University of Sarajevo
  • Sadbera Trožić-Borovac Faculty of Sciences University of Sarajevo

DOI:

https://doi.org/10.54652/rsf.2015.v45.i1.96

Ključne riječi:

Formica, wood ants, Bosnia, coniferous forests, conservation

Sažetak

UDK: 595.796(497.6)

Šumski mravi iz podroda Formica imaju važnu ulogu u ekologiji četinarskih šuma.
Poseban značaj imaju vrste iz grupe Formica rufa. Kolonije imaju veliku biomasu, sa
promjerom većim od dva metra. Vrste Formica rufa i Formica polyctena su ekološki
vezane za šume smrče i jele. Biološki podaci o vrstama Formica rufa i F. polyctena u
Bosni i Hercegovini su na nivou faunističkih podataka.
U radu su prezentirani podaci o diverzitetu šumskih mrava u Bosni i Hercegovini. Prvi
nalaz vrste Formica truncorum Fabricius, 1804 sa područja Duboštice prijavljen je za
Bosnu i Hercegovinu. Ukupan broj vrsta iz podroda Formica u fauni podignut je na
pet. Istraživanjem lokaliteta u centralnoj Bosni utvrđeno je prisustvo vrste Formica
rufa Linnaeus, 1761 na planinama Trebević, Ozren i Perun. Formica polyctena
sakupljena je samo na planini Čemerska.
Rad ima za cilj analizu diverziteta podroda Formica i populacione strukture vrsta
Formica rufa i F. polyctena. Na osnovu morfometrijskih pokazatelja izvršena je
diferencijacija blisko srodnih vrsta Formica rufa i F. polyctena. Populacija vrste
Formica rufa podijeljena je prema stepenu dlakavosti na dva fenotipa. Uzorci
identificirani kao tipski fenotip Formica rufa prema stepenu dlakavosti su na donjoj
granici raspona dlakavosti specifičnog za vstu. Na osnovu intenziteta dlakavosti u
populaciji Formica rufa se izdvajaju intermedijerni fenotipovi. Uzorci Formica rufasa podprosječnim brojem dlaka imaju osobine opisanog hibrida Formica rufa x polyctena ili dlakavog fenotipa Formica polyctena.
Diskriminantnom funkcijom uzorci manje dlakavog fenotipa Formica rufa nisu
izdvojeni u poseban klaster. Na osnovu simpatričnog prostornog rasporeda pronađenih
fenotipova bez geografske agregacije najvjerovatnije je riječ o ekomorfima. Na
istraživanom području centralne Bosne nizak stepen urbanizacije i minimalni turistički
kapaciteti nisu prepoznati kao osnovini faktori rizika za šumske mrave.

References

AGOSTİ, D., COLLİNGWOOD, C. A. (1987): A provisional list of the Balkan ants (Hym. Formicidae) with a key to the worker caste. II. Key to the worker caste, including the European species without the Iberian.

AGOSTİ, D., COLLİNGWOOD, C. A. (1987): A provisional list of the Balkan ants (Hym. Formicidae) and a key to the worker caste. I. Synonymic list.Mitteilungen der Schweizerischen Entomologischen Gesellschaft, 60, 51-62

AGOSTİ, D., SCHULTZ, T., MAJER, J. D. (Eds.). (2000). Ants. Smithsonian Instiution Press.

BRAČKO, G. (2006): Review of the ant fauna (Hymenoptera: Formicidae) of Croatia. Acta entomologica slovenica, 14, 2.

BRAČKO, G. (2007): Checklist of the ants of Slovenia (Hymenoptera: Formicidae). Natura Sloveniae, 9(1), 15-24.

COLLİNGWOOD, C. A. (1979): The Formicidae (Hymenoptera) of Fennoscandia and Denmark. Scandinavian Science Press.

COLLİNGWOOD, C. A., AGOSTİ, D. (1986): Taxonomy and zoogeography of the Formica rufa species group. In Supplement to the Workshop “Taxonomy and Zoogeography of the Formica rufa Species Group” Held at the 10th International Congress of IUSSI, Munich.

CZECHOWSKİ, W. (1996): Morphometric Characteristics of Formica polyctena Foerst. and Formica rufa L.(Hymenoptera, Formicidae) from the Gorce Mts. InAnnales Zoologici (Vol. 46, pp. 125-141).

GÖSSWALD, K. (1981): Artunterschiede der Waldameisen in Aussehen, Lebensweise, Organisation, Verhalten, Nest- und StraOenbau, Okologie und Verbreitung. Merkblatter zur Waldhygiene, 1:1-32.

KARAMAN, M. (2004): Checklist of known species of ants (Hymenoptera, Formicidae) in the fauna of Montenegro. Natura Montenegrina, 3, 83-92.

LUTERŠEK, D. (1970). Mravlja fauna Igmana sa naročitim osvrtom na privredno važne vrste. Radovi šumarskog fakulteta i instituta za šumarstvo u Sarajevu, 12(4 – 6).

PETROV, I. (2006). Ants of Serbia. Serbian Academi of Sciences and Arts. Department of Chemical and Biological Sciences 4, 1-133.

RADCHENKO, A. (2015). Fauna Europaea: Hymenoptera, Formicidae. Fauna Europaea version 2.6.

SEİFERT, B. (1991): The phenotypes of the Formica rufa complex in East germany. Abhandlungen und Berichte des Naturkundemuseums Görlitz, 65, 1-27.

SEİFERT, B. (2007). Die Ameisen Mittel-und Nordeuropas (pp. 204-320). Tauer: Lutra Verlags-und Vertriebsgesellschaft.

SEİFERT, B. (1992): Formica nigricans Emery, 1909 – an ecomorph of Formica pratensis Retzius, 1783 (Hymenoptera, Formicidae). — Entomol. Fennica 2: 217–226.

THOR, G., (1998): Red-listed lichens in Sweden: habitats, threats, protection, and indicator value in boreal coniferous forests. Biodiversity and Conservation, 7(1), 59-72.

VESNİĆ, A. (2011): Revised systematic list of ants of Bosnia and Herzegovina. In: Lelo, S. (ed.): Fauna of Bosnia and Herzegovina – A biosystematic review. 7th amended and updated internal edition of Society for Inventarisation and protection of animals, Ilijaš, Canton Sarajevo, pp: 205-207.

Downloads

Objavljeno

01. 06. 2015.

How to Cite

Vesnić, A. ., Škrijelj, R. ., & Trožić-Borovac, S. . (2015). Diverzitet i autekologija šumskih mrava u centralnoj Bosni i Hercegovini (Formicidae: Formica s. str.). Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu, 45(1), 87–102. https://doi.org/10.54652/rsf.2015.v45.i1.96

Most read articles by the same author(s)