KARAKTERISTIKE MEDONOSNE PČELE (Apis mellifera L.) NA PODRUČJU UNSKO–SANSKOG KANTONA
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2006.v36.i1.187Ključne riječi:
medonosna pčela, kubitalni indeks, genetski materijal, matica, kranjska pčelaSažetak
UDK 638.12(497.6)
Rad je prikaz rezultata mjerenja dužine rilice, kubitalnog indeksa kod medonosne pčele Apis melifera L. i intervjua sa vlasnicima šest pčelinjaka Unsko-sanskog kantona. Odabrani parametri su relevantni za utvrđivanje podvrste ili pasmine medonosne pčele koja se uzgaja na ovom području, a to je ujedno i cilj rada. Na osnovu rezultata dužine rilice koja se kreće u intervalu od 6,30 do 7,00 mm, sa prosječnom dužinom od 6,56 mm, zaključuje se da je ovo kranjska pčela Apis mellifera carnica (POLLMAN, 1879). Vrijednosti kubitalnog indeksa kreću se u intervalu od 2,20 do 3,00 mm, sa prosjekom od 2,63 mm što je takođe svojstveno kranjskoj pčeli.
Uslijed različitog porijekla matica, kao nasadnog materijala, rezultat je nehomogen genetski sastav pčela koje se uzgajaju na šest analiziranih pčelinjaka na području Unsko-sanskog kantona. Opći ekološki uvjeti (klima, vegetacija) u buduć- nosti će omogućavati prespektivan razvoj pčelarstva na ovom području. Ono bi zahtijevalo kontrolu unosa matica radi sprečavanja zaraznih oboljenja koja još nisu prisutna na ovom prostoru. Upoređujući rezultate dobivene u ovom radu sa rezultatima dobivenim na prostoru Kantona Sarajevo, zapaže se da je nasadni materijal sa Unsko- sanskog kantona manje nehomogen.
References
Cybis Electronik & Data AB. (2004): Austrian scientist Friedrich Ruttner he also developed a method for classifying bees by using the cubital index… 1 to above 3, Apis mellifera mellifera having the lowest value and… http//www.cybis.se/alltxt/bees/bees.htm
ĆERIMAGIĆ, H., SAVIĆ, R. (1991): Pčelarstvo. 7. dopunjeno i prerađeno izd. Zadru- gar, Sarajevo.
DOGELJ, V. A. (1961): Zoologija beskičmenjaka. Naučna knjiga, Beograd.
Dominiković, Z., Brence-Lazarus, T., Bubalo, D., Dražić, M., Kezić, N. (1997): Program gojidbenog stvaranja pčela u R Hrvatskoj. Hrvatski stočarski selekcioni centar, Zagreb.
KONING, R.E. (1994): “Honeybee Biology”. Plant Physiology Website. Http://plantphys.info/plants-human/bees/bees.html
LAKUŠIĆ, R., PAVLOVIĆ, D., ABADŽIĆ, S., GRGIĆ, P.: Prodromus biljnih zajednica Bosne i Hercegovine. Biološki institut Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 1978.
MATONIČKIN, I.: Beskralježnjaci: biologija viših avertebrata. 2. izd. Školska knjiga, Zagreb.,1991, 294-300
MATONIČKIN, I., HABDIJA, I., DURBEŠIĆ, P., ERBEN, B., PRIMC, B. (1986): Praktikum iz avertebrata. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu.
MATONIČKIN, I.,: Životinje: velika ilustrovana enciklopedija. Mozaik knjiga, Zagreb, 2001, 573-574
PECHENIK, J. A. (1996): Biology of the Invertebrates. WCB McGraw-Hill, Boston etc., 404-405
POTURAK, S. (2000): Biotaksonomske odlike medonosne pčele na području Kantona Sarajevo: diplomski rad. Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo.
POKLUKAR, J., KEZIĆ, N., PECHHACKER, H. (1994): Cubital index and behavioural characteristic of the honey bee Apis mellifera carnica. Apidologie, 5 (25): 194- 495.
POKLUKAR, J., KEZIĆ, N., PECHHACKER, H. (1995): Cubital index of honeybee workers (Apis mellifera carnica) of three different origins on three different locations. Apidologie, 21-23.
STANIMIROVIĆ, Z., SOLDATOVIĆ, B., VUČINIĆ, M. (2000): Biologija pčela. Medicinska knjiga, Beograd.
