Makrozoobentos kao determinanta ekološkog statusa rijeke Bosne
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2015.v45.i1.94Ključne riječi:
biotic index, BMWP index, Water Framework Directive, freshwater ecosystemSažetak
UDK: 574.587(282.249 Bosna)
Rijeka Bosna je u prošlosti bila istraživana sa aspekta stupnja degradacije i analize abiotskih i biotskih parametara (Kaćanski et. al 1980, Jerković et al. 1987, Trožić-Borovac, 2002). Dosadašnji podaci ukazivali su na prisutno i permanentno zagađenje prisutnih tačkastih i difuznih izvora. U vrijeme aplikacije odredbi Okvirne direktive o vodama i na području Bosne i Hercegovine, veće rijeke, kao što je rijeka Bosna, prerdstavljaju poseban problem. Materijal za rad predstavlja sintezu dosadašnjih podataka (1999-2010 god.) o kvalitativno-kvantitativnom sastavu makrozoobentosa rijeke Bosne na sedam lokaliteta (Rimski most do nizvodno od ušća Lašve). Ukupno je analizom obuhvaćeno 390 uzoraka. Metodologija uzorkovanja je multi-habitat ali nije zahvatila sredinu korita uslijed velike dubine.
Primjenjeni su saprobni indeks (Pantle & Buck, 1955) i BMWP indeks, a kao podloga za utvrđivanje korelacije u ocjeni ekološkog stanja istraživanog dijela vodotoka rijeke Bosne.
U analizi je primjenjen Bray-Curtis indeks sličnosti ili različitosti za uzorke makrozoobentosa.
Rezultati rada ukazuju na najveću raznovrsnost u sastavu makrozoobentosa na lokalitetu Rimski most (36 takse), a najmanja na lokalitetu Bosne uzvodno od ušća Ljubine (12 taksa). Najveće učešće skupina Ephemeroptera, Plecoptera i Trichoptera (EPT) konstatovano je takođe u uzorcima na lokalitetu Rimski most (18) što ovaj lokalitet i prema primjeni klastera Bray-Curtis izdvaja od svih ostalih lokaliteta. Po sličnim abiotičkim uvjetima i sastavu makrozoobentosa grupisani su lokaliteti koji su prostorno bliski. Najveći stupanj sličnosti pokazuju uzorci rijeke Bosne na lokalitetu poslije ušća Zgošće, uzvodno od ušća Lašve i nizvodno od ušća Lašve).
Primjenjeni indeksi u ocjeni ekološkog stanja rijeke Bosne, a na osnovu sastava makrozoobentosa, poakazuju veliku povezanost (R2= 0, 706).
Za oba indeksa se mora istaknuti, da svojim vrijednostima ukazuju na dva mjesta pojačanog zagađenja. Rijeka Bosna poslije ušća Miljacke (lokalitet uzvodno od ušća Ljubine) predstavlja mjesto najvećeg stresa za ovaj akvatični ekosistem, koji narušava ekološke prilike, a takav status se zadržava ili pogoršava do samog ušća u rijeku Savu. Drugi lokalitet pojačanog zagađenja ali manjeg intenziteta je na lokalitetu Bosne poslije ušća Zgošće. Manja revitalizacija abiotskih prilika rezultat je pojačanog protoka i proširenja korita na lokalitetu Bosne nizvodno od Visokog. Ovakve abiotske prilike i utok pritoka sa većim stupnjem kvaliteta vode (Ribnica, Lašva, Krivaja) rezultiraju povećanje raznovrsnosti makrozoobentosa. BMWP indeks ima veliku vrijednost za uzorke makrozoobentosa Bosne poslije ušća Lašve, što je posljedica direktnog utoka rijeke Lašve i drifta organizama. Rijeka Bosna zahtijeva poseban metodološki pristup u analizi sastava hidrobionata, na osnovu kojih će se i objektivnije moći ukazati na najadekvatniji pristup upravljanju.
Dobiveni rezultati ipak potvrđuju potrebu primjene više indeksa u ocjeni ekološkog stanja tekućica, ali i neophodnost uskalađivanja dosadašnjih podataka o sastavu makrozoobentosa i dopuna podataka sa podacima čitavog presjeka korita rijeke.
References
ARMITAGE, P. D., MOSS, D.,WRIGHT, J. F., AND FURSE M. T. (1983). The performance of a new biological water quality score system based on macroinvertebrates over a wide range of unpolluted running-water sites,Water Research, vol. 17, no. 3, pp. 333–347.
BRAY, J. R. AND J. T. CURTIS. (1957). An ordination of upland forest communities of southern Wisconsin. Ecological Monographs 27:325-349.
BRUNDIN, L. 1983. The larvae of Podonominae (Diptera: Chironomidae) of the Holarctic region - Keys and Diagnoses. Ent. Scan. Suppl. 19. 23-31.
CAIRNS, J. & PRATT, J. R. (1993). A history of biological monitoring using benthic macroinvertebrates. In Rosenberg, D. M. & V. H. Resh (eds), Freshwater Biomonitoring and Benthic Macroinvertebrates. Chapman and Hall, New York: 10–27.
FREUDE, H., K.W. HARDE & G.A. LOHSE 1971. Die Käfer Mitteleuropas. Band 3. Goecke & Evers, Krefeld, 157 pp.
FURSE, M., D. HERING, O. MOOG, P. VERDONSCHOT, R. K. JOHNSON, K. BRABEC, K. GRITZALIS, A. BUFFAGNI, P. PINTO, N. FRIBERG, J. MURRAY-BLIGH, J. KOKES, R. ALBER, P. USSEGLIO-POLATERA, P. HAASE, R. SWEETING, B. BIS, K. SZOSZKIEWICZ, H. SOSZKA, G. SPRINGE, F. SPORKA & I. KRNO (2006). The STAR project: context,objectives and approaches. Hydrobiologia 566: 3–29.
HELLAWELL, J. M. (1977). Change in natural and managed ecosystems:detection, measurement and assessment. Proceedings of the Royal Society of London. Series B: Biological Sciences 197: 31–35
HYNES, H.B.N. 1977. A Key to the adults and nymphs of the British Stoneflies (Plecop-tera). With notes on their Ecology and Distribution. Freshwater Biological Association. Scientific Publication No.7, 90 pp.
ILLIES, J. 1955. Steinfliegen oder Plecoptera. In: Dahl, F. (ed.). Die Tierwelt Deutschlands und der angrenzenden Meeresteile 43, 1-150.
JERKOVIĆ, L., KAĆANSKI, D, BLAGOJEVIĆ, S., HAFNER, D., MARINKOVIĆ-GOSPODNETIĆ, M., TANASIJEVIĆ, M., VAGNER, D., KOSORIĆ, Đ., KAPETANOVIĆ, N. (1987). Biološke karakteristike vodenih ekosistema (Sarajeva i okoline). Elaborat. Prirodno-matematički fakultet Sarajevo.
KAĆANSKI, D., ABADŽIĆ, S., STILINOVIĆ, S., BLAGOJEVIĆ, B., HAFNER, D., MARINKOVIĆ-GOSPODNETIĆ, M., TANASIJEVIĆ, M., VAGNER, D., KOSORIĆ, Đ., KAPETANOVIĆ, N. (1980). Biološki aspekt degradacije kvaliteta vode ekosistema rijeke Bosne. Elaborat. Biološki Institut Univerziteta u Sarajevu.
KAZANCI, N. , TÜRKMEN, G., EKINGEN, P., AND BAŞÖREN, Ö. (2013). Preparation of a biotic index (Yeşilırmak-BMWP) for waterquality monitoring of Yeşilırmak River (Turkey)by using benthic macroinvertebrates. Review of Hydrobiology 6,1: 1-29
KOSEL, V. 1989a. Malostetinavce (Oligochaeta) vo vodohospodarskej praxi (Oligochaets in water management). Informacny bulletin, III. determinacny kurz makrozoobentosu, Dolni Vestonice 1989, 14-24.
KOŠEL, V. 1989b. Pijavice (Hirudinea) a ich využitie v bioindikácii saprobity (Leeches (Hi-rudinea) and their application in bioindication of saprobity). In: Hodnocení bentosu tekoucích vod. MLVD ČSR, Praha, 45-60. (In Slovak)
PANTLE, R., BUCK, H. (1955). Die Biologishe Uberwaschung der Gewasserund die Daestellung der Ergebnisse. GWF, 96, 603 pp.
PAPIĆ, M. (2012). Primjenjena statistika u MS-Excelu, Naklada Zoro, Zagreb
REYNOLDSON, T.B. 1978. A key to the British species of Freshwater Triclads (Turbellaria, Paludicola). Freshwater Biological Association. Scientific Publication No. 23, 26 pp.
STUDEMANN, D., P. LANDOLT, M. SARTORI, D. HEFTI & I. TOMKA 1992. Ephemeroptera. In: Schweizerische Entomologische Gesellschaft (ed.). Insecta Helvetica – Fauna. Bd. 9, 173 pp.
ŠENK, F. (1956). Faunističko-ekološka ispitivanja izvorskog dijela rijeke Bosne.Acta ichtyologica Bosniae and Herzegovinae, 2:29-61.
TROŽIĆ-BOROVAC, S. (2002). Istraživanje makroinvertebrata bentosa rijeke Bosne i pritoka u ocjeni kvaliteta vode. Doktorska disertacija. Prirodno-matematički fakultet Sarajevo.
URBANIČ, G. 2012. Hydromorphological degradation impact on benthic invertebrates in large rivers in Slovenia. Hydrobiologya. doi:10.1007/s10750-012-1430-4
WARINGER, J. & W. GRAF 1997. Atlas der österreichischen Köcherfliegenlarven unter Einschluß der angrenzenden Gebiete. Facultas Universitätsverlag, Wien, 286 pp.
