Prilog poznavanju entomofaune šuma BiH
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.1966.v14.i5.447Sažetak
Entomofauna naših krajeva malo je obrađena. Tek posljednjih decenija pojavljuju se sve češće radovi naših autora iz ove naučne oblasti, dok su skoro svi raniji radovi predstavljali rezultate istraživanja stranih naučnih radnika. Entomofauna šumskih staništa poseban je problem koji, iako spada u Okvire opštih entomoloških istraživanja, posebno interesuje šumarstvo, naročito danas, kada sazrijevaju i kod nas savremena shvatanja o potrebi i neophodnosti tipoloških istraživanja naših šumskih staništa. U okviru ovih, a u komponenti zoocenoloških istraživanja, entomofauna, kao i ostala artropodma fauna, zauzima vidno mjesto, jer se javlja s jedne strane kao potencijalni ili stvarni faktor štete, a s druge strane kao mogući faktor regulacije štetočina u šumi. Osim toga, poznavanje entomofaune predstavlja jednu od važnih komponenata koja ukazuje na karakter samog staništa i njen kvalitet u odnosu na dominrajuću vrstu drveća. Sa gledišta zaštite šuma ova ispitivanja treba da osvijetle jedan dio kompleksne problematike raznolikih šumskih staništa u odnosu na artropodnu i, posebno, na faunu insekata, a sa ciljem unapređenja rezistencije šumskih sastojina prema štetnim šumskim insektima. Iz detaljnog poznavanja entomofaune staništa proizlaze mogućnosti preventivnih metoda zaštite šuma, a posebno mogućnosti primjene bioloških metoda kako u preventivi tako i u terapiji zaštite šuma. Na raznim lokalitetima Bosne i Hercegovine otpočelo je prikupljanje insekata već 1951. godine, no taj rad na prikupljanju nije bio sistematski, nego se uz druge stručne radove na terenu povremeno obratila pažnja i insektima. 1954. godine otpočelo se već sa izvjesnim sistemom na prikupljanju insekatske faune insekata na terenima Svatovca kraj Tuzle, na staništima bora i hrasta. Po osnivanju fakultetske domene »Igman«, između ostalih istraživačkih radova koji su vršeni od strane nastavnog osoblja Fakulteta, posvetila se odgovarajuća pažnja i fauni insekata domene. 1961, godine, po odobrenju kredita za temu „Entomofauna BiH", sačinjen je plan istraživanja faune insekata i sistematski rad na tome zadatku otpočeo je u prašumskom rezervatu Perućica.
References
Apfelbeck,. V.: Izvješće o biološkim studijama obzirom na potkormjake (Ipidae) u bosanskim crnogoricama. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu BiH, knj. XXVIII, sv. 3 i 4, Sarajevo, 1917.
Escherich, K.: Die Forstinsekten Mitteleuropas, Bd II-III Berlin 1931.
Fitze, K.: Proučavanje bionomije potkornjaka i njihovo suzbijanje. Izveštaji Inst. za šumarstvo i drv. industr. NRBiH Sarajevo God 57 58 59, 60
Fitze, K.: Potkornjaci (Scolytidae) na četinarima u bazenu Krivaje. Sarajevo, 1958. (Manuskript).
Georgijević, E.: Insekti štetočine drveta utvrđeni ma lokalitetima u BiH Narodni šumar, sv. 9—10. Sarajevo, 1959.
Georgijević, E, B a ti nie a, J„ Luteršek, D.: Borovi savijači u BiH. Zaštita bilja, br. 60. Beograd, 1960.
Georgijević, E., Fice, K., Vaclav, V.: Prilog poznavanju štetnih insekata na mekim Lišćarima u NRBiH. Radovi šumarskog fakulteta d In statuta za šumarstvo u Sarajevu. God. VI br. 6. Sarajevo, 1961.
Georgijević, E.: Dendrophagus crenatus Payk. in der Soz. Rep. Bosnien—Herzegowina. Reichenbachia. Bd. 3. Nr. 14. Dresden, 1964.
Knotek, J.: Scolytidae koje su sada poznate iz Bosne i Hercegovine Glasnik Zem. muzeja u BiH.. knjiga I. Sarajevo, 1892.
Ganglbauer, L.: Bestimmungs-Tabelle der europäischen Coleopteren Wien, 1881.
Koch, M.: Wir bestimmen Schmetterlinge. Bd. I—II. Radebeul—Berlin, 1955.
Kovačević. Ž.: Primijenjena entomologija. Knjiga II i III. Zagreb, 1952. i 1956. 13. Langchhofer, A.: Potkornjaci Hrvatske (Scolytidae Croatiae). Šumarski list, god. XXXIV, br. 314. Zagreb, 1915.
Mikšić, R., Mikšić, S.: Prilog poznavanja sastava faune Cerambicida NR Bosne i Hercegovine. Zaštita bilja, br. 33. Beograd, 1956.
Mikšić, R.: Scarabaeidae Jugoslavie. I—II—III. Sarajevo, 1958, Beo grad, 1962, Sarajevo, 1965.
Reitter. E.: Fauna Germanica I—V. Stuttgart, 1916.
Živojinović, S.: Šumarska etnomologija. Beograd, 1948.
