UTVRÐIVANJE BONITETNE DISPOZICIJE STANIŠTA IZDANAČKIH ŠUMA BUKVE NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2007.v37.i1.184Ključne riječi:
izdanačka šuma bukve, bonitetna dispozicija, Chapman-Richardova funkcijaSažetak
UDK 630*54:582.632.2(497.6 Sarajevo)
U radu je predstavljen metodski pristup utvrđivanja bonitetne dispozicije staništa izdanačkih šuma bukve na području Kantona Sarajevo.
Kao primarna naučna građa poslužili su podaci premjera izdanačkih šuma bukve na ovom području koji su obavljeni u toku 2005 i 2006 godine. Za izravnanje visina testiran je veći broj funkcija koje najbolje simuliraju razvojne tendencije sastojina. Izračunate srednje vrijednosti visina po debljinskim stepenima izravnate su primjenom Chapman- Richardove funkcije koja u odnosu na ostale testirane funkcije daje najprihvatljivije izravnanje i najbolje statističke parametre. Istom funkcijom izravnata je gornja i donja granica variranja visina ( H ± t × Sh ).Na taj način je utvrđen pojas ukupnog variranja visina koji je podijeljen na pet jednakih dijelova koji predstavljaju relativne bonitetne klase. Tako je za svaku sredinu bonitetne klase utvrđen matematički model za procjenu boniteta staništa. Nakon toga, utvrđen je matematički model za izračunavanje parcijalnih relativnih boniteta za svaki par izmjerenih ili izračunatih podataka (D1,3 i H ili Dsi Hs).
References
ASSMANN, E : (1967): Bonitierungssysteme und Ertragsprognosen. Mittl. D. Forstl. Bund. Versuchsanstalt Wien 77, 45-75.
BALIĆ, B. (2003): Model rasta i prirasta jednodobnih nenjegovanih šumskih zasada bijelog bora (Pinus sylvestris L.) na karbonatnim supstratima u Bosni. Magistarski rad, mnsc. Šumarski fakultet Sarajevo.
BALIĆ, B. (2003): Bonitiranje jednodobnih zasada bijelog bora (Pinus sylvestris L.) na karbonatnim supstratima u Bosni. Zbornik radova šumarstvo i hotrikultura Šumarskog fakulteta u Sarajevu, str. 129-141.
CLUTTER, J. L; FORSTN, J. C; PINEAAR, L. V; BRISTER, G. H; BAILEY, R.L. (1983): Timber management: A quantitative aproach. John Wiley, New York S. 0-333.
GADOW, V. K., (1992): Ein Wachstums- und Ertragsmodell für die Fortschreibung von Bestandesparametern. In: Preuhsler,T., Röhre, H., Utschig, H. u. Bachmann, M. (Hrsg.): Festschrift zum 65. Geburstag von Prof. Franz; Lehrstuhl f.Waldwacstumskunde, Universität München: 75-83.
GADOW V. K. (2005): Waldwachstum. Beilage zur Vorlesung für das Sommersemester 2000. Institut für Forsteinrichtung und Ertragskunde, Göttingen.
LOJO, A. (2000): Taksacione osnove za gazdovanje šuma pitomog kestena (Castanea sativa L.) u Cazijskoj krajini. Magistarski rad. mnsc. Šumarski fakultet Sarajevo.
KRAMER, H. (1964 a): Bonitierungsmaßstäbe in der Forstwirtschaft FHW, S. 8-12
KRAMER, H. & AKÇA, A. (1995): Leitfaden zur Waldmeβlehre. J.D.Sauerländer´s Verlag, Franfurt am Main.
MIRKOVIĆ, D. & BANKOVIĆ, S. (1993): Dendrometrija. Beograd.
NAGEL, J. (1985): Wachstumsmodell für Bergahorn in Schleswig-Holstein. Dissertation, Göttingen S. 0-124.
PRANJIĆ, A. & LUKIĆ, N. (1997): Izmjera šuma. Sveučilište u Zagrebu. Šumarski fakultet. Zagreb.
ROJO, A. & MONTERO, G. (1996): El pino Silvestre en la Sierra de Guadarrama. Ministerio de Agriculture, Pesca y Alimentacion, Madrid: S. 293.
SCHRÖDER, J., GADOW, V. K. (1995): Zum Höhenwachstum von Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Fra. in Katalonien, Forstarchiv 66, 214-217 s, Institut für Forsteinrichtung und Ertragskunde, Göttingen.
WENK, G., ANTANAITIS, V., ŠMELKO, Š. (1990): Waldertragslehre, Deutscher Landwirtschaftsverlag Berlin GmbH, Berlin.
