Uticaj mehaničkih oštećenja kore na zapreminski prirast stabala
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2019.v49.i1.28Ključne riječi:
Mechanical tree bark damage, tree volume incrementSažetak
UDK: 630*232:582.475(497.6)
Poznato je da mehanička oštećenja stabala, koja nastaju pri izvođenju sječa i izvlačenju drvne mase iz šume, imaju višestruko negativne posljedice po kvalitet zalihe i zdravstveno stanje šuma kao i zapreminski prirast. U Bosni i Hercegovini značajnih mjerenja gubitaka u veličini zapreminskog prirasta usljed oštećivanja stabala nije bilo. U ovom radu je utvrđivanje uticaja mehaničkih oštećenja na veličinu zapreminskog prirasta stabala postavljeno kao cilj istraživanja. Pri tome su korišteni originalni podaci snimanja provedenog tokom II državne inventure šuma na velikim površinama (NFI) u Bosni i Hercegovini (2006-2009). U obzir su uzete sve dostupne visoke šume proizvodnog karaktera. Ove šume zauzimaju ukupnu površinu od 1.329.500 ha.Zapreminski prirast krupnog drveta, po grupama vrstama drveća, svih dostupnih visokih šuma proizvodnog karaktera u BiH, prema snimljenim podacima, prikazan je u tabeli 1.
Za potrebe ovog istraživanja, iz podataka snimljenih tokom druge NFI, u uzorak je odabrano 18.546 stabala premjernih na detaljnim plohama (svaka četvrta) na kojima je, među ostalim podacima, izmjeren 10-godišnji debljinski prirast stabala i vršena evidencija značajnih mehaničkih oštećenja (LOJO et al., 2008).
Evidentirana mehanička oštećenja stabala na primjernim plohama razvrstavana su na sljedeće tipove oštećenja:
0 - neoštećeno stablo
1 - mehanički oštećeno stablo (kriterij - II uzgojno-tehnička klasa)
2 - mehaničko oštećeno stablo (kriterij - III uzgojno-tehnička klasa)
U analizama podataka primjenjena je višefaktorijalna analiza varijanse, gdje su kao nezavisne kategorijske varijable uzete grupe vrsta drveća (četinari i lišćari) i tip mehaničkog oštećenja, da bi se izbjegao jak uticaj prsnog prečnika stabala (DBH) na veličinu zapreminskog prirasta stabla, ovaj faktor (DBH) je uključen kao kovarijabla u analizu. Rezultati su prikazani u tabeli 3, a značaj pojedinih tipova oštećenja kore debala stabala je prikazan u tabeli 4 i grafikonu 1,
Od ukupnog broja stabala njih 2.635 ili 14,21% je bilo mehanički oštećenih. S obzirom da je riječ samo o značajnim oštećenjima možemo konstatovati da je ovo izuzetno veliki udio.
Utvrđena je direktna zavisnost između značajnih oštećenja kore debla i veličine zapreminskog prirasta pojedinačnih stabala. Zapreminski prirast oštećenih stabala je manji od 4,9 % (tip 1) do 19.4% (tip 2), u odnosu na neoštećena stabla (tabela 6).
To rezultira ukupnim gubitkom od oko 200.000 m3/god. Na ukupnoj površini visokih šuma proizvodnog karaktera u BiH, što pri aktuelnim prosječnim cijenama drvnih sortimenata predstavlja finansijski gubitak, samo po osnovu prirasta, od oko 18 mil. BAM.
Mehanička oštećenja stabala imaju višestruki negativan utjecaj koji se ogleda u smanjenju vitaliteta, poduktivnosti i vrijednosti stabala ali i drugih komponenti šumskog ekosistema. Ipak, ovom veoma bitnom i složenom problemu u bosanskohercegovačkoj šumarskoj praksi i nauci nije, nažalost, posvećena adekvatna pažnja.
Mehanička oštećenja stabala predstavljaju neizbježan rizik pri primjeni propisanih sistema gazdovanja i primjenjivanih tehnologija iskorištavanja šuma. Međutim, neophodno je i isplativo poduzeti sve moguće mjere, koje bi rezultirale njihovim smanjivanjem, te povećanjem prirasta, kvaliteta i vrijednosti stabala u budućnosti.
References
ATHANASSIADIS, D. (1997): Residual stand damage following cut-to-length harvesting operations with a farm tractor in two conifer stands. Silva Fennica 31(4): 461- 467.
BAADER, G. (1956): Damage by game in Rheinland-Pfalz and the possibilities to minimize it. Allgemine Forest Jagdztg 127: 233–240.
BETTINGER, P., KELLOGG, L.D. (1993): Residual stand damage from cut-to-length thinning of second-growth timber in the Cascade Range of western Oregon. Forest Product Journal 43: 59–64.
BOX, G.E.P., COX, D.R. (1964): An Analysis of Transformations. Journal of the Royal Statistical Society, Series B (Methodological) 26 (2):211-252.
ISOMÄKI, A., KALLIO, T. (1974): Consequences of injury caused by timber harvesting machines on the growth and decay of spruce (Picea abies (L) Karst.) Acta Forestalia Fennica 136: 1-25.
HALILOVİĆ, V., MUSIĆ, J., KNEŽEVIĆ, J., ŠARIĆ, M., BALIĆ, B., BALLIAN, D. (2020): Research of mechanical damage of fir trees and other trees species during exploitation – Case Forestry „Glamoč“. Šumarski list 3-4, pp 149-158.
KARDELL, L. (1978): Damage caused by tractors and losses in tree growth – an analysis of 10-year long study. Svenska Skogsvårdsföreningens Tidskrift76:305–322.
KNEŽEVIĆ, J., GURDA, S., MUSIĆ, J., HALILOVİĆ, V., SOKOLOVIĆ, DŽ., BAJRIĆ, M. (2018): The Impact of Animal Logging on Residual Trees in Mixed Fir and Spruce Stands. South-east European Forestry 9 (2): 107-114.
KRPAN, A. P. B., PETREŠ, S., IVANOVIĆ, Ž.(1993): Neke fizičke štete u sastojini, posljedice i zaštita. Glasnik za šumske pokuse, Posebno izdanje 4: 271–279.
LIMBECK–LILIENAU, B. (2003): Residual stand damage caused by mechanized harvesting systems. In: Proceedings of the Austro2003 meeting: High Tech Forest Operations for Mountainous Terrain. CD ROM. Limbeck-Lilienau, Steinmüller and Stampfer (editors). October 5-9, 2003, Schlaegl – Austria. 11 p.
LOJO A., BALIĆ B., MEKIĆ F., BEUS V., KOPRIVICA M., TREŠTIĆ T., MUSIĆ J. ČABARAVDIĆ A., HOČEVAR M. (2008): Metodika druge inventure šuma na velikim površinama u Bosni i Hercegovini. Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Posebna izdanja br. 20 (1):1-156.
MÄKINEN,H., HALLAKSELA,A-M., ISOMÄKI, A. (2007): Increment and decay in Norway spruce and Scots pine after artificial logging damage. Canadian Journal of Forest Research37(11): 2130-2141.
MARTINIĆ , I.(1991): Oštećenje sastojine pri obaranju stabala, izradi i privlačenju drva. Šumarski list 1-2:33-47.
MARTINIĆ, I. (2000): Koliko smo blizu ekološki prihvatljivoj uporabi mehanizacije u šumarstvu? Šumarski list 1-2:3-13.
MATIĆ, V., DRINIĆ, P., STEFANOVIĆ, V., ĆİRIĆ, M., BEUS, V., BOZALO, G., GOLIĆ, S., HAMZIĆ,U., MARKOVIĆ, LJ., PETROVIĆ, M., SUBOTIĆ, M., TALOVIĆ, N., TRAVAR, J. (1971): Stanje šuma u Bosni i Hercegovini prema inventuri šuma na velikim površinama u 1964-1968. godini. Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo u Sarajevu, Posebna izdanja broj 7: 1-639.
MENG, W. (1978): Baumverletzungen durch Transportvorgänge bei der Holzernte – Ausmaß und Verteilung, Folgeschäden am Holz und Versuch ihrer Bewertung. Schriftenreihe der LFV Baden-Württemberg, Band 53: 159 p.
MUSIĆ, J., LOJO, A. (2006): Kvalitetna klasifikacija stabala (Matić i dr., 1971) – dopunjena verzija. Knjiga kratkih sadržaja IV Simpozija poljoprivrede, veterinarstva, šumarstva i biotehnologije, 21-23 septembar 2006, Zenica, BiH, str. 130.
PORŠINSKY, T., OŽURA, M. (2006): Oštećivanje dubećih stabala pri izvoženju drva forvarderom. Nova mehanizacija šumarstva 27: 41-49.
REBULA , E. (1991): Posljedice gradnje vlaka u šumi. Mehanizacija šumarstva 16(3): 161-171.
REISINGER, T.W., POPE, P.E. (1991): Impact of timber harvesting on residual trees in a central hardwood forest in Indiana. Proceedings 8th Central Hardwood Forest Conference. University Park, Pennsylvania. March 4-6, 1991.
TOMANIĆ, S., VONDRA, V., MARTINIĆ, I. (1989): Oštećivanje sastojine pri šumskim radovima. Mehanizacija šumarstva 14 (3 – 4): 65-72.
SIRÉN , M. (2001): Tree Damage in Single-Grip Harvester Thinning Operations. Journal of Forest Engineering 12(1): 29-38.
SOLGI, A., NAJAFI, A. (2007): Investigation of residual tree damage during ground-based skidding. Pakistan Journal of Biological Sciences 10: 1755–1758.
STAINES, B.W., WELCH, D. (1984): Habitat selection and impact of red (Cervus elaphus L.) and roe (Capreolus capreolus L.) deer in a Sitka spruce plantation. Proceedings of the Royal Society of Edinburgh 82 (4):303–319.
TAVANKAR, F., BONYAD, A., MARCHI, E., VENANZI, R., PICCHIO, R. (2015): Effect of logging wounds on diameter growth of beech (Fagus orientalis Lipsky) trees following selection cutting in Caspian forests of Iran. New Zealand Journal of Forestry Science 45:19
TSORIAS, P.A., LIAMAS, D.K. (2010): Hauling damages in a mixed beech oak stand. In: Proceedings of the FORMEC 2010 Forest Engineering: Meeting the Needs of the Society and the Environment, July 11-14, 2010, Padova, Italy. 1/8-8/8.
VANDERBERG, M.R. (2002): Harvested log damage and value loss associated with two ground-based havresting system in Central Appalachia. Master thesis. Davis College of Agriculture, Forestry and Consumer Sciences at West Virginia University, 1-98.
VANEK, J. (1957): Study on the consequences of bark stripping damage caused by game in forest stands. Lesnictvi 3:59–78.
VASILIAUSKAS, R. (1998): Patterns of wounding and decay in stems of Quercus robur due to bark peeling. Scandinavian Journal of Forest Research 13: 437–441.
VASİLİAUSKAS R. (2001): Damage to trees due to forestry operations and its pathological significance in temperate forest: a literature review. Forestry 74: 319–336.
ZAHIROVIĆ, K., TREŠTIĆ, T., MUJEZINOVIĆ, O., HASKOVIĆ, A. (2016): Utjecaj sječe i izvoza drvne mase na oštećenost i zdravstveno stanje stabala jele i smrče na području planine Zvijezda. Naše šume 44-45: 15-28.
