Regresioni modeli za procjenu zapreminskog prirasta jele, bukve i smrče u šumama bukve i jele sa smrčom na krečnjacima u Federaciji Bosne i Hercegovine
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2017.v47.i2.60Ključne riječi:
Volume increment, yield, unevenaged (irregular) mixed forest of fir, spruce and beechSažetak
UDK: 630*56(497.6)
U radu su prikazani rezultati istraživanja veličina zapreminskog prirasta glavnih vrsta drveća, jele, bukve i smrče unutar mješovitih šuma bukve, jele i smrče na krečnjacima i dolomitima u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH).
Šume bukve i jele sa smrčom predstavljaju najvažniji dio šumskih resursa u BiH. Prema LOJO (2013) oko 371 000 ha, ovih šuma nalazi se na krečnjacima i dolomitima i u največoj mjeri imaju prebornu strukturu. Poznavanje zakonitosti promjena veličina zapreminskog prirasta prebornih sastojina je neophodan uslov za kvalitetno planiranje šumarske proizvodnje. U radu su istražene promjene veličina zapreminskog prirasta posebno za vrste drveča jelu, smrču i bukvu , unutar mješovitih sastojina ovih vrsta drveća. Uzorak za istraživanja su premjerene primjerne plohe iz 799 mješovitih sastojina većih od 40 ha, snimljene tokom 11 godina, prilikom izrade šumskogospodarskih osnova. U uzorak su odabrane sastojine u kojima su izvršena kontrolna snimanja radi pouzdanosti podataka. Utvrđeno je više regresionih modela za procjenu veličina zapreminskog prirasta jele, smrče i bukve, i to po dva modela za svaku vrstu drveća. Modeli koji služe za procjenu veličine zapreminskog prirasta mješovite šume u optimalnom – normalnom stanju i modeli koji služe za što preciznije određenje zapreminskog prirasta kada su poznate veličine više nezavisnih faktora koji utiču na promjenu veličine zapreminskog prirasta. U ovom radu je istraživana zavisnost promjene zapreminskog prirasta od: boniteta staništa, izraženog preko prosječne visine stabala prečnika 50 cm, udjela vrste drveća u zalihi sastojine, stepena prekrivenosti zemljišta krošnjama stabala, srednjeg prečnika stabala u sastojini izračunatog na bazi temeljnice vrste drveća i udjela lišćara u zalihi sastojine. Za precizniji model korišteni su kao nezavisni faktori: veličina temeljnice vrste drveća u sastojini, i prosječna nadmorska visina sastojine.
References
LOJO, A. (2013): Climat Impact on Volume Increment of the Forests of Beech, Fir and Spruce on Limestone and Dolomite in Federation of Bosna and Herzegovina -Uticaj klime i orografskih faktora na zapreminski prirast u šumama bukve i jele sa smrčom na krečnjacima i dolomitima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, knjiga 43 sveska 1, str1 -25. Sarajevo
BOZALO, G. (1980): Zavisnost veličine zapreminskog prirasta bukve u čistim bukovim sastojinama i mješovitim sastojinama bukve, jele i smrče na području Bosne od veličine njene zapremine i drugih taksacionih elemenata sastojine. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, knjiga 24. sv 2. Sarajevo
BOZALO, G. (1985): Indikatorska vrijednost krivulja visina stabala bukovih sastojina pri produkcionom diferenciranju staništa Bukve na području Bosne. Šumarstvo i prerada drveta. str. 157 – 167. Sarajevo.
BURGER H (1950): Holz, Blattmenge und Zuwachs X. Die Buche. Mitt. der Schweiz. Anstalt für d. Forstl. Versuchswes 26:419–468
BURGER H (1951): Holz, Blattmenge und Zuwachs XI. Die Tanne. Mitt. der Schweiz. Anstalt für d. Forstl. Versuchswes 27:247–286
Burger H (1952): Holz, Blattmenge und Zuwachs XII. Fichten im Plenterwald. Mitt. der Schweiz. Anstalt für d. Forstl. Versuchswes 28:109–156
DRİNİĆ, P. (1972): Dinamika rastenja i prirašćivanja bukve, jele i smrče u najvažnijim tipovima bukovo-jelovih šuma na Igmanu. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, knj. 17, sv. 4-6.
DRİNİĆ, P. (1976): Dinamika rastenja jele i smrče u najvažnijim tipovima četinarkih šuma na Igmanu. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, knj. 19, sv. 1.
DRİNİĆ, P., MATİĆ, V., PAVLİČ, J., PROLİĆ, N., STOJANOVİĆ, O., VUKMİROVİĆ, V. (1980): Tablice taksacionih elemenata visokih i izdanačkih šuma u SR Bosni i Hercegovini. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Posebna izdanja br. 13. Sarajevo.
HASENAUER, H. (2006): Sustainable Forest Management: Growt Models for Europe. Springer, Berlin, 398 pp.
MATİĆ,V. (1959): Taksacioni elementi prebornih šuma jele, smrče i bukve na području Bosne, Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu, br 4. Sarajevo.
MATİĆ,V. (1963): Osnovi i metod utvrđivanja normalnog sastava za preborne sastojine jele, smrče, bukve i hrasta na području Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu. God. VIII. Br. 8.
MATİĆ,V. (1980): Prirast i prinos šuma. Univerzitet u Sarajevu. Sarajevo.
PAVLİČ, J. (1966): Prirast stabala u zavisnosti od veličine krošnje i od njegovog položaja u sastojini. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, knj. 10, sv. 1.
SOKAL, R.R., ROHLF, F.J.(1995): Biometry The Principles and Practice of Statistics in Biological Research. Third edition. W. H. Freeman and Company. New York.
STATİSTİCA – TEXT BOOK (2008): -Stat Soft, Inc. 1984-2008. http://www.statsoft.com/textbook/stathome.html.
