Prostorna struktura sastojine – studij slučaja na eksperimentalnim plohama bukve (Fagus sylvatica L) i bijelog bora (Pinus sylvestris L.) u Olovu, Bosna i Hercegovina
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2021.v51.i1.351Sažetak
Razvoj sastojine počinje interakcijom pojedinačnih stabala i postoji niz metoda koje se mogu koristiti za proučavanje odnosa među stablima. Poseban uticaj na rast i razvoj sastojina ima prostorna struktura. Struktura sastojine se može definirati kao prostorna raspodjela stabala, određenim uzorcima miješanja različitih vrsta drveća i prostornim rasporedom njihovih dimenzija. Strukturu sastojine čine sva stabla, njihova raspodjela i međusobni odnosi i zahtjevi. Ona utiče na mnoge procese u sastojini kao što su stabilnost, produkcija i podmlađivanje. Od strukture sastojine u najvećoj mjeri zavisi mogućnosti zadovoljenja potreba okoliša i društva za općekorisnim i prozvodnim funkcijama šuma.
U radu su predstavljene metode koje opisuju strukturu sastojine kroz tri nivoa raznolikosti koji se odnose na položaj, vrstu i veličinu. Istraživanje je izvršeno na osnovu podataka prikupljenih sa dvije ogledne plohe sa područja Olova. Na obje plohe su odabrana referentna stabla i njihovi konkurenti, koji su definirani udaljenošću od referentnog stabla. Cilj je bio opisati prostorne strukture na eksperimentalim plohama koje se nalaze u čistoj sastojini bukve i mješovitoj sastojini bukve i bijelog bora. Za postizanje postavljenog cilja utvrđeni su pokazatelji prostornog diverziteta, dimenzionog diverziteta i diverziteta vrsta drveća. Za opisivanje horizontalne raspodjele stabala korištena je Poissonova distribucija, Clapham-ov odnos varijansa – sredina i Morisitin indeks disperzije. Rezultati ukazuju na to da se u čistoj sastojini radi o pravilnoj distribuciji, a u mješovitoj dolazi do grupisanja. Za analizu raznolikosti veličina stabala korišteni su indeks diferencijacije prečnika prema Füldneru i indeks dominantnosti prema Hui-u i dr. Rezultati pokazuju da je dimenziona diferencijacija veća u čistoj sastojini, odnosno da se stabla strukturnog kvarteta više razlikuju u čistim sastojinama u pogledu veličine prečnika. Istraživanje je pokazalo da među stablima mješovite sastojine vladaju jači konkurentski odnosi naspram stabala čiste sastojine. Posmatranjem svih vrsta pojedinačno dolazi se do zaključka da referentna stabla bukve pokazuju jaču konkurenciju u odnosu na druge prisutne vrste. Raznolikost vrsta i raznolikost strukture su opisani uz pomoć Pretzsch-ovog indeksa profila vrsta, a način prostornog miješanja vrsta utvrđen je kroz indeks miješanja vrsta po Füldner-u. Rezultati su pokazali da se stabla bukve javljaju u skupinama i manjim grupama, dok se stabla ostalih zastupljenih vrsta intenzivnije miješaju.
References
Avdagić, A., Mattioli, W., Balic, B., Ivojevic, S., Pastorella, F. (2014) Field Map, an innovative tool for data collection in forestry and landscape architecture-description, functionality and use. Naše Šume, Vol.13 No.36/37 pp. 30-34
Begon, M., Harper, J., & Townsend, C. (1986). Ecology. Oxford: Blackwell Science.
Bella, I. (1971). A new competition model for individual trees. Forest Science, 17(3), 364-372
Brand, D. G., & Magnussen, S. (1988). Asymmetric, two-sided competition in even-aged monocultures of red pine. Canadian Journal of Forest Research, 18, 901-910
Burkhart, H. E., & Tomè, M. (2012). Modeling Forest Trees and Stands. Indices of individual-tree competition. Netherlands: Springer Science and Business Media. 201-228
Dirnberger, G., Sterba, H., Condés, S. et al. (2017).. Species proportions by area in mixtures of Scots pine (Pinus sylvestris L.) and European beech (Fagus sylvatica L.). Eur J Forest Res 136, 171–183. https://doi.org/10.1007/s10342-016-1017-0
Ford, E., & Sorrensen, K. (1992). Theory and models of inter-plant competition as a spatial process. (D. DeAngelis, & L. Gross, Eds.) Chapman and Hall, 363-407
Gadow, K., & Hui, G. (1998). Modelling forest development. Individual tree growth. Germany: Faculty of Forest and Woodland Ecology, University of Göttingen. 129-142
Gadow, K., & Hui, G. (2001). Characterizing forest spatial structure and diversity. Georg-August-University Göttingen, Institute of Forest Management.
Heym, M., Ruíz-Peinado, R., Del Río, M., Bielak, K., Forrester, D.I., Dirnberger, G., Barbeito, I., Brazaitis, G., Ruškytkė, I., Coll, L., Fabrika, M., Drössler, L., Löf, M., Sterba, H., Hurt, V., Kurylyak, V., Lombardi, F., Stojanović, D., Ouden, J.D., Motta, R., Pach, M., Skrzyszewski, J., Ponette, Q., de Streel, G., Sramek, V., Čihák, T., Zlatanov, T.T., Avdagic, A., Ammer, C., Verheyen, K., Włodzimierz, B., Bravo-Oviedo A. & Pretzsch, H. (2017). EuMIXFOR empirical forest mensuration and ring width data from pure and mixed stands of Scots pine (Pinus sylvestris L.) and European beech (Fagus sylvatica L.) through Europe. Annals of Forest Science 74, 63 https://doi.org/10.1007/s13595-017-0660-z
Li, Y., Hui, G., Wang, H., Zhang, G., & Ye, S. (2017). Selection priority for harvested trees according to stand structural. iForest Biogeosciences and forestry, 10, 561-566.
Liu, J., & Burkhart, H. E. (1994). Modeling Inter- and Intra-specific Competition in Loblolly Pine (Pinus taeda L.) Plantations on Cutover, Site-prepared lands. Annals of Botany, 73, 429-435
Pommerening, A. (2002). Approaches to quantifying forest struczures. Forestry: An International Journal of Forest Research, 75(3), 305-324
Pretzsch, H. (2009). Forest Dynamics, Growth and Yield. Berlin: Springer. 223-336
Pretzsch, H., del Río, M., Ammer, Ch., Avdagic, A., Barbeito, I., Bielak, K., Brazaitis, G., Coll, L., Dirnberger, G., Drössler, L., Fabrika, M., Forrester, D.I., Godvod, K., Heym, M., Hurt, V., Kurylyak, V., Löf, M., Lombardi, F., Matović, B., Mohren, F., Motta, R., den Ouden, J., Pach, M., Ponette, Q., Schütze, G., Schweig, J., Skrzyszewski, J., Sramek, V., Sterba, H., Stojanović, D., Svoboda, M., Vanhellemont, M., Verheyen, K., Wellhausen, K., Zlatanov T & A. Bravo-Oviedo. (2015) Growth and yield of mixed versus pure stands of Scots pine (Pinus sylvestris L.) and European beech (Fagus sylvatica L.) analysed along a productivity gradient through Europe. Eur J Forest Res 134, 927–947. https://doi.org/10.1007/s10342-015-0900-4
Pretzsch, H., del Rio, M., Schutze, G., Ammer, C., Annighofer, P., Avdagic A., Barbeito, I., Bielak, K., Brazaitis, G., Coll, L., Droessler, L., Fabrika, M., Forrester, D.I., Kurylyak, V., Lof, M., Lombardi, F., Matovic, B., Mohren, F., Motta, R., den Ouden, J., Pach, M., Ponette, Q., Skrzyszewski, J., Sramek, V., Sterba, H., Svoboda, M., Verheyen, K., Zlatanov, T., Bravo-Oviedo, A. (2016). Mixing of Scots pine (Pinus sylvestris L.) and European beech (Fagus sylvatica L.) enhances structural heterogeneity, and the effect increases with water availability, Forest Ecology and Management, Volume 373, 2016, Pages 149-166. ISSN 0378-1127. https://doi.org/10.1016/j.foreco.2016.04.043
Staudhammer, C. L., & LeMay, V. M. (2001). Introduction and evaluation of possible indices of stand structural diversity. Canadian Journal of Forest Research, 31(7), 1105-1115
Tomè, M., & Burkhart, H. E. (1989). Distance-Dependent Competition Measures for Predicting Growth of Individual Trees. Forest Science, 35, 816-831
Weiskittel, A. R., Hann, D. W., Kershaw, J. A., & Vanclay, J. K. (2011). Forest Growth and Yield Modeling. Indices of competition. Chichester, West Sussex: John Wiley & Sons, Ltd. 15-35.
Šumskogospodarska osnova za "Olovsko" šumskogospodarsko područje. Period važnosti od 01.01.2012. do 31.12.2021. godine.
