Zdravstveno stanje šuma na području Spomenika prirode “Skakavac”

Autor(i)

  • Osman Mujezinović Šumarski fakultet, Univerzitet u Sarajevu
  • Amina Karišik Šumarski fakultet, Univerzitet u Sarajevu
  • Damir Prljača Šumarski fakultet, Univerzitet u Sarajevu
  • Mirza Dautbašić Šumarski fakultet, Univerzitet u Sarajevu
  • Sead Ivojević Šumarski fakultet, Univerzitet u Sarajevu
  • Kenan Zahirović JP Šumsko-privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona d.o.o Zavidovići

DOI:

https://doi.org/10.54652/rsf.2022.v52.i2.375

Sažetak

Protected areas are ecosystems of indisputable importance for the wealth and biodiversity of each country. Therefore, the forestry profession is faced with the priority task of preserving the health of forests, which includes monitoring, forecasting and planning measures to combat factors that may adversely affect the health and stability of forests. Assessment of the health status of a protected area implies the collection of data that serves to assess the current health status as well as defining and proposing appropriate measures to preserve natural diversity. Since natural monuments are not a physically limited part of nature, plant diseases, pests and other harmful biotic and abiotic factors in the ecosystems surrounding this protected area can spread beyond their borders. Therefore, monitoring and implementing environmentally friendly protection measures must be imperative in our protected areas. Weakened and older trees of all species that have reduced resistance to pest attack are primarily exposed to the attack. Due to the reduced felling in protected areas, there are more and more such trees, which will surely be a significant problem in the near future. 

References

Ballian, D., Jukić, B., Balić, B., Kajba, D., von Wüehlisch, G. (2015). Fenološka varijabilnost obične bukve (Fagus sylvatica L.) u međunarodnom pokusu provenijencija. Šumarski list, 11-12, pp. 521-533.

Bošnjak, T. (2004). Zaštita šuma. Glasnik zaštite bilja. Hrvatske šume d.o.o Služba za ekologiju.

EUROPARC & IUCN (1999). Guidelines for protected area management categories – Interpretation and application of the protected area management categories in Europe.

Dautbašić, M. (2004). Analiza zdravstvenog stanja šuma područja prirodnog naslijeđa Vodopada Skakavac. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

Dautbašić, M., Mujezinović, O. (2016). Integralna zaštita smrče – smjernice. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja, Sarajevo.

Dautbašić, M., Mujezinović, O., Zahirović, K. (2018). Priručnik za zaštitu šuma u Bosni i Hercegovini, Udruženje inžinjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine UŠIT FBiH, Sarajevo.

Dimitrova-Mateva, P., Anev, S., Georgieva, S., Chaneva, G., Tzvetkova, N. (2016). Ecophysiological method for assessment of Orchastes fagi L. infestation on common beech trees. Forestry ideas. Vol. 22, No. 1. pp. 35-41.

Glavaš, M. (2012). Štete na običnoj jeli uzrokovane bijelom imelom. Glasilo biljne zaštite 3/2012.

Guldberg, O., Jacob, D., Taylor, M. (2018). Impacts of 1.5°C of Global Warming on Natural and Human Systems. The Intergovernmental Panel on Climate Change. IPCC

Hrašovec, B., Franjević, M. (2020). Šumarska entomologija - posebni dio - pregled najznačajnijih vrsta šumskih kukaca i njihova osnovna biološka obilježja.

Lindner M., Maroschek M., Netherer S., Kremer A., Barbat i A., Garcia-Gonzalo J., Seidl R., Delzon S., Corona P., Kolstrom M., Lexer M., Marchett i M (2010): Climate change impacts, adaptive capacity, and vulnerability of European forest ecosystems, Forest Ecology and Management 259 p. (698-709)

Liović, B., Županić, M. (2005). Štetočinje šuma nacionalnih parkova Hrvatske i ekološki prihvatljive mjere zaštite. Rad. Šumar. inst. 40 (1): 101–112, Jastrebarsko.

Mihajlović, Lj. (2008). Šumarska entomologija, Šumarski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd.

Miljašević T., Karadžić, D. (2005). The most frequent powdery mildews on forest woody species and their impact. Glasnik Šumarskog fakulteta Beograd

Mujezinović, O., Treštić, T., Margaletić, J., Dautbašić, M., Zahirović, K., Ivojević, S., Brkić, H. (2018). Utjecaj imele (Viscum album L.) na debljinski prirast stabala jele (Abies alba Mill.) u Bosni i Hercegovini. Naše šume 50-51. str. 34-40.

Mujezinović, O., Zahirović, K., Franjević, M. i Dautbašić, M. (2020). Trofičke karakteristike i utjecaj bukove skočipipe na površinu oštećenja lista bukve u Bosni i Hercegovini. Šumarski list, 144 (1-2), 27-33. https://doi.org/10.31298/sl.144.1-2.3

Pernek, M. (2002). Analiza biološke učinkovitosti feromonskih pripravaka i tipova klopki namijenjenih lovu potkornjaka Ips typographus L. i Pityogenes chalcographus L. (Coleoptera; Scolytidae), Rad. Šumar. inst. 37 (1): 61–83, Jastrebarsko.

Pernek, M., Lacković, N. (2011). Uloga jelovih krivozubih potkornjaka u sušenju jele i mogućnosti primjene feromonskih klopki za njihov monitoring. Šumarski list – Posebni broj (2011), 114-121.

Redžić, S., Bušatlija, I., Barudanović, S., Đug, S., Kotrošan, D., Velić, S. (2001). Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Skakavac. Centar za ekologiju i prirodne resurse. Zavod za zaštitu kulturno, historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajavo.

Roloff, A. (1992). Mögliche auswirkungen des Treibhauseffektes auf die Konkurrrensituation in Waldökosystemen. Forstarchiv 63: 4–10.

Tabaković – Tošić, M., Lazarev, V., Rajković, S. (2006): O integralnoj zaštiti šuma. Institut za šumarstvo. Zbornik radova. Beograd.

Treštić, T. (2015). Imele u Bosni i Hercegovini, Šumarski fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo.

Vajda, Z. (1983). Integralna zaštita šuma. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Zahirović, K., Dautbašić, M., Mujezinović, O. (2016): Analiza učinkovitosti feromonskih pripravaka i klopki na području gospodarske jedinice “Gornja Stavnja” u 2015 godini. UŠIT FBIH. Naše šume - Časopis za unapređenje šumarstva, hortikulture i očuvanja okoline br. 42 - 43. ISSN 1840-1678. str. 5 - 14.

Zahirović, K., Treštić, T., Čabaravdić, A., Dautbašić, M. i Mujezinović, O. (2019). Uzročnici truleži drveta obične smreke /Picea abies (L.) Karst./ na planini Zvijezda. Šumarski list, 143 (3-4).

Zúbrik, M., Raši, R., Vakula, J., Varínsky, J., Nikolov, C.H., Novotný, J. (2008): Optimalizácia priestorového rozmiestnenia feromónových lapačov na podkôrny hmyz (Ips typographus L., Pityogenes chalcographus L., Col.: Scolytidae) v pohoriach centrálnej časti Slovenska. Lesn. Čas. - Forestry Journal, 54(3): 235-248, 2008, 4 fig., 6 tab., 34 ref. Original paper. ISSN 0323-10468

Downloads

Objavljeno

31. 12. 2022.

How to Cite

Mujezinović, O., Karišik, A., Prljača, D., Dautbašić, M., Ivojević, S., & Zahirović, K. (2022). Zdravstveno stanje šuma na području Spomenika prirode “Skakavac”. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu, 52(2). https://doi.org/10.54652/rsf.2022.v52.i2.375

Most read articles by the same author(s)

1 2 3 4 > >>