Analiza šumskih požara na području općine Konjic u periodu 2009 – 2013 godine

Autor(i)

  • Samir Alikadić Forestry „Prenj“ d.d. Konjic
  • Mirza Dautbašić Faculty of Forestry University of Sarajevo
  • Osman Mujezinović Faculty of Forestry University of Sarajevo
  • Kenan Zahirović Public Forestry Enterprise ZE-DO Canton Zavidovići d.o.o.

DOI:

https://doi.org/10.54652/rsf.2016.v46.i1.78

Ključne riječi:

forest fires, municipality Konjic, 2009 – 2013 year

Sažetak

UDK: 630*43(497.6 Konjic)“2009/2013“

Ugroženost šuma i šumskog zemljišta na području Federacije BiH je rezultat različitih aktivnosti kao što su: šumski požari, biljne bolesti i štetočine, neplanska i nezakonita sječa šuma, eksploatacija mineralnih resursa, hidro-akumulacije, klizišta kao i kontaminacija minama.

Od svih vrsta koje se javljaju na području BiH, četinari su najviše ugroženi od šumskih požara. Za četinarske šume Bosne i Hercegovine se općenito danas može reći da su vrlo lošeg zdravstvenog stanja. Na pojedinim užim lokalitetima zdravstveno stanje naših šuma je toliko narušeno da prijeti njihovoj destabilizaciji i devastaciji, a kao posljedica toga su i šumski požari, koji najčešće zahvataju dio Hercegovine.

Šumski požari izazivaju velike štete, pogotovo u tek podignutim sastojinama i mladim kulturama, jer dolazi do uništenja sadnog materijala, kao i zemljišta na opožarenoj površini, pa su takva zemljišta skoro pa nepovratno uništena.

Za bosanskohercegovačke prilike šumski požari imaju specijalni značaj. Oni su u toku vegetacionog perioda kod nas gotovo redovna  i svakodnevna pojava i potrebno im je posvetiti što više vremena, u smanjenju njihovog nastanka, kako kroz obrazovanje radnika koji gazduju šumama, tako i lokalnog stanovništva, koji načešće svojom nepažnjom uzrokuju nastajanje požara.

Istraživanjima koja su predmet ovog rada izvršena je analiza obima šumskih požara u periodu 2009-2013 godine na području općine Konjic.

Da bi se realizovao drugi zadatak istraživanja, a to je utvrđivanje intenziteta šumskih požara (petogodišnji period, 2009-2013 godine)  na području općine Konjic registrovani su podaci prema vrsti požara, tipu šuma i zemljišta, te gazdinskim klasama na kojim su se ti požari javili, zatim uzroci nastanka požara.

Provedenom analizom na ovom području u periodu 2009-2013 godine zabilježeno je 37 požara. Od tog broja 20 požara su bili iz kategorije visokih i 17 niskih požara. Najveći broj požara bio je u 2011 godini 14, sa 310 ha opožarene površine, dok je najmanji broj zabilježen 2010 godine, svega tri požara, a opožarena površina iznosila je 7 ha.

Posmatrano prema rezultatima istraživanja  može se vidjeti da je veći broj prizemnih u odnosu na visoke požare. Međutim, opožarena površina je znatno veća nastala štetnim djelovanjem visokih požara. Posmatrano prema godinama štetnog djelovanja šumskih požara uočava se da je najveći broj prizemnih zabilježen u 2011 godini a u 2012 godini registrovani su samo visoki požari.

Veliki je broj faktora koji utiču na pojavu požara, a među njima svakako je tip šume, odnosno njen uzgojni oblik u kome se oni javljaju. Prema rezultatima istraživanja  najveći broj požara a posmatrano prema tipu vegetacije zabilježen je u četinarskim šumama ukupno 12. Od tog broja, 5 je u kategoriji prizemnih i 7 visokih požara. Značajan broj požara registrovan je u kategoriji niskih (izdanačkih) šuma ukupno 8, odnosno 7 prizemnih i jedan visoki.

Najveći broj požara je uzrokovan nepažnjom (ukupno 26 požara), dok je najviše površine opožareno namjernom paljevinom (3985,90 ha). Istraživanjem je utvrđeno da najveći broj požara je uzrokovan poljoprivrednim radovima, kao i veličina opožarene površine, najčešće u proljetnom periodu prilikom čišćenja poljoprivrednog zemljišta od strane lokalnog stanovništva.

Dosadašnja saznanja i iskustvo su osnov budućeg nastojanja na suzbijanju šumskih požara. Sa započetim aktivnostima potrebno je i dalje nastaviti te ih poboljšati i usavršiti u cilju očuvanja biološko-ekoloških, ekonomsko-gospodarskih i socijalnih funkcija na lokalnom, nacionalnom i globalnom nivou.

References

DIMITROV, T. (1994): Biološki parametri prikladni za poboljšanje indeksa opasnosti od šumskih požara. Šumarski list, str. 105-111. Zagreb.

DIMITROV, T. (2000): Budući požari u odnosu na globalno zatopljenje. Šumarski list, br. 3-4., str. 203-209. Zagreb.

DUCIĆ, V., MILENKOVIĆ, M., RADOVANOVIĆ, M. (2007): Geografski faktori nastanka šumskih požara u Deliblatskoj Peščari, zbornik radova, Beograd.

FLOLLIOTT, P.F. (1988): Opportunites for Fire Menagment in the Future. Proceedings of the Symposium Effects of Fire Menagment of Southwestern Natural Resources, General Tehnikal Report, RM-191, Rocky Montain Forest and range Experiment Station, Fort Collins, Colorado, str.152.

GLAVAŠ, M. (2003): Šumski požari i protupožarna zaštita na području uprave šuma podružnice Senj od 1994-2003. godine, Šumarski list, 79-91, Zagreb.

GLAVAŠ, M. (2005): Šumski požari u Republici Hrvatskoj, rad u pripremi - Šumarski fakultet Zagreb.

JURJEVIĆ, P., TOLIĆ, I. (2004): „Šumske prosjeke nisu zapreka za požare“, Hrvatsko šumarsko društvo, Šumarski list 1 -2; str. 55-61.

JURJEVIĆ, P., VULETIĆ, D., GRAČAN, J. (2009): „Šumski požari u Republici Hrvatskoj“, Hrvatsko šumarsko društvo, Šumarski list 1-2; str. 63-72.

KÜHRT, E., KNOLLENBERG, J., MERTENS, V. (2001): An automatic early warning system for forest fires, Annals of Burns and Fire Disasters - vol.XIV - n. 3 - September 2001.

MAMUT M. (2011): Veza prirodnogeografske i sociogeografske osnove Dalmacije s ugroženošću otvorenog prostora požarom, Šumarski list, 1-2, CXXXV, 37-50, Zagreb.

MARGALETIĆ, J., MARGALETIĆ, M. (2003): Požari u šumi i na šumskom zemljištu kao čimbenici degradacije staništa, Zagreb.

MLADINEO, N., KNEZIĆ, S., BUZOLIĆ, J. (2001): Protupožarna zaštita korištenjem GIS podrške i protupožarnih senzora. Vatrozaštita,protuprovala i videonadzor, Zbornik radova, Šibenik, 1–8.

NETOLICKI, A., BLAŽEVIĆ, T., ANTOLOVIĆ, A. (2012): Višekriterijska analiza rizika od požara u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Kig br.17, Vol. 1.

NIKOLOV, N. (2006): „Report on fires in the Balkan Region“; FAO Forestry Department, Rome, Italy; str. 1-24.

NODILO, J. (2003): Požari otvorenog prostora otoka i priobalja – slučajnost ili logičan slijed događaja?, Šum. list, (3-4), 171-176, Zagreb.

PYNE, J., PATRICIA, L., ANDREW D.L., RICHARD, D. L. (1996): Introduction to Wildland Fire, second edition, John Wiley & Sons, Inc. New York.

ROSAVEC, R., DOMINIKO, D., BARČIĆ, D.,STAREŠNIĆ, D., ŠPANJOL, Ž., BILJAKOVIĆ, K., OŽURA, M., MARKOVIĆ, N., BOGNOLO, D. (2009): Analiza raspodjele površina zahvaćenih šumskim požarom na otocima Braču, Korčuli i Rabu , Šumarski list br. 5-6, CXXXIII (2009), str. 301-307, Zagreb.

ŠPANJOL, Ž., ROSAVEC, R., BARČIĆ, D., GALIĆ, I. (2011): Zapaljivost i gorivost sastojina alepskog bora (Pinus halepensis Mill.), Croat. j. for. eng. 32 (2011), str. 121-129, Zagreb.

USČUPLIĆ, M. (2001): Šumski požari u Bosni i Hercegovini i evaulacija šteta. Radovi Šumarskog fakulteta u Sarajevu. No 1, 2001. (7-17) Sarajevo.

VESELINOVIĆ, M., MILENKOVIĆ, S. (2007): Prevencija šumskih požara, Priručnik za edukaciju trenera, Institut za šumarstvo, Beograd.

VULETA, E. (2001): Šumski požari u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1996. do 2000. godine. Diplomski rad. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1-35.

WHELAN, R. J. (1995): The Ecology of Fire. – Cambridge University Press.

Downloads

Objavljeno

01. 06. 2016.

How to Cite

Alikadić, S. ., Dautbašić, M. ., Mujezinović, O. ., & Zahirović, K. . (2016). Analiza šumskih požara na području općine Konjic u periodu 2009 – 2013 godine. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu, 46(1), 42–57. https://doi.org/10.54652/rsf.2016.v46.i1.78

Most read articles by the same author(s)

1 2 3 > >>