Ekološki uvjeti i makrozoobentos planinskog jezera Šator (Bosansko Grahovo, Bosna i Hercegovina)
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2025.v55.i2.623Ključne riječi:
prirodna visokoplaninska jezera, bioindikatori, zaštita, upravljanje, alohtone vrsteSažetak
Prirodna planinska jezera Bosne i Hercegovine predstavljaju rijetke, osjetljive i biološki vrijedne ekosisteme koji služe kao indikatori klimatskih promjena i antropogenih pritisaka. Ovaj rad donosi prvu cjelovitu ekološku procjenu Šatorskog jezera, glečarskog porijekla, smještenog na 1.488 m n.v. u podnožju planine Veliki Šator. Terenska istraživanja provedena su u julu i novembru 2021. godine, s obuhvatom mjerenja fizičko-hemijskih parametara, uzorkovanja vode i analize makrozoobentosa litorala i sublitorala. Rezultati ukazuju na očuvane oligotrofne uvjete: visoku prozirnost i zasićenost kisikom (101–134%), niske vrijednosti BPK₅ i HPK, stabilnu elektrovodljivost (208 µS/cm) te niske koncentracije fosfora. U novembru je zabilježen porast nitrata, što odražava sezonske procese cirkulacije i dotok podzemnih voda. Makrozoobentosna zajednica sadržavala je 10 taksa u julu (26 jedinki) i 11 taksa u novembru (19 jedinki), uz sezonske razlike u brojnosti i sastavu. Najčešće zabilježene vrste bile su vilinski konjic Sympetrum flaveolum, izopodni račić Asellus aquaticus, pijavica Erpobdella octoculata, te tulari Limnephilus rhombicus i Limnephilus flavicornis. Pored njih, važnu ulogu imale su oligohete (Tubificidae), grinje (Hydracarina), preimaginalni stadiji efemeroptera (Caenis sp.) i larve trihoptera (Hydroptilidae). Analiza funkcionalnih grupa ishrane (FFG) pokazala je dominaciju predatora (42–46%), potom sakupljača, usitnjivača i strugača. Ovakva raspodjela svjedoči o stabilnoj trofičkoj mreži i dobroj oksigenaciji, dok sezonske razlike učešća sakupljača i usitnjivača odražavaju unos organske materije i fenološke promjene. Vrijednosti saprobnoga indeksa (2,24 u julu; 2,14 u novembru) potvrđuju β-mezosaprobni status litorala, što znači umjereno organsko opterećenje uz dobar ekološki kvalitet. Shannon–Weaver indeks ukazuje na stabilnu, iako sezonski varijabilnu, raznolikost. Zaključci istraživanja potvrđuju da Šatorsko jezero predstavlja značajan prirodni referentni lokalitet sa očuvanim ekološkim karakteristikama i bogatim makrofitskim pojasom. Rezultati pružaju osnovu za dalji monitoring i naglašavaju potrebu za uspostavom zaštitnih mjera u okviru evropskih standarda (WFD, Natura 2000). S obzirom na nedostatak sistematskih podataka o jezerima BiH, Šatorsko jezero treba posmatrati zajedno sa detaljnije istraženim jezerima poput Prokoškog i Boračkog, uz naglašenu potrebu za nastavkom bioloških i ekoloških istraživanja.
Downloads
References
Alcocerm J., Escobar, E., Oseguera, L.A. (2022). The Littoral Environment. In: Alcocer, J. (eds) Lake Alchichica Limnology. Springer, Cham. 143-148 DOI:10.1007/978-3-030-79096-7_8
Avdić. S. (2025). Ekofiziološka i morfo-genetička analiza vrsta Aulopyge huegelii, Heckel, 1843 i Phoxinellus alepidotus, Heckel, 1843 iz Šatorskog jezera. Doktorska disertacija. Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Tuzli, 225 pp
Avdibegović, M., Brajić, A.,; Marić, B.; Bećirović, Dž. (2017). Šume visoke zaštitne vrijednosti u Bosni i Hercegovini: Vodič za izdvajanje, gospodarenje i monitoring. Zagreb: WWF Adria, pp 190
Barudanović, S. (2003). Ekološko-vegetacijska diferencijacija lišćarsko-listopadnih šuma planine Vranice : doktorska disertacija. PMF Sarajevo,pp 373
Cummins, K. W., & Klug, M. J. (1979). Feeding ecology of stream invertebrates. Annual Review of Ecology and Systematics, 10(1), 147–172, DOI:10.1146/annurev.es.10.110179.001051
Glöer, P. (2002). Süßwassergastropoden Nord- und Mitteleuropas: Bestimmungsschlüssel,
Lebensweise, Verbreitung. ConchBooks. Hackenheim, 1 – 327.
Gligić, O. M. (1955). 105 godina hidrobioloških ispitivanja u Bosni i Hercegovini. Acta Ichthyologica Bosniae et Hercegovinae, 7–50.
Horvat I. (1930/1931) Istraživanje vegetacije na Dinarskim planinama. „Ljetopis” Jugoslavenske akademije, znanosti i umjetnosti knj. 44.
Kulijer D., Baker R.A., Zawal A. (2012). A preliminary report on par-asitism of Odonata by water mites from Bosnia and Herzegovina. Journal of the British Dragonfly Society 28,92-101
Lelo, S. & Zimić, A. (2020). Herpetologija sa posebnim osvrtom na herpetofaunu Bosne i Hercegovine. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Sarajevo
Mašić, E. (2020). Patterns of distribution of diatom assemblages in peatlands ecosystem on Vranica mountain (Bosnia and Herzegovina). Works of the Faculty of agriculture and food sciences university of Sarajevo, 128-142.
Moog, O. (1995). Fauna Aquatica Austriaca. A comprehensive species inventory of Austrian aquatic organisms with ecological notes. Wien: Wasserwirtschaftskataster, Bundesministerium für Land- und Forstwirtschaft.
Nilsson, A. (1996). Aquatic Insect of North Europe. A Taxonomic Handbook Volume 1. Ephemeroptera, Plecoptera, Heteroptera, Neuroptera, Megaloptera, Coleoptera, Trichoptera. Technische Universität Darmstadt, Apollo books, Stenstrup, 274 pp
Nilsson, A. (1997). Aquatic Insect of North Europe. A Taxonomic Handbook Volume 2 Odoanta-Diptera Technische Universität Darmstadt, Apollo books, Stenstrup,440 pp
Pastorino, P., Pizzul, E., Bertoli, M., Perilli, S., Brizio, P., Salvi, G., Esposito, G., Abete, M.C., Prearo, M., & Squadrone, S. (2020). Macrobenthic invertebrates as bioindicators of trace elements in high-mountain lakes. Environmental Science and Pollution Research, 26(35), 35972–35984 DOI:10.1007/s11356-019-07325-x
Redžić, S. 2007. Syntaxonomic diversity as an indicator of ecological diversity — case study Vranica Mts in the Central Bosnia. Biologia 62, 173–184 DOI: 10.2478/s11756-007-0026-3
Ržehak, V. (1957). Šator planina i problemi njene zaštite. Naše starine, (45), 239–259.
Spahić, M. (2002). Prirodna jezera Bosne i Hercegovine: Limnološka monografija. Harfo-graf, Tuzla, 131-134
Strayer, D.L., (2009). Benthic Invertebrate Fauna, Lakes and Reservoirs. Encyclopedia of Inland Waters. Elsevier, pp. 187–194.
Studemann, P., Landolt, D., Sartori, M., Hefti, D., Tomka, I. (1992). Ephemeroptera. In: Schweizerische Entomologische Gesellschaft (ed.). Insecta Helvetica – Fauna. Bd. 9, 173 pp
Šunje,E., Stroil, B.K., Raffaëlli, J., Zimić, A., Marquis, O. (2021). A revised phylogeny of alpine newts unravels the evolutionary distinctiveness of the Bosnian alpine newt–Ichthyosaura alpestris reiseri (Werner, 1902). Amphib.-Reptil. 42: 481-490. DOI: 10.1163/15685381-bja10074
Trožić,Borovac, S., Mesić, E., Imamović, A. (2022). Macroinvertebrate community of the Boračko lake littoral in the assessment of ecological status. Radovi Poljoprivredno-Prehrambenog Fakulteta Univerziteta u Sarajevu / Works of the Faculty of Agriculture and Food Sciences University of Sarajevo, 67,/1: 114-126
Trožić-Borovac, S. (2007). Opće osobenosti ahordata Boračkog jezera. Voda i mi, 52: 39-47
Zawal, A., Cuber, P., Szilman, P. (2017). First records of parasitizing water mite larvae (Hydrachnidia) on damselflies (Odonata: Zygoptera) from southwestern Poland. North-Western Journal of Zoology, 13 (1): 144-148
Urbanič, G. (2014). A Littoral Fauna Index for assessing the impact of lakeshore alterations in Alpine lakes. Ecohydrology 7 (2), 703-716 DOI: 10.1002/eco.1392
Waringer, J.& Graf, W. (2011). Atlas of Central European Trichoptera Larvae. Erik Mauch Verlag, Dinkelscherben, 468 pp
Wegl, R. (1983). Index für die Limnosaprobität. Wasser und Abwasser, 26, 1-175
Wilhm, J. L. & Dorris, T. C. (1966). Species diversity of benthic macroinvertebrates in a stream receiving domestic and oil refinery effluents. American Midland Naturalist, 76(2): 427–449
Downloads
Objavljeno
How to Cite
Broj časopisa
Rubrika
