Prilog proučavanju obnove i njege u sastojinama crnog i bijelog bora
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.1978.v26.i5.533Abstract
Na osnovu Inventure šuma na velikim površinama, koja je u SR BiH provedena u periodu 1964-1968. godine, šume bijelog i crnog bora zauzimaju površinu od 86.003 ha, od koje otpada na društvene šume 81.994 ha i na gradjanske šume 4.009 ha. U odnosu na visoke šume u društvenoj svojini, udio bijelog i crnog bora nije velik i iznosi svega oko 8% od površine visokih šuma (Matić i dr.,1971). Areali ove dvije vrste drveća nisu kompaktni, jer su ove šume zauzele specifična staništa unutar zajednica klimaregionalnog karaktera na krečnjačko-dolomitnim planinama Dinari da i na peri dotitsko-serpentinskom području Bosne (Stefanovi ć i dr., 1975). Ove šume su većinom reliktnog karaktera i potiču iz post- glacijalnog perioda, kada su zauzimale znatno veće površine i kompaktnije areale. Na sužavanju areala imali su svoj uticaj čovjek i listopadna vegetacija, koja je zbog jače konkurentne sposobnosti potisnula borove na ekstremnija staništa (Stefanović i dr., 1975),
S obzirom na vrijednost drveta, borovi su se koristili na uobičajeni način korištenja u BiH - pojedinačno korišćenje stabala, koje je poznato pod imenom "stablimični prebor", iako sa prebornim gospodarenjem nema ničeg zajedničkog, osim što se stabla koriste pojedinačno (Alikalfić, 1971).
S obzirom na značaj ovih šuma i na težnju da se površine pod bijelim i crnim borom prošire i izvan prirodnog areala, a u želji da se sa ovim vrstama drveća gospodari na način koji bi najbolje odgovarao njihovim bioekološkim karakteristikama, te na njihov ekonomski značaj u šumarstvu Bosne i Hercegovine, kao i cjelokupne privrede, na nekoliko najtipičnijih primjera trebalo bi proučiti sastojine crnog bora, i na osnovu konstatiranog stanja odgovoriti na slijedeća pitanja:
1.Kakav treba da je glavni cilj proizvodnje u šumama crnog bora?
2.Na kojim staništima bi trebalo i dalje zadržati crni bor?
3.Koji načini gospodarenja odgovaraju najbolje crnom boru?
4.Koje vrste zahvata treba poduzimati u toku produkcionog perioda kako bi se ostvario postavljeni cilj?
References
Alikalfić, F. (1971); Problemi gospodarenja visokim "prebornim" šumama u Bosni i Hercegovini. Izdavač DIT šumarstva i industrije za preradu drveta, Sarajevo
Baule, H.-Fricker, C. (1967); Die Düngung von Waldbäumen, München
Becker-Di Hingen, J. (1939): Die Ernährung des Waldes, Berlin
Bećirević, H. (1975): Stanje kulture crnog bora na Trebeviđu i mjere koje treba poduzeti da bi se postigao odredjeni cilj gospodarenja (diplomski rad), rukopis, Sarajevo
Begović, B. (1960): Strani kapital u šumskoj privredi BiH za vrijeme o- tomanske vladavine. Radovi šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu, Sarajevo
Beširević, N. (1976): Stanje kultura bijelog bora na Trebeviću i mjere koje treba poduzeti da bi se postigao odredjeni cilj gospodarenja (diplomski rad), rukopis, Sarajevo
Bohmerle (1949): Zapreminske tablice za crni bor. Mali šumarsko-tehnički priručnik I, Zagreb
Bojadžić, N. (1965): Priprema zemljišta pred rod sjemena. Narodni šumar, sv. 7-8, Sarajevo
Bojadžić, N. (1966): Podizanje kultura četinara i njihovo prevodjenje u mješovite kulture i sastojine. Narodni šumar, sv. 9-10, Sarajevo
Bojadžić, N. (1969): Prirodno obnavljanje čistih sastojina crnog bora u g.j. "Turiji" - magistarski rad, Beograd
Bojadžić, N. (1974): Prirodno obnavljenje šuma crnog bora u sjeveroistočnoj Bosni (doktorska disertacija) rukopis Sarajevo
Bonnemann-Röhrig (1971): Waldbau auf ökologischer Grundlage, I Band: Der Wald als Vegetationstyp und seine Bedeutung für den Menschen, Hamburg-Berli n
Bonnemann-Röhrig (1972): Waldbau auf ökologischer Grundlage. II Band: Baumartenwahl, Bestandesgründung und Bestandespflege,Hamburg- Berl i n
Boshard, W. (1954): Die Mindestfläche für einen nachhaltigen Femelschlagbetrieb. Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen, Bern
Brünig, D. (1959): Forstdüngung, Radebeul
Ćirić, M. (1962): Pedologija za šumare, Beograd
Ćirić, M. (1965): Zemljišta u šumama crnog bora u Bosni i njihova proizvodna vrijednost. Narodni šumar, sv. 11-12, Sarajevo
Ćurić, R. (1962): Neka zapažanja o sadašnjem stanju požarišta na planini Romaniji. Narodni šumar, sv. 11-12, Sarajevo
Ćurić, R. (1963): Početna gustoća sadnje pri osnivanju šumskih kultura. Narodni šumar, sv. 11-12, Sarajevo
Ćurić, R. (1963a): Taksacioni elementi nekih kultura crnog i bijelog bora na području sjeverne Bosne. Narodni šumar, sv. 7-8, Sara* jevo
Ćurić, R. (1963b): Prinosne mogućnosti kultura na serpentinskom području u centralnoj Bosni. Narodni šumar, sv. 3-4, Sarajevo
Ćurić, R. (1964): Postignuti prinosi u nekim kulturama crnog bora na području zapadne Bosne, šumarski glasnik, sv. 11-12, Sarajevo
Dekanić, I. (1962): Kvalitativno i kvantitativno povećanje proizvodnje drvne mase u mješovitim sastojinama brežuljkastih terena. An- nales pro experimentis foresticis. Vol XV, Zagreb
Dekanić, I. (1964): Metode intenzivnog proredjivanja sastojina visokog uzrasta. Jugoslovenski poljoprivredno-šumarski centar. Dokumentacija za tehnologiju i tehniku u šumarstvu, br. 46, Beograd
Dekanić, I. (1967): Intenziviranje proizvodnje proredjivanjem mješovi
tih sastojina nizinskih šuma. Jugoslovenski poljoprivredno- šumarski centar,
Dokumentacija za tehnologiju i tehniku u šumarstvu, broj 57, Beograd
Dizdarević, H. (1973): Uticaj nekih metoda sadnje i njege na prirast u visinu biljaka bijelog bora, duglazije i jele u prvim godinama poslije sadnje na oglednoj plohi "Vis" kod Tarčina, (magistarski rad), rukopis, Sarajevo
Dizdarević, H. (1974): Uticaj načina sadnje i njege na dinamiku rasta i morfološke karakteristike bijelog bora, duglazije i jele u prvim godinama poslije sadnje (doktorska disertacija), rukopis, Sarajevo
Drinić, P. (1963): Taksacione osnove za gazdovanje šumama crnog bora (doktorska disertacija). Radovi šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu, god. VIII, br. 8, Sarajevo
Drinić, P. (1977): Prilog poznavanju prostornog uredjivanja šuma crnog bora u Bosni i Hercegovini, Radovi šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, godina XXI (1976), knjiga 21, sve. 3-4, Sarajevo
Fukarek, P. (1958): Prilog poznavanju crnog bora {Pinus nigva Arn.).Radovi Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, šumarstvo, III,3,Sarajevo
Fukarek, P. (1958a): Die Standortsrassen der Schwarzföhre {Pinus nigra Arn.). Zentral blatt für das gesamte Forstwesen, Jahr 75, Ht. 3-5, Wien
Fukarek, P. (1960): Nova svojta borova u Bosni, šumarski list, sv. 5-6, Zagreb
Goguševski, M. (1958): Komparativno proučavanje na taksacionite elementi kai beliot i crniot bor vo kulturite na "Krušito" kaj Kiče- vo. Godišen Zbornik na Zemljodelsko-šumarskiot fakultet, Skopje
Heger, A. (1955): Lehrbuch der forstlichen Vorratspflege, Berlin
Hesmer, H. (1950): Die Technik der Fichtenkultur, Hanover
Hilf, H. H. (1967); Der Einfluss gesetzmässiger Entwicklung der Verwertung des Nadel rundholzes auf künftige Zielsetzung bei waldbaulichen Massnahmen insbesondere im Mitteleuropa. XIV lUFRO Kongres, sekcija 23, str. 299, München
Jovanović, S. (1975): Kombinovane metode osnovnih oblika prirodnog obnavljanja šuma (predavanja), Beograd
Jukić, Š. (1971): Prijedlog za gazdovanje u kulturi bijelog bora na Mornaru kod Glamoča (diplomski rad), rukopis, Sarajevo
Klebingat, G. (1961): Kulturverbandsweiten und qualitative Entwicklung der Kiefer (doktorska disertacija), rukopis, Tharandt
Köstler, J.N. (1951): Die Waldpflege. Frankfurt a/M.
Köstler, J.N. (1952): Ansprache und Pflege von Dickungen, Berlin
Krahl-Urban, J. (1959): Die Eichen, forstliche Monographie der Traubeneiche und der Stieleiche, Hamburg-Berlin
Kramer, H. (1967): Zur Frage des Pflanzenverbandes in Nadelholzbeständen. Allgemeine Forstzeitschrift, München
Krutsch, H. (1952): Waldaufbau, Berlin
Leibundgut, H. (1946): Femelschlag und Plenterung. Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen, Bern
Leibundgut, H. (1966): Die Waldpflege, Bern
Löfler, K. (1968): Prognose für Holzverwertung und- Verwendung. Forst- arhiv, 39. Jahrgang, Heft 8
Loycke, H.J. (1963): Die Technik der Forstkultur. München, Basel, Wien
Marković, Lj. (1950): 0 unapredjenju i proširenju naših borovih šuma i njihovom racionalnom iskorišćavanju. šumarski list, Zagreb
Marković, Lj. (1953): Razvoj sastojina crnog i belog bora na Avali od 1946-1950. godine i ogledi proredjivanja u njima. Zbornik Instituta za naučna istraživanja u šumarstvu Srbije. Knjiga II, Beograd
Matić, V. i dr. (1962): Tabele taksacionih elemenata visokih šuma jele, smrče, bukve, bijelog bora, crnog bora i hrasta kitnjaka na području Bosne. Sarajevo
Matić, V. (1968): Uredjivanje šuma I. Sarajevo
Matić, V. i dr. (1971): Stanje šuma u SR Bosni i Hercegovini prema inventuri šuma na velikim površinama u 1964-1958. godini, Sarajevo
Mayer, H. (1967): Waldbauliche Planungsgrundlagen für einen rationellen Einsatz der Düngung zur Ertragssteigerung im Forstbetrieb. Allgemeine Forstzeitschrift, München
Mayer, H. (1977): Waldbau auf soziologisch-ökologischer Grundlage. Stuttgart, New York
Mayer-Wegelin, H. (1952): Das Aufästen der Waldbäume, Hanover
Miegroet, M. van (1956): Untersuchungen über den Einfluss der waldbaulichen Behandlung und der Umweltsfaktoren auf den Aufbau und die morphologischen Eigenschaften von Eschendickungen im schweizerischen Mittel land. Mitteilungen der Eidgenössischen Anstalt für das forstliche Versuchswesen, Band 32, Zürich
Mlinšek, D. (1968): Slobodna tehnika gajenja šuma na osnovu njege. Ju- goslovenski poljoprivredno-šumarski centar, služba šumske proizvodnje. Dokumentacija za tehniku i tehnologiju u šumarstvu, broj 63, Beograd
Mlinšek, D. (1973): Möglichkeiten der Ertragssteigerung im subalpinen Fichtenwald. 100 Jahre der Hochschule für Bodenkultur, Wien
Panov, A. (1955): šume crnog bora i problem njihove obnove. Narodni šumar, sv. 9-10, Sarajevo
Panov, A. (1959): Obezbjedjenje opstanka i razvitka podmlatka crnog bora u šumama BiH. Narodni šumar, sv. 5-6, Sarajevo
Panov, A., Terzić, D. (1951): Osiguranje nove sastojine crnog bora pred- uslov je i za racionalno korištenje stare sastojine. Narodni šumar, sv. 1-2, Sarajevo
Pecović, M. (1961): Njega mladih borovih šuma u si ivu reke Studenice.šumarstvo, Beograd
Peno, D. ( 1954): Neki podaci o sastojinama ariša i belog bora podignutim veštačkim putem na Jelovoj gori. šumarstvo, sv. 11-12, Beograd
Pintarić, K. (1969): Njega šuma, Sarajevo
Pintarić, K. (1966): Program za izvodjenje šumsko-uzgojnih radova na proizvodnom ogledu u g-.j. "Hrbljina-Kujača", odjel 110/11, ŠIP "šator", Glamoč, Sarajevo
Pintarić, K. (1966a): Program za izvodjenje radova na proizvodnom ogledu "Prusačka rijeka", odjel 40, Bugojno (rukopis), Sarajevo
Pintarić, K. (1967): Proučavanje optimalne strukture sastoji ne po vrstama drveća i etažama u vezi sa korišćenjem sunčane energije, hraniva u tlu i gospodarske namjene (rukopis), Sarajevo
Pintarić, K. (1970): Njega mladih sastojina četinara (rukopis), Sarajevo
Pintarić, K. (1973): Rezultati istraživanja utjecaja njege šuma na prirast drvne mase po količini i kvalitetu u guštikui letvenja- ku crnog bora na višegradskom području. Radovi šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, god. XVI,knjiga 16, sv. 4-6, Sarajevo
Pintarić, K. (1977): Istraživanje utjecaja rezanja grana na poboljšanje vrijednosti proizvodnje u sastojinama običnog bora Pinus silvestris L.), (rukopis), Sarajevo
Pintarić, K. (1977): Rezultati provodjenja proreda u letvenjaku bijelog bora u odjelu 119 G.j. Donja Stupčanica kod Olova (rukopis), Sarajevo
Plavšić, M., Golubović, U. (1963): Istraživanje postotnog odnosa sor- timenata jele. šumarski list, sv. 9-10, Zagreb
Plavšić, M., Golubović, U. (1964): Istraživanje postotnog odnosa pi- lanskih sortimenata jele (Ahies alba Mili.). Šumarski list, sv. 1-2, Zagreb
Radovanović, 1. (1958): Obnova sastojina crnog bora u području "Donja Krivaja". Narodni šumar, br. 7-9, Sarajevo
Radulović, S. (1957): Rezultati proučavanja crnog i belog bora na staništu kitnjak - grab na Avali i ogledi prorede u njihovim sastojinama. šumarstvo, Beograd
Radulović, S., Pejović, D, (1959): Još jedan prilog proučavanju razvoja crnog bora na
Aval i na staništu QUERCETO-CAFPINETUM SER- BICUM (Rudski). Šumarstvo, Beograd
Schädelin, W. (1942): Die Auslesedurchforsturig als Erziehungsbetrieb höchster Wertleistung, 3. Verlag, Bern
Schober, R. (1972): Die Rotbuche 1971. Schriftenreihe der Forstlichen Fakultät der Universität Göttingen und Mitteilungen der Niedersächsischen Forstlichen Versuchsanstalt, Band 43/44,Frankfurt a/M.
Speidel (1972): Planung in Forstbetrieb. Grundlagen und Methoden der Forsteinrichtung. Hamburg
Stefanović, V. (1958): Zajednice b. bora (PIRETUM SILVESTRIS DIMRICUM) i neke njene karakteristike na području zapadne Bosne. Radovi Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Sarajevu, god.III, knj. 3. Sarajevo
Stefanović, V. (1958a): Areal prirodnog rasprostranjenjab. bora {PINUS SILVESTRIS L.) u SR Bosni i Hercegovini. Radovi Poljoprivred- no-šumarskog fakulteta, god. III, knjiga 3, Sarajevo
Stefanović, V. (1960): Tipovi šuma b. bora na području krečnjaka istočne Bosne. Radovi Naučnog društva BiH. Knjiga 4., Sarajevo
Stefanović, V. (1951): Prilog poznavanju mikroklime nekih staništa u području istočne Bosne. Radovi šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, god. VI, sv. 6, Sarajevo
Stefanović, V., Sokač, A. (1962): Fitocenoze bijelog bora i maljave breze na rubu tresetišta kod Han Krana {PINETO-BETULETUM PU- BESCENTIS). Radovi naučnog društva BiH, XIX, knjiga 5, Sarajevo
Stefanović, V. (1962a): Fitocenoza bijelog bora i maljave breze kod Han Krama značajna prirodna rijetkost u našim šumama. Zaštita prirode, Beograd
Stefanović. V., Popović, B, (1966): Waldtypen der Kiefer und Fichte auf Werfener Sandstein und Tonschiefer im Gebiet Ostbosniens, Angewandte Pflanzensoziologie, Aussenstelle der Forstlichen Bundesversuchsanstalt, Heft XX, Wien
Stefanović, V. (1969): Borove šume na dolomitu zapadne Bosne bugojans- ko-kupreškog područja {FINETUM SILVESTRIS DIMRICUM Stef. 1958). Šumarski list, sv. 1-2, Zagreb
Stefanović, V. (1970): Fitocenoze bijelog bora i smrče sa brdskim lužnjakom kod
Knežine na Romaniji (As. PICEO-PINETUM QUERCETOSUM ROBORIS stef.). Radovi Akademije nauka i umjetnosti, knjiga 11, Sarajevo
Stefanović, V. (1975): Tipovi šuma crnog i bijelog bora U Bosni i Hercegovini (rukopis), Sarajevo
Stojanović, 0. (1966): Taksacione osnove za gazdovanje šumama bijel og bora u Bosni. Radovi šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, godina X (1965), knjiga 10, sv. 3, Sarajevo
Svitlica, B. (1976): Primjena selektivne prorede i njen uticaj na rast i razvoj crnog bora u kulturi Plazenica kod Kupresa (diplomski rad), rukopis,, Sarajevo
Tarle, P. (1968): Kulture crnog bora u okolini Drniša i prijedlog za buduće mjere gospodarenja (diplomski rad), rukopis, Sarajevo
Tomanić, L. (1970): Struktura, razvitak i produktivnost sastoji na crnog bora na Kopanoniku (doktorska disertacija), rukopis, Beograd
Troup, R.S. (1966): Silvicultural systems, Oxford
Tschermak, L. (1950): Waldbau auf pflanzengeographisch- ökologischer Grundlage, Wien
Vanselow, K. (1956): Einfluss des Pflanzenverbandes auf die Entwicklung reiner Fichtenbestände. Forstwissenschaftliches Zentralblatt. Band 75, München
Wolfahrt, E. (1961): Vom Waldbau zur Waldpflege, München
Zekić, N. (1977): Zaštita od korova u šumskim rasadnicima. Fragmenta herbologica, Jugoslavica II, Zagreb
Zekić, N. (1975): Hemijsko suzbijanje korova u šumskim rasadnicima. Šumarski list, Zagreb
Manuševa, L. (1971): 0 nekim svojstvima humusa u tipovima tala obrazovanim na peri doti tu centralne Bosne. Spomenica uz 70. godiš, prof. Gracanina, str. 57-65, Zagreb
Manuševa, L., Stojanović, O., Vukorep, I. (1972): Zavisnost proizvodne vrijednosti borovih šuma na peridotitu od nekih osobina zemljišta. Zemljište i biljka. Vol.21, No 2, Beograd
