Zdravstveno stanje šumskih kultura na području Istočne Bosne

Autor(i)

  • Mirza Dautbašić Faculty of Forestry University of Sarajevo
  • Osman Mujezinović Faculty of Forestry University of Sarajevo
  • Jelena Topalović Faculty of Forestry University of Sarajevo
  • Azra Tahirović Faculty of Forestry University of Sarajevo

DOI:

https://doi.org/10.54652/rsf.2014.v44.i2.101

Ključne riječi:

Norway spruce, Scots pine, European larch, Douglas fir, insects, fungi, mechanical damages, health status

Sažetak

UDK: 630*4:582.475(497.6 Pale)

Na području Bosne i Hercegovine registrovano je  ukupno 125 479 hektara raznih šumskih kultura u državnoj svojini (1990. godina). S obzirom na to da se sʼ ciljem povećanja površina pod šumama i proizvodnje drvne mase, podižu nove šumske kulture prvenstveno autohtonih i alohtonih četinarskih vrsta drveta, neophodno je istraživati faktore koji narušavaju njihovu stabilnost i onemogućavaju ostvarivanje osnovnih funkcija šume kao ekosistema: ekoloških, ekonomskih i socioloških. Stabilnost šumskih kultura i šumskih sastojina uopšte, ugrožena je djelovanjem raznih štetnih biotskih i abiotskih faktora lokalne i globalne prirode. Najveće štete u šumskim kulturama uzrokuju insekti i gljive od biotskih faktora, te snijeg i vjetar od abiotskih. U posljednje vrijeme se sve više ističe negativan uticaj globalnih faktora, odnosno globalnih klimatskih promjena. 

Istraživanje za potrebe ovog rada provedeno je na području Šumskog gazdinstva “Jahorina” Pale u tri šumske kulture: šumskoj kulturi smrče, šumskoj kulturi bijelog bora i šumskoj kulturi ostalih četinara (ariš i duglazija). U odabranim šumskim kulturama postavljena je ogledna ploha u obliku pravougaonika, dimenzija 100 m x 50 m. Tokom istraživanja prikupljeni su podaci za oglednu plohu u cjelini, kao i za svako pojedinačno stablo unutar ogledne plohe. Istraživanje je provedeno tokom jula, avgusta i septembra 2012. godine.

Istraživanjem je obuhvaćeno 796 stabala smrče, bijelog bora, ariša i duglazije. Procentualni udio živih stabala je 83,29% od ukupnog broja pregledanih stabala. U analiziranim šumskim kulturama je utvrđeno prisustvo sljedećih vrsta insekata: Pityogenes chalcographus L., Chermes viridis Ratz., Polygrahus polygraphus L., Dendrolimus pini L., Diprion pini L., Coleophora laricella Hb., Acantholyda sp., Leucaspis sp., Cerambycidae  i  Scolytidae i gljiva: Fomitopsis pinicola (Fr.) Karst, Phaeolus schweinitzi (Fr.) Pat., Lophodermium pinastri (Schrad) Chév, Trichaptum abietinum (Pers.:Fr.) Ryvarden i Phaeocryptopus gäumannii Rohde.

Prisustvo insekata je registrovano na 15,58%, prisustvo gljiva na 2,14% i prisustvo mehaničkih oštećenja debla i/ili krošnje na 11,06% stabala od ukupnog broja pregledanih. U ukupnom broju stabala sa registrovanim mehaničkim oštećenjem debla i/ili krošnje u najvećem procentu participiraju stabla sa mehaničkim oštećenjem krošnje, zatim ona sa mehaničkim oštećenjem debla. Udio stabala sa mehaničkim oštećenjem krošnje i debla je neznatan. Identifikovani štetni biotski i abiotski faktori ne uzrokuju značajne štete u analiziranim šumskim kulturama.

References

BODRUŽIĆ, M., TRAVAR, J., JANJIĆ, N. (2011): Pedološke i fitocenološke karakteristike kultura četinara na području Čelinca. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 14: 43-63.

DESPREZ-LOUSTUA, M., L. MARCAISB, B., LOUİS-MİCHEL NAGELEISENC, L. M., PIOUA, D., VANNINID, A. (2006): Interactive effects of drought and pathogens in forest trees. Annals of Forest Science Vol. 63 No. 6. September 2006.

DIMINIĆ, D., GLAVAŠ, M., HRAŠOVEC, B., MARGALETIĆ, J. (1996): Štetni biotski čimbenici na običnoj jeli i smreci u Gorskom kotaru. U Sever (ur.) Zaštita šuma I pridobivanje drva. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu I Šumaarski institute Jastrebarsko, 1 6.

GLAVAŠ; M. (1981): Prilog poznavanju proširenosti gljive Naemacyclus niveus Fuck. ex Sacc. na borovim iglicama u SR Hrvatskoj. Zaštita bilja 32, 155 – 159.

GLAVAŠ , M. (1992): Cytospora pinastri Fries, uzročnik osipanja iglica jele (Abies alba Mill.). Šumarski list 1 -2, 57 – 62.

GLAVAŠ, M. (2013): Šumski požari na području dalmatinskog krša i u razdoblju od 1992. do 2010. godine. U Anić I. Tomić F. i Matić S. (ur.) Šumarstvo I polčjoprivreda hrvatskog Sredozemlja na pragu Europske unije. HAZU, 47 – 54.

KARADŽIĆ, D. (2008): Najčešće gljive prouzrokovači bolesti u prirodnim sastojinama smrče i jele. Šumarstvo 3: 83-89.

KARADŽIĆ, D., STANIVUKOVIĆ, N. (2010): Najznačajniji fitopatološki problemi u kulturama crnog i belog bora u Srbiji i Republici Srpskoj. Šumarstvo 3-4:1-10.

KNIZEK, M., STAUFFER, C., AVTZIS, D.N. AND WEGENSTEINER, R. (2005): Pityogenes chalcographus In: Forestry Compendium . Wallingford, UK: CAB International.

KOLK, A., STARZYK, J.R. (1996): Atlas szkodliwych owadów lesnych (The atlas of harmful forest insects). Multico Ofic. Wyd. Warszawa (in Polish).

LIOVIĆ, B., ŽUPANIĆ, M. (2005): Štetočinje šuma nacionalnih parkova Hrvatske i ekološki prihvatljive mjere zaštite. Radovi Šumarskog instituta Jastrebarsko 40 (1): 101-112.

MATIĆ, S. (2011): Utjecaj stanišnih promjena i načina gospodarenja na sušenje obične smreke (Picea abies Karst.) u Hrvatskoj. Croatian Jurnal of Forest Engineering 32 (1): 7-16.

MIHAJLOVIĆ, LJ. (2008): Šumarska entomologija. Šumarski fakultet, Beograd

MIHAJLOVIĆ, LJ. (2008): Najvažnije štetne vrste insekata bora, smrče i jele u Srbiji. Šumarstvo 3: 65-81.

MIHAJLOVIĆ, LJ., STANIVUKOVIĆ, Z. (2009): Alohtone vrste insekata šumskih i dekorativnih drvenastih biljaka u Republici Srpskoj. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 11: 1-26.

MUSIĆ, J. (2005): Asortiman proizvoda u prorednoj drvnoj masi šumskih kultura bijelog bora. Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 1: 67-75

POTOČIĆ, N., SELETKOVIĆ, I. (2011): Osutost šumskog drveća u Hrvatskoj u razdoblju od 2006. do 2009. godine. Šumarski list Hrvatskog šumarskog društva Posebni broj (2011): 149-158.

STARZYK, J.R. (1999): Rola kózkowatych (Coleoptera: Cerambycidae) w ekosystemach lesnych orazich znaczenie gospodarcze [The role of longhorn beetles (Coleoptera: Cerambycidae) in forest ecosystems and their economic importance]. Sylwan 11, 5-22 [in Polish].

TABAKOVIĆ-TOŠIĆ, M., LAZAREV, V., RAJKOVIĆ, S. (2006): O integralnoj zaštiti šuma. Zbornik radova Instituta za šumarstvo u Beogradu 54-55: 57-76

USČUPLIĆ, M. (1996): Patologija šumskog i ukrasnog drveća. Šumarski fakultet, Sarajevo.

USČUPLIĆ, M., DAUTBAŠIĆ, M. (1998): Diseases and pests threatening forest ecosystems in Bosnia-Herzegovina. Works of the Faculty of Forestry University of Sarajevo 1: 19-26.

USČUPLIĆ, M., DAUTBAŠIĆ, M. (1998): Zdravstveno stanje šuma u Bosni i Hercegovini. ANUBIH. Naučni kolokvij. Sarajevo, juni 1998.

USČUPLIĆ, M. (2004): Svijet gljiva. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

ZUBIZARRETA-GERENDIAIN, A., PELLIKKA, P., GARCIA-GONZALO, J., IKONEN, V. P. AND PELTOLA, H. (2012): Factors Affecting Wind and Snow Damage of Individual Trees in a Small Management Unit in Finland: Assessment Based on Inventoried Damage and Mechanistic Modelling. Silva Fennica 46(2): 181–196. The Finnish Society of Forest Science. The Finnish Forest Research Institute.

Downloads

Objavljeno

01. 12. 2014.

How to Cite

Dautbašić, M. ., Mujezinović, O. ., Topalović, J., & Tahirović, A. (2014). Zdravstveno stanje šumskih kultura na području Istočne Bosne . Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu, 44(2), 53–64. https://doi.org/10.54652/rsf.2014.v44.i2.101

Most read articles by the same author(s)

1 2 3 4 > >>