Sadržaj fenola i antioksidacijska aktivnost ekstrakata plodova Crataegus monogyna L.
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2014.v44.i2.99Ključne riječi:
Crataegus monogyna L., natural phenolic compounds, antioxidant activitySažetak
UDK: 547.56:582.711.714
582.711.714:581.47
U ovome radu su prikazani rezultati određivanja ukupnih fenola, flavonoida, monomernih antocijanina i proantocijanidina kao i antioksidacijske aktivnosti u ekstraktima svježih plodova jednokoštuničavog gloga (Crataegus monogyna L). Za ekstrakciju su korišteni rastvarači različite polarnosti i to: voda, metanol, etanol kao i vodeno-alkoholne smjese u različitim omjerima, a ekstrakcija je vršena ultrazvučnom metodom. Određivanje ukupnih fenola je vršeno spektrofotometrijski Folin-Ciocalteu metodom a ukupnih flavonoida AlCl3 metodom. Za određivanje ukupnih monomernih antocijanina primjenjena je pH diferencijalna metoda a ukupnih proantocijanidina kiselinsko-butanolna metoda. DPPH metoda je korištena za procjenu antioksidacijske aktivnosti različitih ekstrakata.
Dobiveni rezultati su pokazali da se ekstrakti razlikuju u sadržaju bioaktivnih jedinjenja kao i po antioksidacijskoj aktivnosti. Najveći sadržaj bioaktivnih jedinjenja je određen u ekstraktima sa 80% metanolom, dok je najmanji sadržaj određen u ekstraktu sa čistom vodom. Sadržaj ukupnih fenola se kretao od 2.01 do 4.60 mg GAE g-1 s.u. (svježeg uzorka), ukupnih flavonoida od 0.254 do 0.595 mg RUE g-1 s.u. Sadržaj monomernih antocijanina je iznosio od 0.004 do 0.132 mg cijanidin-3-glukozida g-1 s.u. a ukupnih proantocijanidina od 0.187 do 1.168 mg cijanidin hlorida g-1 s.u.
Antioksidacijska aktivnost ekstrakata je varirala od 0.661 do 2.524 mg AA g-1 s.u. Najmanja inhibicija DPPH radikala je određena za vodeni ekstrakt, dok je najveći procenat inhibicije DPPH određen za 80% metanolni ekstrakt gloga. Izuzev vodenog ekstrakta (I = 24.48%) i ekstrakta u apsolutnom etanolu (I = 37.64%), svi ostali ispitivani ekstrakti su pokazali visok stepen inhibicije koji se kretao od 65.01% do 91.15 %.
Metodom linearne regresije određena je visoka korelacija između antioksidacijske aktivnosti ekstrakata i sadržaja ukupnih fenola (R² = 0.9473), kao i sadržaja ukupnih proantocijanidina (R² = 0.7469). Ukupni flavonoidi i monomerni antocijanini nisu značajno utjecali na antioksidacijsku aktivnost, što se može povezati sa njihovim nižim sadržajem u ispitivanim ekstraktima.
Rezultati dobiveni u ovoj studiji indiciraju da se ispitivani plodovi Crataegus monogyna mogu smatrati prirodnim izvorom fenolnih jedinjenja sa dobrom antioksidacijskom aktivnošću.
Downloads
References
BAHORUN, T., AUMJAND, E., RAMPHUL, H., RYEHA, M., LUXIMON-RAMMA, A., TROTIN, F. (2003): Phenolic constituents and antioxidant capacities of Crataegus monogyna (Hawthorn) callus extracts. Nahrung, 47 (3): 191-8.
BAHORUN, T., TROTIN, F., POMMERY, J., VASSER, J., PINKAS, M. (1994): Antioxidant activities of Crataegus monogyna Extracts. Planta Medica, 60: 323-328.
BAHRI-SAHLOUL, R., AMMAR, S., GREC, S., HARZALLAH-SKHIRI, F. (2009 B): Chemical characterization of Crataegus azarolus L. fruit from 14 genotypes found in Tunisia. Journal of Horticulture Science of Biotechnology, 84, 23-28.
BARROS, L., CARVALHO, A.M., FERREIRA, I.C.F.R. (2010): Comparing the composition and bioactivity of Crataegus monogyna flowers and fruits used in folk medicine, Phytochemical Analysis. 22, 181–188.
BAŠIĆ, N. (2004): Morfološko-taksonomska istraživanja glogova (Crataegus L.) na području Bosne i Hercegovine. Magistarski rad. Sarajevo.
BECK, G. (1927): Flora Bosne, Hercegovine i oblasti Novoga Pazara. III. Choripetalae (Kaj): 169-172. Beograd-Sarajevo
BERNATONIENE, J., MASTEIKOVA, R., MAJIENE D., SAVICKAS, A., KEVELAITIS, E., BERNATONIENE, R., DVORAČKOVA, K., CIVINSKIENE, G., LEKAS, R., VITKEVIČIUS, K., PEČIURA, R. (2008): Free radical-scavenging activities of Crataegus monogyna extracts. Medicina (Kanaus), 44(9).
CAI, YZ., MEI, SUN, JIE XING (2006): Structure-radical scavenging from traditional Chinese medicinal plants. Life Science, 78(25):2872-88
CHANG, Q., ZUO, Z., HARRISON, F., CHOW, M.S.S., (2002): Hawthorns: An overview of chemical, pharmacological and clinical studies. Journal of Clinical Pharmacology. 42, 605-612.
CHRISTENSEN, K. I. (1992): Revision of Crataegus Sect. Crataegus and Notosect. Crataegineae (Rosaceae-Maloideae) in the old world. Systematic Botany Monographs, 35: 1-199.
CHRISTENSEN, K. I., JANJIĆ, N. (2006): Taxonomic notes on European taxa of Crataegus (Rosaceae). Nordic Journal of Botany, 24: 143-147.
THE COUNCIL OF EUROPE (2004): European Pharmacopoeia, fifth ed. Edqm, Strasbourg, pp. 1712-1715.
EDWARDS, JE., BROWN, PN., TALENT, N., DICKINSON, TA., SHIPLEY, PR. (2012): A review of the chemistry of the genus Crataegus. Phytochemistry, 79, 5-26.
EGEA, I., SANCEZ-BEL, P., ROMOJARO, F., PRETEL, MT. (2010): Six edible wild fruits as potential antioxidant additives or nutritional supplements. Plant Foods Human Nutrition 65:121-129.
FROEHLICHER, T., HENNEBELLE, T., MARTIN-NIZARD, F., CLEENEWERCK, P., HILBERT, JL., TROTIN, F. (2009): Phenolic profiles and antioxidative effects of hawthorn cell suspensions, fresh fruits and medicinal dried parts. Food Chemistry, 115, 897- 903.
FUKAREK, P. (1974): Neke vrste drveća i grmlja koje su pogrešno navedene u Flori Bosne i Hercegovine i susjednih krajeva. ANU BiH-Radovi LIV, Odjeljenje prirodno-matematičkih nauka, 15: 45-60.
HAGERMAN, A.E. (2002): The Tannin Handbook. Miami University Oxford.
HALVORESEN, B.L., HOLTE K., MYHRSTAD, M.C., BARIKMO, I., HVATUM, E., REMBERG, S.F. ET AL. (2002): A systematic screening of total antioxidants in dietary plants. Journal of Nutrition, 132(3), 461-71.
JANJIĆ, N. (1998): Neki zanimljivi dendrološki nalazi iz sarajevskog područja. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 28(1): 85-103.
JANJIĆ, N. (2002): Nova kombinacija u lepezolisnog ili krivočašičnog gloga, Crataegus rhipidophylla Gand. (Rosaceae). Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 32(1): 1-7.
JUNG, S.J., KIM, D.H., HONG, YH (2007): Flavonoids from the flower of Rhododendron yedoense var. Poukhanense and their antioxidant activity. Arch Pharm Res, 30(2), 146-50.
KATALINIC, V., MILOS, M., KULISIC, T., JUKIC, M. (2006): Screening of 70 medicinal plant extracts for antioxidant capacity and phenols. Food Chemistry, 94, 550-557.
KIM, S.H., KANG, K.W., KIM, K.W., KIM, N.D. (2000): Procyanidins in Crataegus extract evoke endothelium-dependent vasorelaxation in rat aorta. Life Science, 67:121-131.
LEE, J., DURST, RW., WROLSTAD, E. (2005): Determination of total monomeric anthocyanin pigment content of fruit juices, beverages, natural colorants, and wines by pH differential method: Collaborative study. Journal of AOAC International, 88(5), 1269-1278.
LJUBUNCIC, P., PORTNAYA, I., COGAN, U., AZAIZEH, H., BOMZON, A. (2005): Antioxidant activity of Crataegus aronia aqueous extract used in traditional Arab medicine in Israel. Journal of ethno pharmacology. 101, 153-161.
MALÝ, K. (1919): Prilozi za floru Bosne i Hercegovine 5 i 6. Glasnik Zemaljskog Muzeja BiH, Sarajevo, 31: 61-92.
MALÝ, K.. (1940): Notizen zur Flora von Bosnien-Herzegovina. Glasnik Zemaljskog Muzeja BiH, Sarajevo, 52: 21-46.
MILIAUSKAUS, G., VAN BEEK, TA., DE WAARD, P. (2005): Identification of radical scavenging compounds in Rhaponticum carthamoides by means of LC-DAD-SPE-NMR. Journal of Natural Products; 68:68-72.
MRAIHI, F., JOURNI, M., CHERIF, J.K., SOKMEN, M., SOKMEN, A., TRABELSI-AYADI, M. (2013): Phenolic content and antioxidant potential of Crataegus fruits grown in Tunisia as determined by DPPH, FRAP, and β-carotene/linoleic acid assay. Journal of chemistry, volume 2013, 1-6.
PIETTA, P.-G. (2000): Flavonoids as antioxidants. Journal of Natural Products. 63, 1035.
PINELO, M., RUBILAR, M., JEREZ, M., SINEIRO, J., NUNEZ, MJ. (2005): Effect of solvent, temperature, and solvent-to-solvent ratio on the total phenolic content and antiradical activity of extracts from different components of grape pomace. Journal of Agricultural Food Chemistry, 53, 2111-2117.
QUETTIER-DELEU, C., VOISELLE, G., FRUCHART, J.C., DURIEZ, P., TEISSIER, E., BAILLEUL, F., VASSEUR, J., TROTIN, F. (2003): Hawthorn extracts inhibit LDL oxidation. Pharmazie, 58, 577-81.
QUETTIER, D.C., GRESSIER, B., VASSEUR, J., DINE, T., BRUNET, C., LUYCK, M.C., CAYIN, J.C., BAILLEUL, F., TROTIN, F. (2000): Phenolic compounds and antioxidant activities of buckwheat (Fagopyrum esculentum Moench) hulls and flour. Journal of Ethnopharmacology, 118, 418-428.
SANCEZ-MORENO, C., LARRAURI, J.A., SAURA-CALIXTO, F. (1998): A procedure to measure the antiradical efficiency of polyphenols. Journal of Science Food Agriculture, 76, 270-276.
SINGLETON, V.L., ORTHOFER, R., LAMUELA-RAVENTOS, R.M. (1974): Analysis of total phenols and other oxidation substrates and antioxidants by means of Folin_Ciocalteu reagent. Methods of Enzymology, 229, 152-178.
SKRGET, M.P., KOTNIK, M., HADOLIN, A.R., HRAS, A.R., SIMONIĆ, M., KNEZ, Z. (2005): Phenols, proanthocyanidins, flavons and flavonols in some plant materials and their antioxidant activities. Food Chemistry, 89:191-198.
SPIGNO, G., TRAMELL,I L., DE FAVERI, D.M., (2007): Effects of extraction time, temperature and solvent on concentration and antioxidant activity of grape marc phenolics. Journal of Food Engineering. 81, 200-208.
STRATIL, P., KLEJDUS, B., KUBAN, V. (2007): Determination of phenolic compounds and their antioxidant activity in fruits and cereals. Talanta, 71, 17411-1751.
TADIC, M.V., DOBRIC, S., MARKOVIC, M.G., ĐORDEVIC, M.S., ARSIC, A.L. (2008): Anti-inflammatory, gastroprotective, free-radical-scavenging, and antimicrobial activities of hawthorn berries ethanol extract. Journal of Agricultural Food Chemistry, 56, 7700-7709.
WANG, M., SIMON, J.E., AVILES, I.F., HE K., ZHENG, Q.Y., TADMOR, Y. (2003): Analysis of antioxidative phenolic compounds in artichoke (Cynara scolymus L). Journal of Agricultural Food Chemistry, 5(3), 601-8.
ZHANG, Z., CHANG, Q., ZHU, M., HUANG, Y., HO, W.K.K., CHEN, Z.-Y. (2001): Characterization of antioxidants present in hawthorn fruits. Journal of Nutritional Biochemistry, 12, 144.
ZHOU, K. AND YU, L. (2006): Total phenolic contents and antioxidant properties of commonly consumed vegetables grown in Colorado. LWT-Food Science Technology, 39:1155-1162.
Downloads
Objavljeno
How to Cite
Broj časopisa
Rubrika
