Sadržaj fenola i antioksidacijska aktivnost ekstrakata lišća i ploda Crataegus monogyna Jacq. i Crataegus macrocarpa Hegetschw.
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2015.v45.i2.83Ključne riječi:
C. monogyna, C. x macrocarpa, phenols, antioxidant capacitySažetak
UDK: 547.56:582.711.714
582.711.714:581.45/.47
Metanolni ekstrakti uzoraka lista i ploda C. monogyna Jacq i C. x macrocarpa Hegetschw. analizirani su na sadržaj ukupnih fenola, flavonoida, fenolnih kiselina, monomernih antocijanina i proantocijanidina kao i antioksidacijsku aktivnost. U određivanju sadržaja bioaktivnih jedinjenja i antioksidacijske aktivnosti ekstrakata, korištene su spektrofotometrijske metode. Ukupni fenoli su određeni Folin-Ciocalteu metodom, a AlCl3 metodom vršeno je određivanje ukupnih flavonoida prema rutinu i kvercitinu kao standardima. Određivanje monomernih antocijanina izvršeno je primjenom pH diferencijalne metode a kiselinsko-butanolna metoda je upotrebljena za kvantifikaciju ukupnih proantocijanidina. Ukupne fenolne kiseline su određene Arnovom metodom. Za mjerenje antioksidacijske aktivnosti korištene su tri metode: DPPH, ABTS i FRAP metoda a rezultati su izraženi u ekvivalentima Troloxa po gramu suhog uzorka.
Sadržaji ukupnih fenola po gramu suhog uzorka (s.u) za uzorke listova kretali su se u području 59.23 - 91.91 mg GAE g-1 s.u; ukupnih flavonoida 5.24 - 8.90 mg RE g-1 s.u. i 2.38 - 4.08 mg QE g-1 s.u; fenolnih kiselina 33.40 - 68.98 mg CAE g-1 ; sadržaji ukupnih monomernih antocijanina bili su u granicama 0.09 - 0.27 mg CGE g-1 s.u. i proantocijanidina 26.15 - 48.60 mg CE g-1 s.u.
U uzorcima plodova sadržaji ispitivanih jedinjenja kretali su se u intervalima: ukupni fenoli 25.01 - 56.23 mg GAE g-1 s.u; ukupni flavonoidi 0.72 - 1.81 mg RE g-1 s.u i 0.31 - 0.85 mg QE g-1 s.u; ukupne fenolne kiseline su bile u granicama 14.16 - 37.49 a ukupni monomerni antocijanini 0.43 - 0.80 mg CGE g-1 s.u; i ukupni proantocijanidini 12.00 - 21.84 mg CE g-1 s.u.
Poređenjem prosječnog sadržaja aktivnih jedinjenja u listovima dvije vrste može se zaključiti C. x macrocarpa ima veći prosječni sadržaj svih ispitivanih jedinjenja u odnosu na C. monogyna. Samo plodovi C. monogyna imaju veći prosječni sadržaj monomernih antocijana u odnosu na plodove C. x macrocarpa.
Antioksidacijski kapacitet u listovima C. monogyna kretao se u području 0.34 - 0.51 mmol Troloxa g-1 s.u., dok je u listovima C. x macrocarpa bio u području 0.44 - 0.82 mmol Troloxa g-1 s.u. Vrijednosti antioksidacijskog kapaciteta za plodove su iznosili 0.11 - 0.27 mmol Troloxa g-1 s.u za C. monogyna i za C. x macrocarpa 0.22 - 0.531 mmol Troloxa g-1 s.u.
Generalno, na osnovu prosječnih vrijednosti kapaciteta za sve tri metode može se zaključiti da listovi i plodovi C. x macrocarpa imaju bolja antioksidacijska svojstva a što je u saglasnosti sa većim sadržajem aktivnih komponenti u ovoj vrsti.
Linearnom regresijom između sadržaja aktivnih komponenti i antioksidacijskog kapaciteta primjenom tri metode, određeni su koeficijenti korelacije (r2). Utvrđeno je postojanje visoke korelacije između ukupnih fenola, fenolnih kiselina i proantocijanidina i antioksidacijskog kapaciteta (ACDPPH, ACABTS i AC FRAP).
Fenoli i proantocijanidini najbolje koreliraju sa FRAP metodom dok fenolne kiseline najbolje koreliraju sa ABTS metodom.
Na osnovu dobivenih rezultata se može zaključiti da je vrsta C. x macrocarpa bogata u sadržaju antioksidacijskih aktivnih komponenti i kao takva je interesantna za detaljnija ispitivanja hemijskog sastava.
References
ABDENNACER, B., KARIM, M., YASSINE, M. NESRINE, R., MOUNA, D., MOHAMED, B. (2015): Determination of phytochemicals and antioxidant activity of methanol extracts obtained from the fruits and leaves of Tuniisian Lycium intricatum Boiss. Food Chemistry, 174, 577-584.
BAHORUN, T., TROTIN, F., POMMERY, J., VASSER, J., PINKAS, M. (1994): Antioxidant activities of Crataegus monogyna Extracts. Planta Medica, 60: 323-328.
BAHRI-SAHLOUL, R., AMMAR, S., GREC, S., HARZALLAH-SKHIRI, F. (2009B): Chemical characterization of Crataegus azarolus L. fruit from 14 genotypes found in Tunisia. Journal of Horticulture Science of Biotechnology, 84, 23-28.
BARROS, L., CARVALHO, A.M., FERREIRA, I.C.F.R. (2010): Comparing the composition and bioactivity of Crataegus monogyna flowers and fruits used in folk medicine, Phytochemical Analysis. 22, 181–188.
BAŠIĆ, N. (2004): Morfološko-taksonomska istraživanja glogova (Crataegus L.) na području Bosne i Hercegovine. Magistarski rad. Sarajevo.
BECK, G. (1927): Flora Bosne, Hercegovine i oblasti Novoga Pazara. III. Choripetalae (Kaj): 169-172. Beograd-Sarajevo
BENZİE I.F. AND STRAİN J.J. (1999): The ferric reducing ability of plasma (FRAP) as a measure of "antioxidant power": the FRAP assay. Analytical Biochemistry, 239(1) 70-6.
BERKER, K.I.; GÜÇLÜ, K.; TOR, I.; APAK, R. (2007): Comparative Evaluation of Fe(III) Reducing PowerBased Antioxidant Capacity Assays in the Presence of Phenanthroline, Batho-phenanthroline, Tripyridyltriazine (FRAP), and Ferricyanide Reagents, Talanta, 72, 1157-1165.
BERNATONIENE, J., MASTEIKOVA, R., MAJIENE D., SAVICKAS, A., KEVELAITIS, E., BERNATONIENE, R., DVORAČKOVA, K., CIVINSKIENE, G., LEKAS, R., VITKEVIČIUS, K., PEČIURA, R. (2008): Free radical-scavenging activities of Crataegus monogyna extracts. Medicina (Kanaus), 44(9).
BRAND-WİLLİAMS W, CUVELİER ME, BERSET C. (1995): Use of free radical method to evaluate antioxidant activity. Lebensm Wiss Technology, 28:25-30.
CHANG, Q., ZUO, Z., HARRISON, F., CHOW, M.S.S. (2002): Hawthorns: An overview of chemical, pharmacological and clinical studies. Journal of Clinical Pharmacology. 42, 605-612.
CHEN, J.H., AND HO, C.T. (1997): Antioxidant activity of caffeic acid and its related hydroxycinammic acid compounds. Journal of Agricultural Food Chemistry. 45, 2374-2378.
CHRIST, B. AND MULLER, K.H. (1960): Determination of the amount of flavonol derivates in drugs. Archiv der pharmazie, 293, 1033-1042.
CHRISTENSEN, K. I. AND JANJIĆ, N. (2006): Taxonomic notes on European taxa of Crataegus (Rosaceae). Nordic Journal of Botany, 24: 143-147.
EDWARDS, J.E., BROWN, P.N., TALENT, N., DİCKİNSON, T.A., SHİPLEY, P.R. (2012): A review of the chemistry of the genus Crataegus. Phytochemistry, 79, 5-26.
EGEA, I., SANCEZ-BEL, P., ROMOJARO, F., PRETEL, MT. (2010): Six edible wild fruits as potential antioxidant additives or nutritional supplements. Plant Foods Human Nutrition 65:121-129.
FUKAREK, P. (1974): Neke vrste drveća i grmlja koje su pogrešno navedene u Flori Bosne i Hercegovine i susjednih krajeva. ANU BiH-Radovi LIV, Odjeljenje prirodno-matematičkih nauka, 15: 45-60.
GAWLIC-DZIKI, U. (2012): Dietary spices as natural effectors of lipoxygenase, xanthine oxidase, peroxidase and antioxidant agents. LTW-Food Science and Technology, 47, 138-146.
HAGERMAN, A.E. (2002): The Tannin Handbook. Miami University Oxford.
HARNAFI, H. AND AMRANI, S. (2008). Spectrophotometric methods for determination of plant polyphenols content and their antioxidant activity assessment: An Overview, Pharmacognosy Reviews, 2(3), 20-22.
HRABĔTOVÁ-UHROVÁ A. (1969): Hloh (Crataegus L.) v Československu. Preslia, (Praha). 41: 162-182.
JANJIĆ, N. (1998): Neki zanimljivi dendrološki nalazi iz sarajevskog područja. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 28(1): 85-103.
JUNG, S.J., KIM, D.H., HONG, Y.H. (2007): Flavonoids from the flower of Rhododendron yedonese var. poukhanense and their antioxidant activities. Archives of Pharmacal Research, 30(2), 146:50.
KIM, S.H., KANG, K.W., KIM, K. W., KIM, N.D. (2000): Procyanidins in Crataegus extract evoke endothelium-dependent vasorelaxation in rat aorta. Life Science, 67:121-131.
LEE, J., DURST, RW., WROLSTAD, E. (2005): Determination of total monomeric anthocyanin pigment content of fruit juices, beverages, natural colorants, and wines by pH differential method: Collaborative study. Journal of AOAC International, 88(5), 1269-1278.
LIU, R.H., YU, B.Y., QIU, S.X., ZHENG, D. (2005): Comparative analysis of eight major polyphenolic compounds in leaves of Crataegus L. by HPLC. Chinese Journal of Natural Medicine, 3, 162-167.
MALÝ, K. (1919): Prilozi za floru Bosne i Hercegovine 5 i 6. Glasnik Zemaljskog Muzeja BiH, Sarajevo, 31: 61-92.
MALÝ, K. (1940): Notizen zur Flora von Bosnien-Herzegovina. Glasnik Zemaljskog Muzeja BiH, Sarajevo, 52: 21-46.
MANAH, C., SCALBERT, A, MORAND, C., REMESY, C., JIMENEZ, L. (2004): Polyphenols: food sources and bioavailability, The American Journal of Clinical Nutrition, 79:727-747.
MANDEL, S., AMIT, T., REZNICHENKO, L., WEINREB, O., YOUDIM, M-B. (2006): Green tea catechins as a brain permeable, natural iron chelators-antioxidants for the treatment of neurodegenerative disorders. Molecular Nutrition & Food Research, 50, 229-34
MRAIHI, F., JOURNI, M., CHERIF, JK. SOKMEN, M., SOKMEN, A., TRABELSI-AYADI, M. (2013): Phenolic content and antioxidant potential of Crataegus fruits grown in Tunisia as determined by DPPH, FRAP, and β-carotene/linoleic acid assay. Journal of Chemistry, volume 2013, 1-6.
NAZ, S., SIDDIQI, R., AHMAD, S., RASOOL, S.A., SAYEED, S.A., (2007): Antibacterial activity directed isolation of compounds from Punica granatum. Journal of Food Science, 72, 341-345.
OLTHOF, M.R., HOLMAN, P.C.H., KATAN, M.B. (2001): Chlorogenic acid and caffeic acid are absorbed in human. Journal of Nutrion, 131, 66-71.
OSAWA, T. (1994): Novel natural antioxidants for utilization in food and biological systems in Postharvest Biochemistry of Plant Food-Materials in the Tropics, I. Uritani, V.V. Garcia, and E.M. Mendoza, Eds., 241-251, Japan Scientific Societies Press.
ÖZCAN, M., HACISEFEROGULLARY, H., MARAKOGLU, T., ARSLAN, D. (2005). Hawthorn (Crataegus spp) fruit: Some physical and chemical properties. Journal of Food Engineering, 69, 409-413.
ÖZYÜREK, M., BENER, M., GÜÇLÜ, K., DÖNMEZ, A.A., SÜZGEÇ-SELÇUK, S., PIRILDAR, S., MERIÇLI, A.H., APAK, R. (2012): Evaluation of antioxidant activity of Crataegus species collected from different regions of Turkey. Records of Natural Products, 6:3, 262-277.
RE R, PELLEGRİNİ N, PROTEGGENTE A, PANNALA A, YANG M, RİCE-EVANS C.(1999): Antioxidant activity applying an improved ABTS radical cation decolorization assay.Free Radical Biology and Medicine, 26, (9-10), 1231-7.
RICE-EVANS, C.A., MILLER, N.J. (1997): Structure-antioxidant activity relationship of flavonoids and isoflavonoids. In: Ricde-Evans, C.A., packer, L. (Eds.), Flavonoids in Health and Disease. Marcel Dekker, New York.
RICE-EVANS, C.A., MILLER, N.J., BOLWELL, P.G., BRAMLEY, P.M., PRIDHAM, J.B. (1995): The relative antioxidant activities of plant-derived polyphenolic flavonoids. Free Radical Research, 22 (4), 375-383.
RUIZ-RODRIGEZ, B., DE ANCOS, B. SANCEZ-MORENO, C., FERNANDEZ-RUIZ, V., SANCEZ-MATA, M., CAMARA, M., TARDIO, J. (2014). Wild blackthorn (Prunus spinosa L.) and hawthorn (Crataegus monogyna Jacq.) as valuable source of antioxidants. Fruits, 69, 61-73.
SEİFRİED, H. E., ANDERSON, D. E., FİSHER, E. I. AND MİLNER, J. A. (2007). A review of the interaction among dietary antioxidants and reactive oxygen species. The Journal of Nutritional Biochemistry, 18 (9): 567-579.
SINGLETON, V.L., ORTHOFER, R., LAMUELA-RAVENTOS, R.M. (1974): Analysis of total phenols and other oxidation substrates and antioxidants by means of Folin-Ciocalteu reagent. Methods of Enzymology, 229, 152-178.
TAMPLE, N.J. (2000): Antioxidants and disease: more questions than answers. Nutrition Research, 20,449-459.
THAIPONG, K., BOONPRAKOB, U., CROSBY, K., CISNEROS-ZEVALLOS, L., BYRNE, D.H. (2006): Comparison of ABTS, DPPH, FRAP and ORAC assays for estimating antioxidant activity from guava fruit extracts. Journal of Food Composition and Analysis, 19, 669-675.
YU, L., HALEY, S., PERRET, J., HARRIS, M., WILSON, J., QIAN, M. (2002): Free radical scavenging properties of wheat extracts. Journal of Agricultural Food Chemistry, 50:1619-1624.
ZHANG, Z., CHANG, Q., ZHU, M., HUANG, Y., HO, W.K.K., CHEN, Z.-Y. (2001): Characterization of antioxidants present in hawthorn fruits. Journal of Nutritional Biochemistry, 12, 144.
