Procjena intenziteta erozije i prirodnog obrastanja traktorskih puteva u posteksploatacionom periodu
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2013.v43.i1.115Ključne riječi:
tractor roads, post-exploitation period, erosion degree, natural coverageSažetak
UDK 630*38:551.311.21
625.711.84:551.311.21
Erozioni procesi na traktorskim putevima su vrlo česta pojava. Stepen intenziteta erozionih procesa zavisi od velikog broja prirodnih faktora, a vrlo često glavni uzročnik istih je čovjek. Ne provođenje mjera sanacije nakon završetka radova na eksploataciji šuma u značajnom broju slučajeva dovodi do intenziviranja erozionih procesa, što je posebno izraženo u slučajevima kada dolazi do pojave površinske vode koja produbljuje, razara i odnosi materijal sa traktorskog puta.
U radu je korišten metod procjene stepena erozije i obraslosti vegetacijom traktorskog puta ili prekrivenosti steljom (Rebula, 1991). Sama ocjenena stepena erozije je izvršena na osnovu skale od 1 do 5 (1 – nema erozije do 5 – vrlo jaka erozija). Na sličan način je izvršena i procjena intenziteta prirodnog obrastanja ili prekrivenosti steljom, pomoću skale gdje ocjena 1 predstavlja potpunu obraslost profila vegetacijom ili prekrivenosti steljom, dok ocjena 5 predstavlja neobrastao profil. Mjerenje je izvršeno na devet eksperimentalnih ploha dužine po 110 m, u dva navrata, i to 2010. i 2013. godine u periodu nakon završenih radova na eksploataciji šuma.
Maksimalna vrijednost stepena erozije zabilježena je na Lokaliteu I (10 – 20%) u iznosu od 3,73. Intenziviranje erozionih procesa se može vezati sa prisustvom površinske vode po kolotrazima traktorskih puteva, čije prisustvo je vjerovatno dovelo do produbljivanja kolotraga, a samim tim i intenziviranju procesa erozije. Najmanja vrijednost evidentirana je na Lokalitetu III (10 – 20%) u iznosu od 1,86. Minimalna vrijednost stepena erozije se može pojasniti propusnošću matičnog supstrata (krečnjak) te potpuni izostanak površinskih tokova na ovom području.
Na istim lokalitetima (I i III) su zabilježene i najveće i najmaje prosječne vrijednosti stepena erozije, odnosno za Lokalitet I – 3,08 i Lokalitet III – 1,94.
Kada je u pitanju stepen obraslosti ili pokrivenosti traktorskog puta steljom, najveći stepen obraslosti je na Lokalitetu II (10 - 20%) - 1,64, što se može objasniti minimalnim brojem prolaza mehanizacijom, kao i većom progaljenošću u neposrednoj blizini traktorskog puta. Najmanja obraslost je na Lokalitetu I (< 10%) – 4,91, na kojem je intenzitet obrastanja niži zbog intenziviranja procesa erozije i stalnog prisustva vode na traktorskom putu.
Ako se posmatra prosječan intenzitet obrastanja ili pojave stelje, na traktorskom putu, isti je najveći na Lokalitetu III -1,94 gdje je došlo do značajnijeg porasta obraslosti traktorskih puteva travnom vegetacijom. Najmanju obraslost (obraslost ili prekrivenost steljom je manja što je prosječna ocjena veća) ima Lokalitet I, sa prosječnom ocjenom obraslosti 4,17.
References
AKBARIMEHR, M., NAGHDI, R. (2012): Reducing erosion from forest roads and skid trails by anagement practices. Journal of Forest Science, 58: 165–169.
BAJRIĆ, M. (2012): Razvoj erozionih procesa na traktorskim vlakama različitog uzdužnog nagiba, Šumarski fakultet Sarajevo, Disertacija, str. 1 – 163.
BROOKS, R., MCFARLAND, A., SCHNEPF, C. (2011): Grass Seeding Forest Roads, Skid Trails, and Landings in the Inland Northwest, A Pacific Northwest Extension Publication.
BYBLYUK N., STYRANIVSKY O., KORZHOV V., KUDRA V. (2010): Timber harvesting in the
Ukrainian Carpathians: ecological problems and methods to solve them. Journal of Forest Science, 56: 333–340.
CURRAN, M., DYKSTRA, P. (1997): Skid road rehabilitation techniques for restoring productivity in the B.C. interior, Proceedings of the 21st Annual British Columbia Mine Reclamation Symposium in Cranbrook, BC.
FU B., NEWHAM L.TH., RAMOS-SCHARRON C.E. (2010): A review of surface erosion and sediment delivery models for unsealed road. Environmental Modeling and Software, 25: 1–14.
GRUSHECKY, S. T., MCGILL, D. W., GRAFTON, W., EDWARDS, J., TAGER, L. (2007b):
Vigorous Establishment of Native Vegetation on Landings and Skid Roads in the Upper Elk River Watershed, FINAL REPORT to West Virginia Division of Forestry State Headquarters.
JAHIĆ, M. (2008): Uređivanje bijica, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.
JELIČIĆ, V. (1985): Pravilnik o uslovima i elementima za projektovanje i izgradnju šumskih puteva, Nacrt – interni materijal, Šumarski fakultet Sarajevo.
JELIČIĆ, V. (1988): Otvaranje šuma i savremeni transport drveta, Jugoslovenski poljoprivredno šumarski centar Beograd.
KOSTADINOV, S. (2008): Bujični tokovi i erozija, Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu.
LOTFALIAN, M., BAHMANI, H. (2011): Effects of Ground Based Skidding System on Soil Compaction and Herbaceous Species in a Hyrcanian Forest, European Journal of Scientific Research, Vol. 61 No.4, pp. 601-606.
POTOČNIK, I. (2010): Natural revegetation of forest road slopes, Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banja Luci, br. 13, str. 49 – 60.
PRAVILNIK O OBIMU MJERA O USPOSTAVLJANJU I ODRŽAVANJU ŠUMSKOG REDA I NAČIN NJIHOVOG PROVOĐENJA (2002): Službene novine Federacije BiH, 02/02.
REBULA, E. (1991a): Posljedice gradnje vlaka u šumi, Zagreb, Mehanizacija šumarstva, god.16, br. 1-4, str. 3–10.
REBULA, E. (1991b): Erozija na vlakah, Zbornik gozdarstva in lesarstva, 37, str.53-81.
TOMAŠIĆ, Ž. (1998): Erozija tla na pokusnoj traktorskoj vlaci različitih uzdužnih nagiba, Zagreb, Mehanizacija šumarstva, god. 23(1), str. 15 – 24.
