ŠTETE OD MRKOG MEDVJEDA (URSUS ARCTOS L.) NA ŠUMSKIM SASTOJINAMA U SREDNJOBOSANSKOM KANTONU

Autor(i)

  • Saša Kunovac Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Mustafa Bašić Cantonal Forestry Office, Travnik
  • Nino Skrobo ŠPD "Srednjobosanske šume" d.o.o. Donji Vakuf
  • Slobodan Ličanin Lovačko društvo "Vlašić", Travnik

DOI:

https://doi.org/10.54652/rsf.2008.v38.i1.175

Ključne riječi:

Medvjed, Ursus arctos, guljenje kore, štete, Koprivnica, Vlašić

Sažetak

UDK 639.111.7:630*45(497.6)

Medvjed mrki (Ursus arctos L.) je najkrupnija vrsta karnivora u Bosni i Hercegovini. Usljed kompeticije za resurse sa ljudima, ova vrsta je nestala iz najvećeg broja evropskih zemalja prije više stotina godina. U Bosni i Hercegovini, intenzivno gazdovanje medvjdom provodi se od 1955. godine. Dopunsko prihranjivanje je bilo glavna karakteristika ovakvog načina gazdovanja, u pokušaju da se reduciraju štete koje medvjedi čine na stoci, usjevima, voćnjacima i pčelinjacima.

Prve značajne štete, uzrokovane guljenjem kore na stablima od medvjeda, zabilježene su 1983. godine. Neki radovi i studije iz tog vremena navodili su na zaključak da je primarni uzrok guljenja kore na stablima nedostatak mineralnih sastojaka u ishrani medvjeda. Drugi navode visoku koncentraciju medvjeda na lokalitetima oko hranilišta kao mogući uzrok guljenja kore na stablima.

Drastična regulacija brojnosti medvjeda u periodu 1992.-1995. godine, i nedostatak bilo kakvog gazdovanja (dopunsko prihranjiivanje), sve do 1998. godine, uzrokovalo je  odsustvo šteta na sastojinama ili iste nisu bile registrovane.

Nove, značajne štete registrovane su 2006. godine u području Vlašića i 2008. godine na području Koprivnice.

U ovom radu, prikupili smo i obradili podatke o intenzitetu, vremenu i mjestu nastanka štete od medvjeda na dva lokaliteta u Srednjobosanskom kantonu. Uporedili smo prethodne podatke o štetama (do 1992. godine) sa sadašnjim. Takođe, komentarisani su mogući uzroci, mjere prevencije i zaštite, njihova efikasnost i posljedice po šumske sastojine.

References

CAUGHLEY G., SINCLAIR A.R.E.,: "Wildlife Ecology and Management", Blackwell Science, Cambridge, 1994.

Grupa autora: Studija "Ugrožene vrste divljači u Bosni i Hercegovini", MAGA&WALD Projekt, Banja Luka 2007.

HUBER, D. I MORIĆ, S. 1989. Štete od mrkih medvjeda u Jugoslaviji. Suvremeni pravci uzgoja divljači, Brioni. 3: 197-202.

Kunovac S., HADŽIĆ I., HELJA A., LIČANIN S. I NIKICA MARELJA: „Štete od medvjeda mrkog na šumskim sastojinama u BiH“, III Simpozijum o zaštiti bilja u BiH, Neum, decembar 2006.- prezentacija.

NADAŽDIN M.: „Prihranjivanje medvjeda“. Zbornik radova Simpozijuma: Savremeni aspekti gajenja, zaštite i korišćenja divljači u funkciji razvoja brdsko-planinskih područja Jugoslavije“, stenografske zabilješke: 207-208, Lovački Savez Jugoslavije, Požega 1996.

„Podzakonski akti Zakona o lovstvu FBiH”, Službene Novine FBiH, 02/08, 08/08,13/10. Sarajevo, 2008.

„Zakon o Lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine”, Službene Novine FBiH, 04/06, Sarajevo, 2006.

Downloads

Objavljeno

01. 06. 2008.

How to Cite

Kunovac, S. ., Bašić, M., Skrobo, N., & Ličanin, S. . (2008). ŠTETE OD MRKOG MEDVJEDA (URSUS ARCTOS L.) NA ŠUMSKIM SASTOJINAMA U SREDNJOBOSANSKOM KANTONU. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu, 38(1), 79–90. https://doi.org/10.54652/rsf.2008.v38.i1.175

Most read articles by the same author(s)

1 2 > >>