Nekadašnja i sadašnja staništa jarebice poljske (Perdix perdix L.) i jarebice kamenjarke-grivne (Alectoris Graeca Meisner) u Federaciji Bosne i Hercegovine
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2020.v50.i2.345Sažetak
Jarebica poljska je nekada bila glavna vrsta sitne pernate divljači u Bosni i Hercegovini, Razvojem i intenziviranjem poljoprivrede, odnosno stvaranjem savremenog agrobiotopa umjesto nekadašnjih staništa, brojnost i areal ove vrste se drastično smanjio. Prema statističkim podacima (Statistički godišnjak SRBiH 1946-1990), odstrel ove vrste se smanjio od 15.000 kljunova tokom pedesetih godina prošlog vijeka, na oko 5000 tokom šezdesetih, 4000 i 3000 kljunova tokom sedamdesetih do devedesetih godina prošlog vijeka. Prema podacima Statističkog godišnjaka FBIH, u 2019 godini, odstrel jarebice iznosio je svega 700 kljunova, pri čemu je zajedno iskazan odstrel i jarebice poljske i jarebice kamenjarke.Jarebica poljska je na Crvenoj listi Federacije BiH označena kao NT (Niskorizične vrste), odnosno vrsta koja u ovom trenutku nije ugrožena i ima stabilnu populaciju, ali za koju ostoji opasnost od smanjenja populacije usljed konstantnog ugrožavanja staništa. Međutim na svjetskoj Crvenoj listi, ova vrsta je označena sa EN, odnosno kao ugrožena vrsta. Nedostatak realnih podataka i ozbiljnih istraživanja u BiH, svakako je uticao na postojeću kategorizaciju jarebice poljske u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Jarebica kamenjarka-grivna, takođe je vrlo atraktivna i značajna autohtona vrsta, a prema dostupnim podacima doživjela je istu sudbinu kao i jarebica poljsska, uz slično smanjenje brojnosti i visine odstrela. Na Crvenoj listi Federacije BiH označena kao DD (Nedovoljno poznate vrste, odnosno sigurno ili vjerovatno ugrožene vrste čija se kategorizacija ne može izvršiti zbog nedostatka podataka). Realizacijom ovog rada dobiće se realni podaci o veličini staništa ove dvije vrste, pa će u skladu s tim biti moguće pristupiti izradi dugoročnih planova zaštite i gospodarenja.
Na osnovu dostupnih istorijskih literarnih izvora izrađene su karte nekadašnjih staništa ove dvije vrste, a potom je izrađena mreža 1x1 km=100 ha (jedna lovna jedinica), te izvršen uvid u strukturu površina prema CORINE LAND COVER (CLC. Potom je izvršen detaljan obilazak svih nekadašnjih staništa te utvrđivano prisustvo obje vrste u skladu sa odabranom metodologijom. Rezultati pokazuju da su se staništa obje vrste značajno smanjila, a posebno kod jarebice poljske, koja je skoro nestala sa svojih najznačajnijih nekadašnjih staništa. Takođe, analizirana brojnost i odstrel u periodima 1946-1990 i 2006-2019 godine pokazuju značajno smanjene, koje je kod jarebice poljske manje za dvije trećine u odnosu na prošli vijek. Na osnovu rezultata rada, može se zaključiti da je krajnje vrijeme da se preduzme odgovarajuća zaštita ovih vrsta, uz stalan monitoring te izradu odgovarajućih planova upravljanja.
References
Dimitz, L. (1905): Die forstlichen verhältnisse und einrichtungen Bosniens und Hercegovina, Wien. prevod UŠIT, Sarajevo 2010.
Grubešić, M., Tomljanović, K., Kunovac, S. (2011): Rasprostranjenost i brojnost jarebice kamenjarke grivne (Alectoris graeca Meisner) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Šumarski list. 11-12, s. 567 – 574.
Kunovac, S. Rapaić, Ž., Soldo, V., Berilo, Z., Hadžiabdić, S., Mićević, M., Voloder, K., Lučić, I., Ilić, V., Jurić, I. (2007): Održivo gospodarenje sa divljači u Posebnim lovištima, Konzorcij Lovačkih saveza BiH, Sarajevo.
Kunovac S, Mekić F, Vojniković S., Avdibegović M., Lojo A., Hukić Emira (2009): Rejonizacija i kategorizacija lovišta u FBiH Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Sarajevo – Univerzitetski udžbenik;
Kunovac S. (2009): Uputstvo za prebrojavanje divljači Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Sarajevo 2009.
Kunovac S., Rapaić Ž., Popović Z., Salkić A., Grubešić M., Krasić P., Bačić M., Maunaga Z. (2010): Korištenje lovišta Atlantik bb d.o.o, Sarajevo-Banja Luka – Priručnik;
Kunovac S., Bašić M., Grubešić M.,Tomljanović K. (2012): „Characteristics of Rock partridge (Alectoris graeca meisner) Habitat in Mountains of Bosnia-Herzegovina. Modern aspects of sustainable management of game population. International Symposium on Hunting, Proceedings, Zemun-Belgrade, 122-126.
Laska Fr. B. (1905): „Das Waidwerk in Bosnien und Hercegovina“- Klagenfurt, prevod UŠIT, Sarajevo 2009.
Mustapić, Z. i suradnici (2004): „Lovstvo“, Zagreb.
Rapaić, Ž. (1996): „Uzgoj jarebica kamenjarki-neka iskustva iz dosadašnjeg rada“, Zbornik radova sa savetovanja u Prokuplju i Kikindi, Lovački savez Jugoslavije, Beograd.
Stanković, S. i saradnici, (1991): „Velika ilustrovana enciklopedija lovstva“, Novi Sad.
Srdić, D.(1977): „Poljske jarebice“,Sarajevo.
Sučić, I. (2008): „Dinamika populacije jarebice kamenjarke (Alectoris graeca Meisner) na planini Tušnici“, Zagreb.
Trpkov, B. (1985): „Lovstvo“, Skopje.
Vidović, M. (1999): „Jarebica kamenjarka – grivna“, Split.
*** Lovački list 6-10, 1953, 1954, 1958, SLO BiH Sarajevo
*** (2006):Stručne podloge za bonitiranje i utvrđivanje lovnoproduktivnih površina u lovištima Federacije BiH, Službene novine FBiH broj: 63/06, Sarajevo.
*** (2009): Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Službene novine FBiH broj:52/09, Sarajevo
*** (1953): Razvojni plan Saveza lovačkih organizacija BiH, SLO BiH, Sarajevo
*** (1990): Opšte smjernice za razvoj lovstva u SFRJ 1990-1995, Lovački savez Jugoslavije, Beograd
*** Statistički godišnjak SR BiH 1955 -1990, Sarajevo
*** Statistički godišnjk FBiH 2006 – 2019, Sarajevo
