Štete od divljači na području kantona Sarajevo i Srednjobosanskog kantona
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2017.v47.i2.56Ključne riječi:
game, damage, legislationSažetak
UDK: 639.11:630*45(Kanton Sarajevo)
639.11:630*45(Srednjobosanski kanton)
Konflikti između ljudi i životinja stari su koliko i ljudski rod. Zahvaljujući neprestanom rastu ljudske populacije, nastojanjima da se povećaju površine obradivog zemljišta, proizvodnje sirovina i životnog prostora, čovjek i divljač su direktni takmaci za resurse i prostor širom svijeta. Ovi konfilkti nastaju iz brojnih razloga, a jedan od najvažnijih su štete koje divljač čini na usjevima, voćnjacima, stoci i drugim vrstama čovjekove imovine.
Prevencija i regulisanje šteta od divljači u Bosni i Hercegovini do devedesetih godina prošlog vijeka odnosila se samo na medvjeda, dok se za štete počinjene od drugih životinjskih vrsta nije isplaćivala nadoknada. (KUNOVAC and AVDIBEGOVIĆ 2008). Novim Zakonom o lovstvu (2006), status lovostajem zaštićenih vrsta divljači stekle su i neke druge vrste divljači, koje pričinjavaju znatne štete čovjekovoj imovini, prije svega vuk i divlja svinja (KUNOVAC and AVDIBEGOVIĆ 2008).
Istraživanje o visini, uzročnicima, intenzitetu i ekonomskim efektima šteta od divljači provedeno je na području Federacije BiH, odnosno u Kantonu Sarajevo i Srednjobosanskom kantonu.
U periodu od 2010 – 2014 godine, kao članovi Komisija za utvrđivanje uzroka štete, direktno smo utvrdili uzroke šteta, a potom analizirali sve podnesene zahtjeve za nadoknadu šteta na području Kantona Sarajevo i Srednjobosanskog kantona. Zahtjeve smo razvrstali prema realizovanim i odbijenim, po godinama i sveukupno u istraživanom periodu. Posebno su obrađeni razlozi za odbijanje zahtjeva za nadoknadu šteta. Potom smo pristupili analiziranju direktno utvrđenih uzročnika šteta, odnosno vrste divljači koja je pričinila štetu Vrste šteta su prikazane po kategorijama (krupna stoka, sitna stoka, usjevi, pčelinja društva, voćnjaci i ostalo). Što se tiče ekonomske vrijednosti šteta, prikupljeni su podaci o isplaćenim iznosima za nadoknadu šteta u konvertibilnim markama, te su konvertovani u odgovarajuće iznose u Eurima prema važećoj kursnoj listi.
Rezultati istraživanja pokazuju da je od ukupno 461 zahtjeva za nadoknadu šteta, 187 realizovano a 274 odbijeno, što ukazuje na vrlo slabo poznavanje i informisanost u pogledu načina prijave štete, kao i mjera koje su vlasnici dobara dužni preduzeti da do štete ne dođe. Prosječan broj zahtjeva godišnje je 92 na oba kantona ukupno. Godine sa najmanjim i najvećim brojem zahtjeva za nadoknadu štete su 2013 i 2014, a na ovakvo stanje umnogome su uticale i vremenske prilike tokom ove dvije godine. U pogledu razloga za odbijanje zahtjeva, preko 90% čine odsustvo pastira, nedostatak odgovarajuće ograde ili psa čuvara.
Kada su u pitanju uzročnici šteta, u oba kantona, sa slike 8 vidimo da preko polovina svih pričinjenih šteta otpada na medvjeda (243 od 461 slučajeva ili 53%), divlja svinja je uzročnik jedne trećine svih pričinjenih šteta (144 slučaja ili 31%), vuk je uzročnik štete u 57 slučajeva ili 13%, dok na pse lutalice otpada 2% pričinjenih šteta, odnosno 6 slučajeva, a uzrok štete nije utvrđen u ukupno 10 slučaja ili 2%. Veoma izraženo učešće medvjeda u ukupnim štetama, posebno u Srednjobosanskom kantonu (74% svih pričinjenih šteta), ne čudi, s obzirom da se oba područja nalaze unutar uzgojnih područja za medvjeda u Federaciji BiH, a staništa medvjeda unutar Srednjobosanskog kantona su najkvalitetnija u cijeloj Bosni i Hercegovini. Najzastupljenije štete po kategorijama su pčelinjaci i stabla u voćnjacima. Pčelinjaci se na području oba kantona tokom godine često dislociraju, u skladu sa promjenama u vegetaciji, odnosno pčelinjaci se odvoze na „pašu“ i u pravilu, ostavljaju bez nadzora, obezbijeđeni opet u najbolje samo iznimno mehaničkim ogradama koje ne predstavljaju ozbiljniju prepreku za medvjeda. U oba kantona preovladava tradicionalno ekstenzivno voćarstvo, te su iz tog razloga voćnjaci u najboljem slučaju obezbijeđeni samo tradicionalnim drvenim ogradama ili bez ikakvih ograda u najvećem broju slučajeva, a samim tim su i pretpostavke za nastanak šteta veće. Ovo je direktni uzrok najčešćih šteta u ove dvije kategorije.
Ukupna vrijednost svih pričinjenih šteta u istraživanom periodu je 80.936,65 €, ukupna vrijednost svih šteta u kantonu Sarajevo je 33.156,00 €, a ukupna vrijednost svih šteta u Srednjobosanskom kantonu tokom pet godina je 47.780,65 €. Ukupna prosječna vrijednost godišnjih šteta u periodu 2010-2014 godina iznosi 16.187,33 €, prosječna vrijednost godišnjih šteta u kantonu Sarajevo je 6.631,20 Euro, a u Srednjobosanskom kantonu 9.556,13 €. Prosječna nadoknada po pojedinačnoj šteti tokom analiziranog perioda iznosi 432,81€.
References
BLEIER N., KOVÁCS I., SCHALLY G., SZEMETHY L., CSÁNYI S. (2016): Spatial and temporal characteristics of the damage caused by wild ungulates in maize (Zea mays L.) crops, International Journal of Pest Management, DOI: 10.1080/09670874.2016.1227487
BLEIER N., LEHOCZKI R., ÚJVÁRY D., SZEMETHY L., CSÁNYI S. (2012): Relationships between wild ungulates density and crop damage in Hungary, Acta Theriol (2012) 57:351–359
CALENGE C, MAILLARD D, FOURNIER P, FOUQUE C. (2004): Efficiency of spreading maize in the garrigues to reduce wild boar (Sus scrofa) damage to Mediterranean vineyards, Eur J Wildl Res. 50:112–120.
COZZI M, ROMANO S, VICCARO M, PRETE C, PERSIANI G. (2015): Wildlife agriculture interactions, spatial snalysis and trade-off between environmental sustainability and risk of economic damage In: Vastola A, editor. The sustainability of agro-food and natural resource systems in the Mediterranean Basin. p. 209–224.
CSANYI S, LEHOCZKI R. (2010): Ungulates and their management in Hungary“, In: Apollonio M, Andersen R, Putman R, editors. European ungulates and their management in the 21st century. Cambridge (UK): Cambridge University Press; p. 291–318.
ČEOVIĆ I. (1964): Tragovi divljači, Panorama, Zagreb, str 1-372.
FRACKOWİAK W, GORCZYCA S, MERTA D, WOJCİUCH-PLOSKONKA M. (2013): Factors affecting the level of damage by wild boar in farmlands in north-eastern Poland. Pest Manag Sci. 69:362–366.
GAČIĆ P.D., DANILOVIĆ M. (2009): Damage caused by red deer (Cervus elaphus) and wild boar (Sus scrofa) in forest hunting grounds in Serbia, Bulletin of the Faculty of Forestry 99: 15-32.
GORYNSKA W. (1981): Method of determining relations between the extent of damage in farm crops, big game numbers, and environmental conditions, Acta Theriol. 26:469–481.
KACZENSKU P., HUBER T., REİNHARD I., KLUTH G. (2008): Wer war es?, Wildland-Stiftung Bayern, p.1-56.
KUNOVAC S., AVDIBEGOVIĆ M. (2008): Law on Hunting and it’s by laws in the Federation of Bosnia and Herzegovina – a new approach, IUFRO Division 6: Social, Economic, Information and Policy Sciences, Forest Law and Environmental Legislation, International Symposium, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina. Proceedings of the 10th International Symposium, pp 35-41.
KUNOVAC S., BAŠIĆ M., SKROBO N., LIČANIN S: (2008): Brown bear (Ursus arctos L.) Damages at forest stands in Central Bosnia Canton, Works of the Faculty of Forestry, University of Sarajevo, No 1 2008, pp 79-90.
KUNOVAC S., MEKIĆ F., VOJNIKOVIĆ S., AVDIBEGOVIĆ M., LOJO A., HUKIĆ EMIRA (2009): Rejonizacija i kategorizacija lovišta u Federaciji Bosne i Hercegovine, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Sarajevo, Univerzitetski udžbenik, 1-126.
NASIADKA, P., JANISZEWSKI, P. (2015): Food preferences of wild boars (Sus scrofa L.) in the summer and early autumn expressed by the damage caused in agricultural crops, Sylwan. 159. 307-317.
NOVOSEL H., PIRIA M., SAFNER R., KUTNJAK H., ŠPREM N. (2012): The game damages on agricultural crops in Croatia, Journal of Central European Agriculture, 2012, 13(4), p.631-642
POPOVIĆ Z. (2006): Štete od divljači na šumskim i poljoprivrednim kulturama, Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, br 6., str 51-64.
POPOVIĆ Z., ĐORĐEVIĆ N. (2010): Gazdovanje populacijama divljači u cilju smanjenja šteta, Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Beogradu. Beograd, 1-218.
RAPAIĆ Ž. (1991): Zaštita medvjeda, Lovački list, januar-februar 1991, 12-13, Sarajevo.
SCHLEY L, DUFRENE M, KRİER A, FRANTZ AC. (2008): Patterns of crop damage by wild boar (Sus scrofa) in Luxembourg over a 10-year period. Eur J Wildl Res. 54:589– 599.
SINDIČIĆ M., ZEC, D., HUBER Đ. (2011): Analiza šteta od smeđih medvjeda u Hrvatskoj u razdoblju od 2004. do 2009. godine, Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 63-68
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA SBK/KSB (2010): Pravilnik o sprečavanju i nadoknadi šteta od divljači, Službene Novine SBK/KSB, broj 16/10., Travnik.
MINISTARSTVO PRIVREDE KS (2007): Mjere u cilju sprečavanja šteta od divljači i na divljači, Službene Novine KS, broj 37/10., Sarajevo.
PARLAMENT FBiH (2006): Zakon o Lovstvu Federacije BiH, Službene novine Federacije BiH broj: 04/06; Sarajevo.
PARLAMENT FBiH (2014): Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu Federacije BiH, Službene novine Federacije BiH broj: 81/14; Sarajevo.
UROŠEVIĆ M., MATARUGIĆ D., DROBNJAK D., ŽIVKOVIĆ B. (2017): Uticaj roda žira na štete od divlje svinje (Sus scrofa) na poljoprivrednim kulturama u Homolju, Ветеринарски журнал Републике Српске – Veterinary Journal of Republic of Srpska 65-68.
