Varijabilnost u rastu devet bosanskohercegovačkih provenijencija jele (Abies alba Mill.)
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2019.v49.i1.21Ključne riječi:
provenances, fir, silviculture, morphological characteristicsSažetak
UDK: 630*232:582.475(497.6)
U ovom radu istraživan je rast devet provenijencija jele iz područja njenog prirodnog rasprostranjenja u Bosni i Hercegovini. Eksperiment je postavljen 1991. godine u obliku slučajnog blok sistema sa 5 ponavljanja. Za sadnju su korištene petogodišnje sadnice jele (2/3) a razmak sadnje je bio 2x2 m. Svaka provenijencija jele je bila zastupljena sa 320 biljaka. Rezultati mjerenja u 28-oj godini starosti pokazuju postojanje varijabilnosti između provenijencija jele u obilježjima; srednja visina, srednji prečnik i prosječna zapremina stabla. Provenijencija jele iz Bosanskog Petrovca je pokazala najbolje rezultate. Srednja visina ove provenijencije jele u starosti od 28 godina iznosi 9,1 m, dok je srednji prečnik 11,9 cm. Provenijencije koje pokazuju najslabiji rast (8,1 m) su Pale, Olovo-Klis i Konjic. Provenijencija jele Konjic ima najmanji srednji prečnik (10,7 cm). Kod svih provenijencija je kulminirao prirast u visinu u starosti između 20 i 25 godina. Varijabilnost između testiranih provenijencija jele za ispitivano obilježje “srednja visina” je veća (četiri skupine populacija) u odnosu na ispitivano obilježje “srednji prečnik” (dvije skupine populacija). Zapremina srednjeg stabla (0,062 m3) i sastojine (111,33 m3/ha) kod provenijencije Bosanski Petrovac je veća od tabličnih vrijednosti za prvu prinosnu klasu za uvjete srednje Evrope.
Varijabilnost u rastu 9 bosansko-hercegovačkih provenijencija se razvila zbog specifičnih klimatskih i orografsko edafskih uvjeta koji vladaju u BiH, i smjenjuju se na vrlo malom prostoru stvarajući ekološke niše pogodne za diferencijaciju jele.
Rezultati ovih istraživanja otvaraju mogućnost introdukcije bosanskohercegovačke jele u neka područja srednje Evrope kao i šire van njenog prirodnog areala, gdje stanišne karakteristike odgovaraju biološkim svojstvima jele, a u kojim su pojedine vrste drveća trenutno ugrožene klimatskim promjenama.
References
BADEA,O.,TANASE, M., GEORGETA, J., ANISOARA, L., PEIOV, A., UHLIROVA, H., PAJTIK, J., WAWRZONIAK, J., SHPARYK, J.(2004): Forest health status in the Carpathian Mountains over the period 1997-2001. Environmental Pollution 130:93-98.
BALIĆ, B., MEŠKOVIĆ, E. (2003): DAS – dendrometrijska analiza stabla, Softver za dendrometrijsku analizu stabla.
BALLIAN,D., ČABARAVDIĆ, A. (2005): Međupopulacijska varijabilnost nekih morfoloških svojstava obične jele (Abies alba Mill.) iz središnje Bosne. Radovi Šumarskog instituta 40 (1) :5-18, Jastrebarsko.
BALLIAN,D.,HALILOVIĆ,V. (2016): Varijabilnost obične jele (Abies alba Mill.) u Bosni i Hercegovini, Udruženje inžinjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine i Silva Slovenica, Sarajevo, Ljubljana.
BARBU, I. (1991): Moarte abradului–simptomal degradarii mediului. Ed.Cerec Bucuresti, Romania, str.1-276.
BECKER, A. (1971): Ökologische Varianzder Weisstanne und wald bauliche Folgerungen. Allg. Forstztg., 26 (49) : 1011.
DUCCI, F. (1991): Morphological variation in silver fir (Abies alba Mill.) seedlings from provenances in central and southern Italy. Annali del' Instituto Sperimentale per la Selvicoltura, publ. 1944, 22:53-73.
ELLING, W. (1993): Immisionim Ursachen komplex von Tannen schaaund Tannen sterben. Allg. Forst-Zeitschrift, 48:87-95.
ELLING, W., BRETSCHNEIDER, M., SCHWARZFISCHER, C. (1999): Zuwachs depressionan Tanne durch Schwefel-Emissionen. Allg.Forst-Zeitschrift, 54:896-898.
ENGLER, A. (1905): Ein fluss der Prevenienz des Samensauf die Eigenschaft end er forsticher Gewächsen. Mitt. Schweiz. Anst. forstl. Versuchswes., 8:81-235.
FILIPIAK, M., NAPIERATA-FILIPIAKA. (2009): Effect of canopy density on the defoliation of the European silver fir (Abies alba Mill.) due to heavy industrial pollution. Dendrobiology, 62:17-22.
FRANK, A. HOWE, G.T., SPERISEN, C. BRANG, P. CLAIR, J.B.S. SCHMATZ, D.R. HEIRI, C. (2017): Risk of genetic maladaptation due to climate change in three major European tree species. Glob Chang Biol. 2017 Dec; 23 (12):5358-5371. doi: 10.1111/gcb.13802. Epub 2017 Aug 10.
HALILOVIĆ, V., BALLIAN, D., MEKIĆ, F., VIŠNJIĆ, Ć. (2009a): Morphological analysis of some assimilation characteristics of the silver fir (Abies alba Mill.) in the experiment Delimusa. Works of the Faculty of Forestry Univesity of Sarajevo, No 2. (15-25).
HALILOVIĆ, V., MEKIĆ, F., VIŠNJIĆ, Ć., BALLIAN, D. (2009b): Varijabilnost visinskog prirasta devet provenijencija obične jele (Abies alba Mill.) iz BiH u pokusu „Delimusa“ kod Olova. Naše šume – Časopis za unapređenje šumarstva, hortikulture i očuvanja okoline, Sarajevo, No. 14-15, godina VIII, str. 11-19.
HALILOVIĆ, V., MEKIĆ, F., VIŠNJIĆ, Ć., BALLIAN, D. (2013): Variability of some morphological features of silver fir (Abies alba Mill.) in a national test of proveniences. Works of the Faculty of Forestry University of Sarajevo, No. 1, 2013 (55-65).
KAJBA, D. (2001): Unutar populacijska i među populacijska varijabilnost obične jele. Obična jela u Hrvatskoj, Zagreb, Str. 322-345.
KERR , G., STOKES, V., PEACE, A., JINKS, R. (2015): Effects of provenance on the survival, growth and stem form of European silver fir (Abies alba Mill.) in Britain. Eur J Forest Res. 134:349–363.
KOBLIHA, J., STEJSKAL, J., ŠKORPIK, P., FRAMPTON, J. (2013a): Recent results of Czech-American fir hybridization research. Journal of Forest Science, 59 (2):64-71.
KOBLIHA, J., STEJSKAL, J., LSTIBUREK, M., TYPTA, J., TOMAŠKOVA, I., JAKUBUV, P. (2013b): Testing of hybrid progenies and various species of genus abies for forestry, decorating horticulture and Christmass tree production. Acta Scientiarum Polonorum-Hortorum Cultus,12 (4): 85-94.
KORMUTAK, A., VOOKOVA, B., ČAMEK, V., SALAJ, T., GALGOCI, M., MANKA, P., BOLEČEK, P., KUNA, R., KOBLIHA, J., LUKAČIK, I., GOMORY, D. (2013): Artificial hybridization of some Abies species. Plant Systematics and Evolution, 299 (6):1175-1184.
KRAMER,W., STEPHAN, B.R. (1992): Zur Entwicklung von Herkünf tender Weißtanne (Abies alba Mill.) in Nordwest deutschland, 6IUFRO Tannen symposium, Zagreb,15-23.
LARSEN, J.B. (1986): Geography variation in silver fir (Abies alba Mill.) growth rate and frost resistance. Fortwissenschaflitches Centralblatt, Gottingen, 105:396-406.
LARSEN, J.B., FRIDRICH, J. (1988): Growth reactions of diferent provenances of silver fir (Abies alba Mill.) after SO2 fumigation during the winter, European Journal of Forest Patology, 18 (3-4): 190-199.
MAYER, H., REIMOSER, E., KRAL, F. (1980): Results of the international fir provenance trial, Wien, 1967/78, Growth and morphology of the provenances, Centralblat fur das gesamte Fortswesen, 99 (3):169-191.
MEKIĆ, F., LARSEN J. B. (1991): The geographic variation in European silver fir (Abies alba Mill.) gas exchange and needle cast in relation to needle age, growth rate, dry matter partitioning and wood density by15 different provenances at age 6, Silvae Genetica, 40 (5-6):118-198.
MEKIĆ, F. (1988): Gas wechsel physiologische und morfologische Unter suchungenan 5–6 jaehrigenWeisstannen-Provenienze (Abies alba Mill.). Dissertation, Institut für Waldbauder Univerzität Göttingen, 1-144.
MEKIĆ, F. (1991): Morfološke karakteristike petogodišnjih sadnica jele (Abies alba Mill.) sa devet lokaliteta u BiH. Univerzitet u Beogradu, Glasnik Šumarskog fakulteta, Beograd br.73.str. 141– 152.
PINTARIĆ, K. (2002): Šumsko-uzgojna svojstva i život važnijih vrsta šumskog drveća. Sarajevo: Udruženje šumarskih inžinjera i tehničara Federacije Bosne i Hercegovine. str.221.
ROTHE A., DITTMAR C. i ZANG C. (2011): Tanne – vom Sorgen kind zum Hoffnung sträger. LWF Wissen 66: 59-63.
SCHOBER R. (1979): Ertragstafeln wichtiger Baumarten. J.D. Sauerlaenders Verlag, Frankfurt a.M. str. 154.
STEFANOVIĆ, V. (1977): Fitocenologija sa pregledom šumskih fitocenoza Jugoslavije, Zavod za udžbenike, Sarajevo, Str.1-269.
STEFANOVIĆ, V., BEUS, V., BURLICA, Č., DIZDAREVIĆ, H., VUKOREP, I. (1983): Ekološko–vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine. Radovi Šum.fakulteta i Instituta za šumarstvo, Posebno izdanje No 17, Sarajevo, 51 str.
STOJNIĆ, S., ORLOVIĆ, S., TRUDIĆ, B., KESIĆ, L., STANKOVIĆ, M., ŠIJAČIĆ-NIKOLIĆ, M. (2016): Varijabilnost visina i prečnika sadnica različitih provenijencija bukve poreklom iz jugoistočne Evrope. Topola br. 197-198, str 5-14.
SZELIGOWSKI, H., BOLIBOK, L., BURACZYK, W., DROZDOWSKI, S. (2011): Analiza wybrany chcech jod³y pospolitej (Abies alba Mill.) napowierzchni proweniencyjnej w Rogowie. Leœne Prace Badawcze (Forest Research Papers), 2011, Vol. 72 (3): 225–231.
UŠČUPLIĆ, M. (1992): Uticaj sistema gazdovanja na pojavu imele (Viscum album L.). Glasnik Šumarskog fakulteta u Beogradu, Str.7-18.
UŠČUPLIĆ, M., DAUTBAŠIĆ, M., TREŠTIĆ, T., NIŠIĆ, T., JOKANOVIĆ, B., SELMAN, E., MUJEZINOVIĆ, O. (2007): Bolesti i štetnici obične jele (Abies alba Mill.) u Bosni i Hercegovini. Društvo za zaštitu bilja u Bosni i Hercegovini, 1–114, Sarajevo.
WENTZEL, K.F. (1980): Weisstane=immission sempfind-lichsteheimische Baumart. Allg. Forst-Zeitschrift, 35:373-374.
WOLF, H. (2003): EUFORGEN Technical Guidelines for genetic conservation and use for silverfir (Abies alba Mill.). International Plant Genetic Resources Institute, Roma, Italy. 6 pages.
