Podmlađivanje jele u različito strukturiranim sastojinama šuma bukve i jele (sa smrčom) na Bjelašnici
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2018.v48.i2.43Ključne riječi:
fir, regeneration, structured, canopy density degree, mixture ratioSažetak
UDK: 630*23:582.475(234.422 Bjelašnica)
U ovom radu vršena su istraživanja podmlađivanja jele u različito strukturiranim sastojinama šuma bukve i jele (sa smrčom) na planini Bjelašnici nedaleko od Sarajeva. Analiza podmlađivanja jele u različito strukturiranim sastojinama izvršena je poređenjem broja jedinki podmlatka jele, po uzrasnim kategorijama, te ukupne brojnosti podmlatka jele pri stepenu sklopa od 0,7 (0,60 – 0,79) i 0,9 (0,80 – 1,00), te omjerom smjese – učešćem jele (smrče) 0,7 (60 – 79 %) i 0,9 (80 – 100 %). Poređenja su vršena između prašumske sastojine bukve i jele (sa smrčom) Ravna vala, zatim, dvo etažne sastojine gdje je evidentirana smjena vrsta drveća (bukva preovladava u nadstojnoj etaži dok je u podmlatku pretežno zastupljena jela) na lokalitetu Medvjeđa lokva i sastojine tipične raznodobne gospodarske šume bukve i jele (sa smrčom) u neposrednoj blizini prašumske sastojine. Prikupljanje podataka je izvršeno metodom totalnog premjera na stalnim eksperimentalnim plohama površime 1 ha u prašumskoj sastojini i dvoetažnoj sastojini na lokalitetu Medvjeđa lokva, te na kružnim plohama poluprečnika 12,62 m. Pozicije eksperimantalnih ploha kružnog oblika određene su sistematskim uzorkom u obliku mreže na sjecištima Gauss-Krügerovog sistema, u razmacima od 100 metara. Mreža je položena u tri transekta po 27 ploha koji se prostiru kroz šumska odjeljenja broj: 111, 113, 114 i 115 gospodarske jedinice „Igman“, lokalitet Ravna vala. Dvije eksperimentalne plohe u obliku kvadrata površine 1 ha postavljene su, jedna u prašumskom rezervatu Ravna vala radi očuvanosti sastojine, stanje bez utjecaja čovjeka (odjeljenje 106, GJ „Igman“), a druga u gospodarskoj šumi ovog područja Medvjeđa lokva (odjeljenje 117, GJ „Igman”) radi specifične strukture sastojine. Plohe kvadratnog oblika od 1 ha površine podijeljene su mrežom kvadrata 10 x 10 m na 100 plohica.
Rezultatii straživanja pokazuju da je maksimalan broj jedinki svih uzrasnih kategorija podmlatka jele utvrđen pri stepenu sklopa 0,7 – 0,9 i omjeru smjese 0,5 bukva : 0,5 jela (smrča). Navedeni uvjeti stepena zastrtosti zemljišta krošnjama stabala i omjera smjese vrsta drveća su optimalni za podmlađivanje jele u istraživanim sastojinama. Analizom podmlađivanja jele u sastojinama različite strukture ustanovljene su statistički značajne razlike između broja jedinki podmlatka jele u različito strukturiranim sastojinama. Povoljni uvjeti za nesmetan rast i razvoj pojedinih uzrasnih kategorija podmlatka jele su u sastojinama različite strukturne izgrađenosti. Optimalne uvjete za pojavu i nesmetan rast i razvoj, za svaku uzrasnu kategoriju podmlatka jele, moguće je obezbijediti formiranjem podmladnih površinana kojima će se u zavisnosti od uzrasta podmlatka, uzgojnim zahvatima izgraditi odgovarajuća struktura sastojine.
References
ANIĆ, I. (2007): Utjecajstruktureipomlađivanjanapotrajnostšumabukveijeletešumabukvenacionalnog parka Plitvičkajezera. Završnoizvješće. Zagreb 2007. Str.1-62. (Impact of structure and regeneration to sustainability of beech and fir forests, and beech forests of national park ‘Plitvičkajezera’. Final report. Zagreb 2007. Pages 1-62.)
GAŠPERŠIČ, F. (1974): Zakonitostinaravnegapomlajevanjajelovo-bukovihgozđovnavisokemKrasuSnežničko-Javorniškegamasiva (Properties of natural regeneration of fir-beech forests on high karst of Snežnik-Javornik massif). Institut za gozdno in lesnogospodarstvo, BiotehniškafakultetaUniverze v Ljubljani, 1974. Disertacija. Stranica 133. u Šafar, J., 1975: Presjekdoktorskedisertacije, Šumarski list broj 1-3/1975. str. 91. Zagreb.
KRAUSE, G. H. M., ARNDT, U., BRANDT, C. J., BUCHER, J., KENK, G., MATZNER, E. (1986): Forest decline in Europe; Development and possible causes. Water, Air, and Soil Pollution, 31: 647-668.
KLOPČIČ, M., DIACI, J. (2009): Gap characteristics and development of regeneration following a blowdown in old-growth forest remnant Pečka. In: Prašumskiekosustavidinarskogkršaiprirodnogospodarenješumama u Hrvatskoj. Ed. Matić, S, Anić, I. HAZU Zagreb: 55-70.
LOJO, A., BEUS, V., MEKIĆ, F., KOPRIVICA, M., MUSIĆ, J., TREŠTIĆ., T., BALIĆ, B., ČABARAVDIĆ, A., HOČEVAR, M. (2008): Metodikadrugeinventurešumanavelikimpovršinama u BosniiHercegovini = Methodology of Second Forest Inventory on large areas in B&H / - RadoviŠumarskogfakulteta u Sarajevu, Sarajevo, Posebnaizdanja br. 20, sv. 1, 2008. – str. 1-156.
MATIĆ, S., ORŠANIĆ, M., ORLIĆ, S., ANIĆ, I. (2001): Sjemenarstvo, rasadničkaproizvodnjaišumskekultureobičnejele (Abies alba Mill.), MonografijaObičnajela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, Akademijašumarskihznanosti, Zagreb. (2001: Seedling production, nursery production and forest species of European silver fir (Abies alba Mill.), Monography European silver fir (Abies alba Mill.) in Croatia, Academy of forestry sciences, Zagreb.)
MEKIĆ, F. (1991): Morfološkekarakteristikepetogodišnjihsadnicajele (Abies alba Mill.) sadevetlokaliteta u BiH, Univerzitet u Beogradu, GlasnikŠumarskogfakulteta, Beograd br. 73. (1991: Morphological characteristics of five-year old seedlings of European silver fir (Abies alba Mill.) from nine locations in B&H, University in Belgrade, Magazine of Forestry Faculty, Belgrade no. 73)
MIKAC, S., ROZENBERGAR, D., ANIĆ, I., DIACI, J. (2009): Značajkepodmlađivanja u progalamadinarskihbukovo – jelovihprašuma. In: Prašumskiekosustavidinarskogkršaiprirodnogospodarenješumama u Hrvatskoj. Ed. Matić, S, Anić, I. HAZU Zagreb: 41-54. (2009: Characteristics of regeneration in clearings of Dinaride beech-fir virgin forests. In: Virgin forest ecosystems of Dinaride karst and natural management of forests in Croatia. Ed. Matić, S, Anić, I. HAZU Zagreb: 41-54.)
OSTROGOVIĆ, M. Z., SEVER, K., ANIĆ, I. (2010): Utjecajsvjetlanaprirodnopomlađivanjehrastalužnjaka (Quercus robur L.) u park – šumiMaksimir u Zagrebu. Šumarski list, 134 (3–4): 115–123. (2010: Impact of light on natural regeneration of common oak (Quercus robur L.) in park – forest Maksimir in Zagreb. Forestry magazine, 134 (3–4): 115–123)
PINTARIĆ, K. (1970): Uticajzasjenjenostiipripremezemljištanapojavuprirodnogpodmlatkajele u prebornimšumamajele, smrčeibukvenaIgmanu, RadoviŠumarskogfakultetaiInstituta za šumarstvo u Sarajevu, Godina XIII (1968), Knjiga 13, sveska 3. (1970: Impact of shadow cover and preparation of soil to appearance of natural young fir in selection forests of fir, spruce and beech on Igman, Documents of Forestry Faculty and Institute for Forestry in Sarajevo, Year XIII (1968), Book 13, item 3.)
ŠAFAR, J. (1957): O podmlađivanjujelenaplaninskompodručjuHrvatske. Šumarski list broj 11-12 1957. str. 403-417. Zagreb. (On regeneration of fir on mountainous area of Croatia. Forestry magazine 11-12 1957. pages 403-417. Zagreb)
UGARKOVIĆ, D., TIKVIĆ, I., SELETKOVIĆ, Z., ORŠANIĆ, M., SELETKOVIĆ, I., BLAŽNIKOV, M., MRKONJIĆ-FUKA, M., REDŽEPOVIĆ, S. (2011): Nekemikrobiološkeznačajke tala iprirodnopomlađivanješumskihotvoraoštećenihšumskihekosustavaobičnejele (Abies alba Mill.) u GorskomKotaru. Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 99-111. Zagreb. (2011: Some micro-biological properties of soils and natural regeneration of forest openings of damaged forest ecosystems of European silver fir (Abies alba Mill.) in Gorski Kotar. Forestry magazine no. 3–4, CXXXV (2011), 99-111. Zagreb)
WOLF, H. (2003): EUFORGEN Technical Guidelines for genetic conservation and use for silver fir (Abies alba Mill.). International Plant Genetic Resources Institute, Rome, Italy, 6 pages, Rome.
