Korištenje lovnih stabala za praćenje i suzbijanje potkornjaka Pityogenes chalcographus (L.) na planini Zvijezdi
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2016.v46.i2.72Ključne riječi:
spruce, Pityogenes chalcographus (L.), control of the bark beetles, trap treesSažetak
UDK: 595.768.1:582.475(234.422 Zvijezda)
Potkornjaci su najvažnije štetočine četinarskih šuma. Iako se ubrajaju u sekundarne štetnike, u prenamnoženju postaju primarni štetnici, te napadaju zdrava stabla. Jedan od važnijih smrčinih potkornjaka je P. chalcographus (L.) – mali smrčin potkornjak. Istraživanje je provedeno na području općine Vareš, na tri lokaliteta: Ponikva, Pobrin Han, Doli. Aktivni period ovog potkornjaka započinje u zadnjoj dekadi aprila. P. chalcographus na području objekta istraživanja imao je jednu čistu i jednu sestrinsku generaciju, a za razvoj generacije bilo je potrebno između 12 i 13 sedmica. Vremenski uslovi u objektu istraživanja nisu dozvoljavali završetak druge generacije. Aktivnost ovog potkornjaka počinje u zadnjoj dekadi aprila, a završava polovinom septembra. Od polovine septembra do zadnje dekade aprila naredne godine, potkornjaci su u fazi prezimljavanja. Kada govorimo o karakteristikama drvnog materijala koji preferira mali smrčin potkornjak, možemo reći da najradije naseljava tanje partije debla sa tankom i glatkom korom. Kao mjere borbe protiv malog smrčinog potkornjaka svakako se preporučuje pravovremeno, jesenje i zimsko, uklanjanje osušenih stabala i stabala u koje su se ubušili potkornjaci.
References
BERTHAU, C., SCHULER, H., ARTHOFER, W., AVTZIS, D. N., MAYER, F., KRUMBÖCK, S., MOODLEY, Y., STAUFFER, C. (2013): Divergent evolutionary histories of two sympatric spruce bark beetle species. Molecular Ecology 22, 3318–3332.
CHRISTIANSEN, E., BAKKE, A. (1988): The spruce bark beetle of Euroasia. In: Dynamics of forest insect population: Patterns, Causes, Implications, by Berryman, Alan, A., Plenum Press, New York and London, str. 479-503.
DAUTBAŠIĆ, M. I ČABARAVDIĆ, A. (2001): Upotreba agregacionih feromona za kontrolu i suzbijanje potkornjaka (Scolitidae) smrče u Bosni i Hercegovini. Radovi Šumarskog fakulteta u Sarajevu, No.1, str. 19-33.
FITZE, K. (1954): Potkornjaci naših četinara, Institut za naučna šumarska istraživanja NR Bosne i Hercegovine, sveska br.3, Sarajevo.
GAVRILOVIĆ, D. I KORPIČ, M. (1992): Primjena agregacionih feromona za kontrolu i suzbijanje potkornjaka i drvenara u Bosni i Hercegovini. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. No. 74, str. 89-95.
GEORGIJEVIĆ, E. (1962): O uticaju nadmorske visine i ekspozicije na pojavu Ips typographus L. Radovi šumarskog fakulteta i instituta za šumarstvo u Sarajevu, br.7.
GÖTHLIN, E., SCHROEDER, L.M., LINDELÖW, A. (2000): Attacks by Ips typographus and Pityogenes chalcographus on windthrown spruces (Picea abies) during two years fllowing a strom fellings. Scandinavian Journal of Forest Research 15 str. 542-549.
GRUNWALD, M. (1986): Ecological segregation of bark beetles (Coleoptera, Scolytidae) of spruce. J. Appl. Entomol. 101, str. 176-187.
HRAŠOVEC, B., KRUŠIĆ, I., ŠILIĆ, T., FRANJEVIĆ, M. (2012): Multiyear bark beetle population outbreak in the Northern Velebit nacional park and surrounding forests-menagment strategis and their implications on outbreak dynamics. 3rd European Congress of Conservation Biology, Glasgow, 28 August-1 September 2012, poster. P17.6.
JURC, M., PERKO, M., DŽEROSKI, S., DEMĐAR, D., HRAŠOVEC, B. (2006): Spruce bark beetles (Ips typographus, Pityogenes chalcographus, Col.: Scolytidae) in the Dinaric mountain forests of Slovenia: Monitoring and modeling ecological modelling 194. str. 219–226
KOVAČEVIĆ, Ž. (1951): Lovna stabla i suzbijanje potkornjaka kemijskim sredstvima. Šumarski list br. 1-2, str. 92-93.
KRIEGER, C. (1998): An overview of Bark beetle control methodologies. P.E.I. Department of Agriculture and Forestry, Forestry Division. str. 1 – 8.
MEŠIĆ, H., DAUTBAŠIĆ, M., MUJEZINOVIĆ, O. (2010): Intenzitet napada smrčinog pisara (Ips typographus L.) na lovnim stablima smrče. Naše šume, br. 28-29, str. 11-16.
MIHAJLOVIĆ, LJ. (2008): Šumarska entomologija. Šumarski fakultet Univerziteta u beogradu, Beograd.
B MONTANO, V., BERTHEAU, C., Doležal, P., Krumböck, S., Okruohlik, J., Stauffer, C., Moodley, Y. (2016): How different management strategies affect Ips typographus L. dispersal. Forest Ecology and Management. 360, 195–204.
PFEFER, A. (1995): Zentral und westpaläarktische Borken und Kernkäfer, (Coleoptera: Scolytidae, Platypodidae). Pro Entomologia, Naturhistorisches Museum Basel, Basel.
SCHROEDER, L.M. (2013): Monitoring of Ips typographus and Pityogenes chalcographus: influence of trapping site and surounding landscape on catches. Agricultural and Forest Entomology. 15, 113–119.
ŠVESTKA, M., FILIPOVIĆ, Ž., KUBAČ, M. (2009): Prijedlog mjera zaštite šuma protiv potkornjaka na smrči u Bosni i Hercegovini. Czech Republic, Development cooperation.
WERMELINGER, B., EPPER, C., KENIS, M., GHOSH, S., HOLDENRIEDER, O. (2012): Emergence patterns of univoltine and bivoltine Ips typographus (L.) populations and associated natural enemies. Journal of Applied Entomology. 136(3), 212–224.
ZAHIROVIĆ, K., DAUTBAŠIĆ, M., MUJEZINOVIĆ, O. (2016): Analiza učinkovitosti feromonskih pripravaka i klopki na području gospodarske jedinice „Gornja Stavnja“ u 2015. godini. UŠIT FBIH. Naše šume br. 42-43. str. 5 – 13.
ZÚBRIK, M., RAŠI, R., VAKULA, J., VARÍNSKY, J., NIKOLOV, C., NOVOTNÝ, J. (2008): Bark beetle (Ips typographus L., Pityogenes chalcographus L., Col.: Scolytidae) pheromone traps spatial distribution optimisation in central Slovakian mountains. Lesn. Čas. – Forestry Journal, 54(3): 235 – 248.
