ANALIZE NEKIH MORFOLOŠKIH SVOJSTAVA ASIMILACIONOG APARATA JELE (Abies alba Mill.) U EKSPERIMENTU „DELIMUSA“

Autor(i)

  • Velid Halilović Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Dalibor Ballian Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Faruk Mekić Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Ćemal Višnjić Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu

DOI:

https://doi.org/10.54652/rsf.2009.v39.i2.160

Ključne riječi:

jela (Abies alba Mill.), varijabilnost, iglice

Sažetak

UDK 582.475:57.081(497.6 Olovo)

         582.475:581.4(497.6 Olovo)

Na lokalitetu „Delimusa“, odjel 86, gospodarska jedinica „Krivaja“ na ŠPP

„Olovsko“, podignuta je eksperimentalna ploha jele sa devet provenijencija.

U svakoj provenijenciji analizirali smo broj iglica po cm dužnom, njihovu dužinu, širinu i učešće prema starosti. Za sva svojstva analiza varijanse, kao i Duncanov test su pokazali statistički značajne razlike između istraživanih provenijencija.

Dobiveni rezultati mogu poslužiti za diferencijaciju jele, odnosno za procjenu međupopulacijske varijabilnosti.

References

BALLIAN, D. (2003): Procjena genetičke varijabilnosti obične jele (Abies alba Mill.) analizom izoenzima u dijelu prirodnih populacija Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Šumarski list, br. 3-4: 135-151, Zagreb.

BALLIAN, D. (2003): Procjena genetičke varijabilnosti obične jele (Abies alba Mill.) analizom cpDNA u dijelu prirodnih populacija Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Šumarski list, br. 7-8: 347-357, Zagreb.

BALLIAN, D., ČABARAVDIĆ, A. (2005): Međupopulacijska varijabilnost nekih morfoloških svojstava obične jele (Abies alba Mill.) iz središnje Bosne. Radovi Šumarskog instituta 40 (1): 5-18, Jastrebarsko.

BECKER, A. (1971): Ökologische Varianz der Weisstanne und waldbauliche Folgerungen. Allg. Forstztg., 26 (49): 1011.

BRINAR, M. (1976): Fir seed viability in relation to provenance sites and climate, with respect to fir dieback, Zbornik gozdarstva in lesarstva, 14 (2): 155-190, Ljubljana.

COMMARMOT, B. (1992): Internationaler Weißtanne-Herkunftsversuch in der Schweiz. 6 IUFRO Tannensymposium, 79-90, Zagreb.

ĐIKIĆ, S., JOVANČEVIĆ, M., PANOV, A. (1965): Principi i perspektive unapređenja proizvodnje šumskog sjemena i Bosni i Hercegovini. Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo, Posebna izdanja: br.3, str 78, Sarajevo.

FUKAREK, P. (1970): Areali rasprostranjenosti bukve, jele i smrče na području Bosne i Hercegovine. Akademija nauka i umjetnosti BiH, Radovi XXIX, knjiga 11: 231 – 256, Sarajevo.

KAJBA, D. (2001): Unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost obične jele. Obična jela u Hrvatskoj, 322-345, Zagreb.

KRAMER, W., STEPHAN, B. R. (1992): Zur Entwicklung von Herkünften der Weißtanne (Abies alba Mill.) in Nordwestdeutschland, 6 IUFRO Tannensymposium, Zagreb, 15- 23, Zagreb.

LARSEN J. B., MEKIĆ, F. (1991): The geographic variation in European silver fir (Abies alba) gas exchange and needle cast in relation to needle age, growth rate dry matter partitioning and wood density by 15 different-provenances at age 6, Silvae Genetica, 40(5–6): 118-198.

MEKIĆ, F. (1988): Gaswechselphysiologische und morfologische Untersuchungen an 5

– 6 jaehrigen Weisstannen-Provenienze (Abies alba Mill.). Dissertation, Institut für Waldbau der Univerzität Göttingen, 1-144. Göttingen.

MEKIĆ, F. (1991): Morfološke karakteristike petogodišnjih sadnica jele (Abies alba Mill.) sa devet lokaliteta u BiH. Univerzitet u Beogradu, Glasnik Šumarskog fakulteta, br. 73 str. 141 – 152, Beograd.

MILANOVIĆ, S., MEĐEDOVIĆ, S., KOPRIVICA, M. (1980): Uticaj načina sadnje i mineralne ishrane ne neke morfofiziološke osobine jele (Abies alba Mill.), duglazije (Pseudotsuga taxifolia var, viridis.) i bijelog bora (Pinus silvestris L.) u kulturi „Vis“ kod Tarčina. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za Šumarstvo u Sarajevu, 1-60, Sarajevo.

POPNIKOLA, N. (1974): Proučavanje morfološko-fizioloških karakteristika polena jele (Abies alba Mill.) u vezi sa njenom hibridizacijom. Šumarski list, 95 (9-10): 291-308, Zagreb.

RUETZ, W. F., FRANKE, A., STIMM, B. (1998): Der Süddeutsche Weißtannen (Abies alba Mill.) Provenienzversuch, Jungendentwicklung auf den Versuchsflächen. Allg. Fors. Und J. Ztg., 169 (6/7): 116-126.

STEFANOVIĆ, V., BEUS, V., BURLICA, Č., DIZDAREVIĆ, H., VUKOREP, I. (1983): Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Posebna izdanja: br.17, 1-51, Sarajevo.

USČUPLIĆ, M. (1992): Uticaj sistema gazdovanja na pojavu imele (Viscum album L.). Glasnik Šumarskog fakulteta u Beogradu, 7-18, Beograd.

USČUPLIĆ, M., DAUTBAŠIĆ, M., TREŠTIĆ, T., SELMAN, E., MUJEZINOVIĆ, O., NIŠIĆ, T.,

JOKANOVIĆ, J. (2007): Bolesti i štetnici obične jele (Abies alba Mill.) u Bosni i Hercegovini. Društvo za zaštitu bilja u BiH, 115, Sarajevo.

VIDAKOVIĆ, M., KRSTINIĆ, A. (1985): Genetika i oplemenjivanje šumskog drveta. Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

Downloads

Objavljeno

01. 12. 2009.

How to Cite

Halilović, V., Ballian, D., Mekić, F., & Višnjić, Ćemal. (2009). ANALIZE NEKIH MORFOLOŠKIH SVOJSTAVA ASIMILACIONOG APARATA JELE (Abies alba Mill.) U EKSPERIMENTU „DELIMUSA“. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu, 39(2), 15–25. https://doi.org/10.54652/rsf.2009.v39.i2.160

Most read articles by the same author(s)

<< < 1 2 3 4 5 > >>