Uticaj klime i orografskih faktora na zapreminski prirast u šumama bukve i jele sa smrčom na krečnjacima i dolomitima u Federaciji Bosne i Hercegovine
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2013.v43.i1.114Ključne riječi:
increment, mixed forests of Fir, Spruce and Beech, limestoneSažetak
UDK 630*56:630*11(497.6)
631.442.2:630*56(497.6)
Cilj analiza, u ovom dijelu rada, je bio usmjeren na istraživanje postojanja uticaja pripadnosti sastojine različitim ekološko-vegetacijskim rejonima u Federaciji BiH (EV_R), te orografskih faktora: ekspozicije sastojine (EKSP), nagiba terena (Nagib) i nadmorske visine (VISINA) na veličinu zapreminskog prirasta sastojine (IVHA), unutar mješovitih sastojina bukve, jele i smrče u u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) na krečnjacima i dolomitima.
Da bi se mogao ispitati uticaj svih ovih faktora, prethodno je bilo potrebno eliminisati uticaje drugih faktora – strukturnih obilježja sastojine: udjela lišćara u zalihe sastojina, udjela jele u zalihi, srednjeg prečnika sastojine po temeljnici, srednjeg prečnika četinara u sastojini, temeljnice sastojine, stepena prekrivenosti zemljišta krošnjama stabala sastojine te prosječene visine svih stabala prečnika 50 cm, kao pokazatelja boniteta staništa. Istraživanja su izvršena na podacima od 799 sastojina, složenim metodama višestruke faktorske regresije,u prvom koraku i višestruke linearne regresije i analize varijanse istovremeno u drugom koraku (GLM-generalized linear models) računarskih programa Statistica i Statgraphics.
Rezultati su pokazali da ekspozicija sastojine nema značajan uticaj na veličinu zapreminskog prirasta sastojine, dok ekološko-vegetacijski rejoni imaju statistički značajan uticaj na veličinu istog. Konstatovano je da postoji logičan raspored u prostoru rejona koji se međusobno ne razlikuju u veličini zapreminskog prirasta sastojine (slika 2), i da se razlike koje postoje u veličini zapreminskog prirasta, između pojedinih rejona mogu tumačiti preko karaktera njihove klime. Značajan je i uticaj nadmorske visine. Sa porastom nadmorske visine smanjuje se veličina godišnjeg zapreminskog prirasta pri istim prosječnim veličinama ostalih obuhvaćenih faktora (nezavisnih varijabli) uključenih u regresioni model.
Rezultat analiza su složeni matematički modeli, koji se mogu koristiti i za procjenu veličina zapreminskog prirasta sastojina sa visokim stepenom objašnjenja promjena (R2 =0,79) u različitim uslovima strukturne izgrađenosti i položaja sastojine u prostoru. Ako se uvrste iste veličine taksacionih elemenata sastojina, uz prosječne veličine orografskih parametara u matematički model, dobije se rezultat koji ukazuje da je godišnji zapreminski prirast u ovim šumama, danas, veći za oko 1 m3/ha, nego prije 50 godina, kada je MATIĆ (1959) vršio vrlo slična istraživanja u istim šumama. Razlozi se mogu tražiti u promjeni dužina krošanja stabala. prevođenjem šuma iz prašumskih u privredni oblik. Naime, u vrijeme istraživanja od 1951 do 1958, koje je obavio MATIĆ (1959), šume u BiH su još uvijek imale prašumske karakteristike u velikoj mjeri, što se karakterisalo krošnjama stabala značajno manje veličine, nego stabala istih dimenzija odraslih u šumama u kojima se dugo godina vršene preborne sječe. Povećanje prirasta je vjerovatno i posljedica značajnog povećanja CO2 u atmosferi tokom nekoliko posljednjih decenija, jer je sličan trend povećanja prirasta šuma registrovan u Evropi (HASENAUER 2006).
References
BOZALO, G. (1980): Zavisnost veličine zapreminskog prirasta bukve u čistim bukovim sastojinama i mješovitim sastojinama bukve, jele i smrče na području Bosne od veličine njene zapremine i drugih taksacionih elemenata sastojine. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, knjiga 24. sv 2. Sarajevo.
BOZALO, G. (1985): Indikatorska vrijednost krivulja visina stabala bukovih sastojina pri produkcionom diferenciranju staništa Bukve na području Bosne. Šumarstvo i prerada drveta. str. 157 – 167. Sarajevo.
BURGER, H. (1950 ) Holz, Blattmenge und Zuwachs X. Die Buche. Mitt. der Schweiz. Anstalt für d. Forstl. Versuchswes 26:419–468.
BURGER, H. (1951) Holz, Blattmenge und Zuwachs XI. Die Tanne. Mitt. der Schweiz. Anstalt für d. Forstl. Versuchswes 27:247–286.
Burger H (1952) Holz, Blattmenge und Zuwachs XII. Fichten im Plenterwald. Mitt. der Schweiz. Anstalt für d. Forstl. Versuchswes 28:109–156.
ĆIRIĆ M., STEFANOVIĆ V., DRINIĆ P. (1971): Tipovi bukovih šuma i mješovitih šuma bukve, jele i smrče u Bosni i Hercegovini. Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo u Sarajevu, Posebna izdanja br. 8, Sarajevo.
DRINIĆ, P. (1972): Dinamika rastenja i prirašćivanja bukve, jele i smrče u najvažnijim tipovima bukovo-jelovih šuma na Igmanu. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, knj. 17, sv. 4-6.
IBRAHIMSPAHIĆ, A. (2013): Prirast i razvoj sastojina bukve, jele i smrče u GJ „Igman“. Doctoral dissertation. Šumarski fakultet Unoverzitet u Sarajevu.
Hair, J.F.JR., ANDERSON, R.E., TATHAM, R.L. BLACK, W.C., 1995. Multivariate Data Analysis (with Readings). Fourth Ed., Prentice-Hall International, Inc., USA.
HARTIGAN, J. A. (1975). Clustering algorithms. New York: Wiley.
HASENAUER, H. (2006): Sustainable Forest Management: Growth Models for Europe. Springer, Berlin, 398 pp.
LOJO, A., BEUS, V., MEKIĆ, F., KOPRIVICA, M., MUSIĆ, J., TREŠTIĆ, T., BALIĆ, B. ČABARAVDIĆ, A., HOČEVAR, M. (2008): Metodika druge inventure šuma na velikim površinama u Bosni i Hercegovini. Radovi šumarskog fakulteta u Sarajevu. Posebna izdanja br. 20, sv 1. str. 1-156.
MATIĆ, V., VUKMIROVIĆ, V., DRINIĆ, P., STOJANOVIĆ, O. (1963): Tablice taksacionih elemenata visokih šuma jele, smrče, bukve, bijelog bora, crnog bora i hrasta kitnjaka na području Bosne. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Posebna izdanja. Sarajevo.
MATIĆ, V. (1959): Taksacioni elementi prebornih šuma jele, smrče i bukve na području Bosne, Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu, br 4. Sarajevo.
PAVLIČ, J. (1966): Prirast stabala u zavisnosti od veličine krošnje i od njegovog položaja u sastojini. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, knj. 10, sv. 1.
PECINA, M. (2006): Metode multivarijantne analize - osnove (interna skripta).
Sveučilište u Zagrebu. Zagreb.
PINTARIĆ, K. (1991): Uzgajanje šuma. Šumarski fakultet u Sarajevu. Sarajevo.
SOKAL, R.R., ROHLF, F.J. (1995): Biometry The Principles and Practice of Statistics in Biological Research. Third edition. W. H. Freeman and Company. New York.
STATISTICA – TEXT BOOK (2008): Stat Soft, Inc. 1984 - 2008.
http://www.statsoft.com/textbook/stathome.html.
STEFANOVIĆ, V., BEUS, V., BURLICA, Č., DIZDAREVIĆ, H., VUKOREP, I. (1983): Ekološko-
vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine. Posebna izdanja br. 17. Šumarski fakultet u Sarajevu. Sarajevo.
STEFANOVIĆ, V. BEUS, V., BOZALO, G., PAVLIČ, J., VUKOREP, I. (1983): Tipovi šuma
smrče i bijelog bora, jele i smrče i smrče u Bosni. Posebna izdanja br. 15. Šumarski fakultet u Sarajevu, Sarajevo.
