Izbor matematičkih modela za grafički utvrđene bonitetne krive za jelu u raznodobnim sastojinama u Bosni i Hercegovini

Autor(i)

  • Besim Balić Faculty of Forestry University of Sarajevo
  • Aida Ibrahimspahić Faculty of Forestry University of Sarajevo
  • Ahmet Lojo Faculty of Forestry University of Sarajevo
  • Admir Avdagić Faculty of Forestry University of Sarajevo

DOI:

https://doi.org/10.54652/rsf.2017.v47.i2.59

Ključne riječi:

fir, site quality, height site class disposition, regression models, stand volume

Sažetak

UDK: 630*54:582.475(497.6)

U radu je prikazan postupak izbora najpovoljnijeg regresionog modela za predstavljanje zavisnosti visine stabala jele od njihovih prsnih prečnika datih za pet visinskih bonitenih razreda staništa u postojećim i aktuelnim zapreminskim tablicama za jelu (DRINIĆ et al. 1990). Analizirano je pet različitih modela, dendrometrijskih funkcija koje se često koriste za simuliranje trendova rasta stabala i šumskih sastojina kao i za konstrukciju visinskih krivih. Konstatovano je da se zbog stohastičke veze između visina i prečnika stabala odabirom bilo koje od analiziranih modela prave manje ili veće greške. Kao najpovoljniji je odabran model koji predstavlja prošrenu funkciju Prodana, kojoj je u nazivniku dodan još jedan član sa trećom potencijom prečnika. Za ovaj model su utvrđene napovoljnije veličine statističkih pokazatelja jačine korelacione veze i preciznosti procjene. Metodom jednostavne nelinerane regresije utvrđene su veličine parametara modela (a, b, c i d) za 11 visinskih bonitenih krivih (sredine i granice pet bonitetnih razreda; H0,5 – H5,5). Na osnovu rezultata provedenih statističkih testiranja konstatovano je da su utvrđeni modeli visinskih bonitetnih krivih za jelu dobri simulatori prethodno konstrisanih (aktuelnih) visinskih bonitetnih krivih i preporučena je njihova primjena u praktičnom radu pri računskom određivanju visinskog boniteta. Ukazano je da se  numerički (računski) postupak procjene boniteta staništa za jelu sada može automatizirati i po potrebi ugraditi u softversku aplikaciju za obradu taksacionih podataka za izradu šumskogospodarskih osnova. Na kraju rada je istaknuto da primjena računskog metoda procjene boniteta staništa u značajnoj mjeri objektivizira procjenu zapremine stabala po metodu uređajnih tarifa, kao i da je potreban nastavak iznalaženja odgovarajućih modela visinskih bonitenih krivih za ostale privredno značajnije vrste drveća za koje se bonitiranje staništa još uvijek provodi grafičkim metodom, a za njih su izrađene zapremisnke tablice – uređajne tarife i u širokoj su primjeni za procjenu taksacionih elemenata raznodobnih sastojina.

References

KRAMER, H., AKÇA, A. (2008): Leitfaden zur Waldmesslehre. J.D.Sauerländer's Verlag.5. erweiterte Auflage. Frankfurt am Main.

AVDAGIĆ, A. (2013): Unapređenje plana uzorka za procjenu boniteta staništa na osnovu visina stabala u šumama bukve, jele sa smrčom na krečnjacima. Magistarski rad. Šumarski fakultet Univerzitet u Sarajevu. Str.1-103

BALIĆ, B. (2003): Bonitiranje jednodobnih zasada bijelog bora (Pinus sylvestris L.) na karbonatnim supstratima u Bosni. I Simpozij poljoprivrede, veterinarstva i šumarstva. Neum. Zbornik radova Šumarskog fakulteta u Sarajevu.

BALIĆ, B., LOJO, A., IBRAHIMSPAHIĆ, A. (2007): Utvrđivanje bonitetne dispozicije staništa izdanačkih šuma bukve na području Kantona Sarajevo. Radovi Šumarskog fakulteta u Sarajevu. Radovi Šumarskog fakulteta u Sarajevu. No.1, –str 67-79.

BALIĆ, B. (2011): Proizvodnost, strukturna izgrađenost i modeli rasta i prirasta izdanačkih šuma bukve na području Kantona Sarajevo”. Doktorska disertacija. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Str.1-203.

BANKOVIĆ, S., PANTIĆ, D. (2006): Dendrometrija. Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu. Str.1-256.

BAUR, F. (1894): Die Holzmesskunde, 4., Aufl., Wien.

DRINIĆ, P. (1963): Taksacione osnove za gazdovanje šumama crnog bora u Bosni. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo, Sarajevo. Br 8. str. 147-228.

ČABARAVDIĆ, A. (2017): Biometrika u šumarstvu i hortikulturi. Knjiga. Šumarski Fakultet Sarajevo.

DRİNİĆ, P., MATİĆ,V., PAVLİĆ, J., PROLİĆ, N., STOJANOVİĆ, O., VUKMİROVİĆ, V., KOPRİVİCA, M. (1990): Tablice taksacionih elemenata visokih i izdanačkih šuma u Bosni i Hercegovini. Posebno izdanje. Šumarski fakultet. 327 S.

IBRAHİMSPAHİĆ, A. (2004): Regresione analize proizvodnih karakteristika jednodobnih nenjegovanih šumskih zasada crnog bora (Pinus nigra Arn.) na karbonatnim supstratima u Bosni. Magistarski rad, mnsc. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

IBRAHIMSPAHIĆ, A. (2013): Prirast i razvoj sastojina bukve, jele i smrče u GJ „Igman“, doktrorska disertacija, mnsc. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

KRAMER, H., AKÇA, A. (2008): Leitfaden zur Waldmesslehre. J.D.Sauerländer's Verlag.5. erweiterte Auflage. Frankfurt am Main.

MİLETİĆ, Ž.(1950): Osnovi uređivanja prebirne šume. Knjiga I. Beograd.

LOJO, A. (2011): Fortmiranje gazdinskih klasa unutar šuma bukve i jele i šuma bukve i jele sa smrčom na krečnjacima i dolomitima. Doktorska disretacija. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

MATİĆ, V. (1959): Taksacioni elementi prebornih šuma jele, smrče i bukve na području Bosne. Radovi Šumarskog Fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu, br.4.

PRANJİĆ, A., LUKİĆ, N. (1997): Izmjera šuma. Šumarski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Str.1-410.

STOJANOVIĆ, O. (1966): Taksacione osnove za gazdovanje šumama bijelog bora u Bosni. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu. X. sveska 8.

VUKMİROVİĆ, V. (1963): Prirast i drugi taksacioni elementi hrasta kitnjaka u Bosni. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo Sarajevo, XVII. Br.8., str. 81-142.

FLURY, PH. (1933): Über die Wachstumsverhältnisse des Plenterwaldes. Mitteilungen der Schweizerischen Centralanstalt für das forstliche Versuchwessen, XVIII Band, Heft I.

Downloads

Objavljeno

01. 12. 2017.

How to Cite

Balić, B. ., Ibrahimspahić, A. ., Lojo, A. ., & Avdagić, A. . (2017). Izbor matematičkih modela za grafički utvrđene bonitetne krive za jelu u raznodobnim sastojinama u Bosni i Hercegovini . Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu, 47(2), 49–59. https://doi.org/10.54652/rsf.2017.v47.i2.59

Most read articles by the same author(s)

<< < 1 2 3 4 > >>