Izbor matematičkih modela za grafički utvrđene bonitetne krive za jelu u raznodobnim sastojinama u Bosni i Hercegovini
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2017.v47.i2.59Ključne riječi:
fir, site quality, height site class disposition, regression models, stand volumeSažetak
UDK: 630*54:582.475(497.6)
U radu je prikazan postupak izbora najpovoljnijeg regresionog modela za predstavljanje zavisnosti visine stabala jele od njihovih prsnih prečnika datih za pet visinskih bonitenih razreda staništa u postojećim i aktuelnim zapreminskim tablicama za jelu (DRINIĆ et al. 1990). Analizirano je pet različitih modela, dendrometrijskih funkcija koje se često koriste za simuliranje trendova rasta stabala i šumskih sastojina kao i za konstrukciju visinskih krivih. Konstatovano je da se zbog stohastičke veze između visina i prečnika stabala odabirom bilo koje od analiziranih modela prave manje ili veće greške. Kao najpovoljniji je odabran model koji predstavlja prošrenu funkciju Prodana, kojoj je u nazivniku dodan još jedan član sa trećom potencijom prečnika. Za ovaj model su utvrđene napovoljnije veličine statističkih pokazatelja jačine korelacione veze i preciznosti procjene. Metodom jednostavne nelinerane regresije utvrđene su veličine parametara modela (a, b, c i d) za 11 visinskih bonitenih krivih (sredine i granice pet bonitetnih razreda; H0,5 – H5,5). Na osnovu rezultata provedenih statističkih testiranja konstatovano je da su utvrđeni modeli visinskih bonitetnih krivih za jelu dobri simulatori prethodno konstrisanih (aktuelnih) visinskih bonitetnih krivih i preporučena je njihova primjena u praktičnom radu pri računskom određivanju visinskog boniteta. Ukazano je da se numerički (računski) postupak procjene boniteta staništa za jelu sada može automatizirati i po potrebi ugraditi u softversku aplikaciju za obradu taksacionih podataka za izradu šumskogospodarskih osnova. Na kraju rada je istaknuto da primjena računskog metoda procjene boniteta staništa u značajnoj mjeri objektivizira procjenu zapremine stabala po metodu uređajnih tarifa, kao i da je potreban nastavak iznalaženja odgovarajućih modela visinskih bonitenih krivih za ostale privredno značajnije vrste drveća za koje se bonitiranje staništa još uvijek provodi grafičkim metodom, a za njih su izrađene zapremisnke tablice – uređajne tarife i u širokoj su primjeni za procjenu taksacionih elemenata raznodobnih sastojina.
References
KRAMER, H., AKÇA, A. (2008): Leitfaden zur Waldmesslehre. J.D.Sauerländer's Verlag.5. erweiterte Auflage. Frankfurt am Main.
AVDAGIĆ, A. (2013): Unapređenje plana uzorka za procjenu boniteta staništa na osnovu visina stabala u šumama bukve, jele sa smrčom na krečnjacima. Magistarski rad. Šumarski fakultet Univerzitet u Sarajevu. Str.1-103
BALIĆ, B. (2003): Bonitiranje jednodobnih zasada bijelog bora (Pinus sylvestris L.) na karbonatnim supstratima u Bosni. I Simpozij poljoprivrede, veterinarstva i šumarstva. Neum. Zbornik radova Šumarskog fakulteta u Sarajevu.
BALIĆ, B., LOJO, A., IBRAHIMSPAHIĆ, A. (2007): Utvrđivanje bonitetne dispozicije staništa izdanačkih šuma bukve na području Kantona Sarajevo. Radovi Šumarskog fakulteta u Sarajevu. Radovi Šumarskog fakulteta u Sarajevu. No.1, –str 67-79.
BALIĆ, B. (2011): Proizvodnost, strukturna izgrađenost i modeli rasta i prirasta izdanačkih šuma bukve na području Kantona Sarajevo”. Doktorska disertacija. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Str.1-203.
BANKOVIĆ, S., PANTIĆ, D. (2006): Dendrometrija. Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu. Str.1-256.
BAUR, F. (1894): Die Holzmesskunde, 4., Aufl., Wien.
DRINIĆ, P. (1963): Taksacione osnove za gazdovanje šumama crnog bora u Bosni. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo, Sarajevo. Br 8. str. 147-228.
ČABARAVDIĆ, A. (2017): Biometrika u šumarstvu i hortikulturi. Knjiga. Šumarski Fakultet Sarajevo.
DRİNİĆ, P., MATİĆ,V., PAVLİĆ, J., PROLİĆ, N., STOJANOVİĆ, O., VUKMİROVİĆ, V., KOPRİVİCA, M. (1990): Tablice taksacionih elemenata visokih i izdanačkih šuma u Bosni i Hercegovini. Posebno izdanje. Šumarski fakultet. 327 S.
IBRAHİMSPAHİĆ, A. (2004): Regresione analize proizvodnih karakteristika jednodobnih nenjegovanih šumskih zasada crnog bora (Pinus nigra Arn.) na karbonatnim supstratima u Bosni. Magistarski rad, mnsc. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.
IBRAHIMSPAHIĆ, A. (2013): Prirast i razvoj sastojina bukve, jele i smrče u GJ „Igman“, doktrorska disertacija, mnsc. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.
KRAMER, H., AKÇA, A. (2008): Leitfaden zur Waldmesslehre. J.D.Sauerländer's Verlag.5. erweiterte Auflage. Frankfurt am Main.
MİLETİĆ, Ž.(1950): Osnovi uređivanja prebirne šume. Knjiga I. Beograd.
LOJO, A. (2011): Fortmiranje gazdinskih klasa unutar šuma bukve i jele i šuma bukve i jele sa smrčom na krečnjacima i dolomitima. Doktorska disretacija. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.
MATİĆ, V. (1959): Taksacioni elementi prebornih šuma jele, smrče i bukve na području Bosne. Radovi Šumarskog Fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu, br.4.
PRANJİĆ, A., LUKİĆ, N. (1997): Izmjera šuma. Šumarski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Str.1-410.
STOJANOVIĆ, O. (1966): Taksacione osnove za gazdovanje šumama bijelog bora u Bosni. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu. X. sveska 8.
VUKMİROVİĆ, V. (1963): Prirast i drugi taksacioni elementi hrasta kitnjaka u Bosni. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo Sarajevo, XVII. Br.8., str. 81-142.
FLURY, PH. (1933): Über die Wachstumsverhältnisse des Plenterwaldes. Mitteilungen der Schweizerischen Centralanstalt für das forstliche Versuchwessen, XVIII Band, Heft I.
