Morfološka identifikacija nothovrste Alnus X pubescens Tausch. i njena nova nalazišta u Centralnoj Bosni
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2014.v44.i1.103Ključne riječi:
alder, morphometry, natural hybridization, sympatry, variationSažetak
UDK: 582.632.1:581.45(497.6)
Rod Alnus Mill. (johe) sadrži 20-35 listopadnih vrsta drveća i grmlja od kojih su, prema Flori, u Bosni i Hercegovini prisutne tri autohtone [A. glutinosa (L.) Gaertn – crna joha, A. incana (L.) Moench – siva joha, A. viridis (Chaix) DC) – zelena joha] te dvije hibridne svojte crne i sive johe, označene kao A. × tauschiana Callier i A. × ambigua G. Beck. Međutim, hibridni kompleks crne i sive johe se prema savremenim nomenklaturno-sistematskim poimanjima svrstava unutar nothovrste A. × pubescens Tausch.. Prirodni interspecijski hibridi kod joha, iako su registrovani, nisu česti. Oni posjeduju mnoge ekonomski važne karakteristike: imaju veću otpornost na sušu u odnosu na roditeljske vrste, heterozis, uspijevaju i na siromašnijim zemljištima, imaju veći kvalitet drveta i bolju otpornost na neke oblike truleži. Zbog navedenog, interspecijaka hibridizacija unutar roda može biti važna strategija za poboljšanje vrsta, a hibridi mogu biti interesantni i kao resursi za selekciju.
Lisni material je sakupljen u šest ekološki heterogenih simpatrijskih populacija, gdje je morfometrijski obrađeno po pet listova sa plodnih grančica, sa ukupno 55 jedinki. Prema modificiranoj metodi Banaeva i Bažanta (2007), izvršena je analiza varijabilnosti sedam morfoloških svojstava lista: dužina lisne plojke, širina lisne plojke, udaljenost od baze do najšireg dijela lista, dužina peteljke, dužina od vrha lista do vrha trećeg nerva, ugao od vrha lista do vrha trećeg gornjeg nerva i broj nerava.
U istraživanim populacijama je prisutno oko 10% hibridnih individua. Analiza podataka je pokazala da hibridi imaju heterogenije listove u odnosu na roditeljske vrste, a kao dobri dijagnostički karakteri, koji su iskazali intermedijerne vrijednosti u odnosu na roditeljske vrste, su: broj nerava, ugao od vrha plojke do vrha 3. gornjeg nerva i dužina od vrha plojke do vrha 3. gornjeg nerva. Preostali istraživani karakteri lista svojim vrijednostima su bili bliži sivoj johi. Dobiveni rezultati potvrđuju rezultate drugih studija da hibridi ili zauzimaju središnji položaj između roditeljskih vrsta ili su bliži majčinskoj vrsti (A. incana), a u kombinaciji sa drugim morfološkim parametrima (dlakavost naličja, broj žljezdica na naličju, reljef kore i dr.) su još pouzdaniji u identifikaciji.
Prve podatke o nalazištima hibridnih svojti crne i sive johe u BiH je daleke 1907. godine dao Beck, što je 1962. godine dopunio Fukarek sa dva nova nalazišta. U ovoj studiji nije potvrđeno prisustvo hibridnih jedinki u tri simpatrijske populacije joha uz rijeke Fojnica, Željeznica kod Trnova (u koju se ulijeva Crna rijeka) i Kreševka kod Kreševa, što nije rijedak slučaj. Tri nova nalazišta nothovrste A. × pubescens za Floru BiH su lokaliteti rijeka Drinjača kod Kladnja, Turbe kod Travnika i Stavnja kod Vareša. Bosanskohercegovačke individue A. x pubescens su nedovoljno istražene i od posebnog su značaja, jer se nalaze na krajnjem JZ arealu Balkana, gdje do danas nisu bile istraživane. Lokaliteti sa A. x pubescens predstavljaju prostore od posebnog interesa za zaštitu biodiverziteta, izvor reproduktivnog materijala za njihovu produkciju zbog značajnih ekonomskih vrijednosti te žive poligone za praćenje odvijanja evolucionih procesa specijacije, pa je u narednom periodu neophodno utvrditi stvarno stanje na svim prethodno publikovanim nalazištima hibridnog kompleksa i proširiti istraživanja na području BiH.
References
BALL P.W. (1964): Alnus. In: Tutin T.G. et al. (Eds.), Flora Europaea, University Press, Cambridge, pp. 59.
BANAEV E.V. (1997): Variation in quantitative characters of leaves and female cones in Alnus hirsuta (Betulaceae). Bot. Zh. 82(6): 86–91.
BANAEV E.V., BAŽANT V. (2007): Study of natural hybridization between Alnus incana (L.) Moench. and Alnus glutinosa (L.) Gaertn. Journal of Forest Science 53:66-73.
BANAEV E.V. (2009): On the effect of climate on the morphological structure of Alnus hirsute (Betulaceae). Russian Journal of Ecology 40(1): 18–23.
BECK G.V.M. (1907): Alnus. In: Beck G.V.M. (ed), Flora Bosne, Hercegovine i Novopazarskog sandžaka, II dio, Zemaljska štamparija, Sarajevo, pp. 101-102.
BOUSGUET I., CHELIAR W.M., LALONDE M. (1989): Allozyme divergence and introgressive hybridization between Alnus crispa and Alnus sinuate (Betulaceae). American Journal of Botany 76: 228-229.
BOUSQUET J., CHELIAK W.M., WANG J., LALONDE M. (1990): Genetic divergence and introgressive hybridization between Alnus sinuata and A. crispa Betulaceae. Plant Systematics and Evolution 170: 107-124.
FUKAREK P. (1959): Pregled dendroflore Bosne i Hercegovine. Narodni šumar, Sarajevo, XIII(5-6): 263-286.
FUKAREK P. (1962): Neka neriješena pitanja u dosadašnjim dendrološkim i dendrogeografskim istraživanjima u Bosni i Hercegovini. Narodni šumar, Sarajevo, XVI (7-9): 357-373.
FURLOW J.J. (1979): The systematic of the American species of Alnus (Betulaceae). Rhodora 81: 1-21, 151-248.
HALL R.B., BURGESS D. (1990): Evaluation of Alnus species and hybrids. Biomass 22: 21-34.
HYLANDER N. (1957): On cut-leaved and small-leaved forms of Alnus glutinosa and A. incana. Svensk Botanisk Tidskrift 51: 437-453.
LAKUŠIĆ R. (1980): Ekologija biljaka. IGKRO Svjetlost, Sarajevo, pp. 90-95.
OBERDORFER E. (1994): Pflanzen-soziologische Exkursionflora. Verlag Eugen Ulmer, Stuttgart.
PARFENOV V.I. (1980): Dependence of distribution and adaptation of plant species on the area borders. Minsk, Nauka i tekhnika: 205.
PARNELL J. (1994): Variation and hybridisation of Alnus Miller in Ireland. Watsonia 20: 67-70.
RADULOVIĆ J.V., STEFANOVIĆ V. (1971): Ekološke i azotofiksacione osobine joha. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, Svjetlost, Sarajevo, XXIV: 161-178.
STEELE F.L. (1961): Introgression of Alnus serrulata and Alnus rugosa. Rhodora 63: 297-304.
ŠOLJAN D. (1987): Varijabilnost morfoloških karaktera lista crne johe /Alnus glutinosa (L.) Gaertn./. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 40: 101-115.
THE PLANT LIST (2013): Version 1.1. Published on the Internet; http://www.theplantlist.org/ (accessed 24.03.2014.).
TOMIĆ Z., RAKONJAC LJ. (2013): Šumske fitocenoze Srbije. Univerzitet Singidunum, Fakultet za primjenjenu ekologiju Futura, Beograd.
VANDEN HEUVEL B.D. (2011): Alnus. IN: Kole C. (ed.), Wild crop relatives: genomic and breeding resources, Forest Trees, Springer-Verlag Berlin Heidelberg, DOI 10.1007/978-3-642-21250-5_1.
VUKELIĆ J. (2012): Šumska vegetacija Hrvatske. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
VUKIĆEVIĆ E., JOVANOVIĆ B. (1983): Prilog taksonomskom proučavanju crne i bele jove u okolini Sjenice. Glasnik Šumarskog fakulteta 61, Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd: 1-14.
